Srbija je u 2022. išla ispred ostatka svijeta i Evrope, barem kada se radi o turističkom oporavku, pokazuju rezultati istraživanja koje su proveli profesori na Ekonomskom fakultetu, a daljnji razvoj ovog sektora će umnogome zavisiti od Rusije i Kine.
U svijetu se turistički promet vratio na nivo od 63 odsto prometa iz 2019, koju zbog pandemije moramo posmatrati kao posljednju referentnu, dok je u Evropi oporavak išao nešto brže i broj dolazaka inostranih turista je dostigao 79 odsto u odnosu na pomenutu referentnu godinu.
Prema podacima koje su obradili istraživači Fondacije za razvoj ekonomske nauke Ekonomskog fakulteta u Beogradu (FREN), u Srbiji je ovaj nivo iznosio 96 odsto, a broj noćenja je porastao za 23 odsto u odnosu na 2019. godinu.
"Srbija bilježi odlične rezultate u odnosu na evropske zemlje", rekao je za Bloomberg Adriju Aleksandar Radivojević, naučni saradnik FREN-a i autor ove studije, dodavši da su za brži oporavak najzaslužniji turisti iz Rusije i Indije.
Srbija traži šansu između Rusije i Kine
Pored inflacije, sporijeg rasta privreda u svijetu i rasta kamata, na razvoj turizma će ove godine veoma uticati oružani sukob na istoku Evrope. Ovdje se prvenstveno misli na turiste iz predjela zahvaćenih ratom i cijele Rusije, s tendencijom da broj turista odatle opadne.
Faktor koji uliva optimizam je otvaranje Kine, koja je znatno duže od drugih velikih privreda na snazi držala vrlo rigorozne mjere za sprečavanje širenja virusa Covida 19, dodaje se. "U pozitivnom smjeru utiče rast svijesti ljudi o značaju putovanja, odmora i istraživanja drugačijih kultura, koji je prisutan u posljednjoj deceniji, a koji nije značajno promijenjen posljedicama pandemije", dodaje se u istraživanju.
Krajnja projekcija je da se oporavak turističkog sektora može očekivati i u narednim godinama, a da li će do njega doći, zavisi u velikoj mjeri od dužine i intenziteta trenutne ekonomske krize, kao i rješavanja značajnih geopolitičkih konflikta, (prije svega rata u Ukrajini), navodi se u istraživanju.
"Kako se očekuje da veliki broj zemalja nakon otvaranja granica zadrži ili pooštri regulative u vezi s Covidom 19 za građane iz Kine, Srbija znatno može da iskoristi ovaj potencijal i da eventualno nadomjesti smanjenje uticaja ruskih turista kao posljedicu eventualnog uvođenja sankcija", predviđaju istraživači.
Rusi u 2022. vukli rast
Zbog specifičnog položaja u kojem se Srbija našla nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, broj noćenja Rusa u Srbiji se ove godine skoro utrostručio (rastao je 170 odsto). Kako je Radivojević pojasnio našoj redakciji, nemali broj ruskih državljana je došao u Srbiju da ostane i čak otvori firmu, ali se njihov ostanak u Srbiji nakon što unajme stan ili kupe nekretninu ne bilježi kao turistički promet.
Izuzetak su oni koji na duže staze ostaju u turističkom smještaju u potrazi za nekretninom koju bi unajmili, pa njihov boravak (koji u suštini nije turističkog karaktera) greškom ulazi u statistiku.
"Značajan broj noćenja u Srbiji u odnosu na 2019. godinu ostvarili su i građani Turske (214.878) i Indije (122.581)", rekao je Radivojević i dodao da su, za razliku od Srbije, najgore rezultate zabilježile zemlje u koje ruski građani tradicionalno dolaze, a koje nakon izbijanja rata u Rusiji ne posjećuju.
I mi smo više putovali
Turizam Srbije se oporavio i ako u jednačinu ubacimo i noćenja domaćih turista. Cjelokupan turistički promet je u odnosu na 2019. godinu uvećan za pet odsto, dok je broj noćenja porastao za 22 odsto.
"Određena turistička mjesta uspjela su da se oporave od posljedica pandemije brže od drugih, neka od njih uspjela su da se postave kao glavne turističke destinacije u Srbiji, dok su neka mjesta izgubila dugogodišnje povjerenje kako domaćih tako i stranih turista i u velikoj mjeri narušila svoju poziciju na turističkoj mapi Srbije", rekao je Radivojević za našu redakciju.
Vrnjačka Banja izgubila primat
Jedan od primjera mjesta koja više nisu apsolutni favoriti turista je Vrnjačka Banja, koja je tron prvi put predala Sokobanji. Sokobanja je bolji rezultat zabilježila isključivo na osnovu porasta broja dolazaka domaćih turista, a međunarodni turistički promet je u ovom centru pao za 61 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Vrnjačka Banja je u odnosu na referentnu godinu zabilježila pad broja noćenja i stranih i domaćih turista, pokazuju podaci.
Kako je u razgovoru naveo Radivojević, razlog za ovo bi mogle da budu niže cijene koje su omogućile korisnicima vaučera za odmor u Srbiji (koje je dijelilo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija) da posjete Sokobanju bez prevelikih dodatnih ulaganja. Kako je upozorio, ovakva tvrdnja ostaje na nivou pretpostavke jer ne postoje konkretni podaci o trošenju sredstava podijeljenih preko subvencija.
Što se tiče regiona, tokom krize izazvane pandemijom najbolje se snašla Vojvodina, koja je zabilježila 40 odsto veći broj dolazaka u 2022. u odnosu na 2019. Ugostitelji iz Vojvodine su zabilježili i veći broj noćenja u 2022. u odnosu na 2019. godinu od 54 odsto, pokazuju podaci.