Mlađi od 30 godina sve više kupuju nekretnine, što Republički geodetski zavod, koji prati statistiku na tržištu nepokretnosti, karakteriše kao snažan zaokret u svijetu nekretnina.
U prvom polugodištu 2023. godine, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u čak 15,2 odsto svih transakcija stanova bili su mladi kupci, u dobi od 18 do 30 godina.
"Ovaj broj je izuzetno značajan u poređenju s podacima iz prethodne godine, kada je ova kategorija kupaca predstavljala 13,6 odsto tržišta, a naročito ako uporedimo sa 2019. godinom, kada je udio mladih iznosio skromnih 7,9 odsto", saopšteno je iz RGZ.
Najviše kupaca mlađih od 30 godina ima u Vojvodini. Oni učestvuju u stambenom tržištu sa udjelom od 16,1 odsto, dok je najmanji udio zabilježen u regionu Šumadije i zapadne Srbije sa 13,5 odsto, dok u Beogradu učestvuju sa 15,7 odsto.
Prosječan kupac stana u Srbiji imao je 45 godina u 2023. godini, godinu ranije 46 godina, a 49 godina 2018. godine.
U istom periodu, analiza starosne raspodjele pokazuje da su stanove najčešće kupovali pojedinci između 31 i 45 godina (40 odsto), dok su grupa od 46 do 60 godina i oni preko 60 godina zauzeli 27,7 odsto i 17,1 odsto tržišta.
Promjena starosne strukture na tržištu nekretnina u skladu je s globalnim trendom. Prema izvještaju Nacionalne asocijacije za nekretnine za 2022. godinu u Sjedinjenim Američkim Državama, udio mladih kupaca iznosio je 20 odsto.
Ono što je interesantno, posljednjih godina zbog visokih kamatnih stopa i inflacije sve manje se uzimaju krediti za kupovinu stanova, a upravo su mladi pomoću zajmova dolazili do krova nad glavom, pa se postavlja pitanje da li su mladi postali gotovinski kupci ili su oni i dalje kreditni kupci. Kada je riječ o načinu plaćanja u drugom kvartalu ove godine, skoro sedam odsto svih prometovanih nepokretnosti plaćeno je iz kredita, što je za oko pet odsto manje nego lani, a iz kreditnih sredstava najviše su plaćeni stanovi (ukupno 16 odsto).
Kako je nedavno istakla viša analitičarka za tržišta Bloomberg Adrije Marina Petrov, možda upravo i najveća prepreka daljnjem rastu cijena nekretnina jesu skupi krediti.
"U drugom tromjesečju ove godine samo 16 odsto kupovine stanova finansirano je putem kredita - to je najmanje u posljednjih pet godina. Nakon niza godina povoljnih stambenih kredita, kamatne stope na stambene kredite su se u velikoj mjeri prilagodile rastu euribora, što konkretno na primjeru stambenih kredita u Srbiji znači da se kamatna stopa više nego duplirala", navela je ona.
Kao primjer navela je kredit za stambenu nepokretnost u iznosu od 100.000 evra, koji danas ide uz kamatnu stopu od 6,5 odsto i uz rok otplate od 30 godina formira mjesečni anuitet od 631 evro. Takav isti kredit podignut prije godinu dana išao bi uz kamatnu stopu od 2,8 odsto, što bi formiralo anuitet od 411 evra.
Prema njenoj procjeni, u Srbiji će promet nepokretnostima u idućih godinu dana još opadati, a njihove cijene će se smanjiti za oko pet odsto. "Pad cijena će biti izraženiji kod stambenih jedinica u urbanim područjima, dok je kod kuća i vikendica bolja perspektiva. Sve je veći fokus na kvalitetu, odnosno izgradnji luksuznijih kuća za odmor, što će im održati cijenu".