Koliko je ekonomija otporna u neizvjesnim vremenima? - za skup stručnjaka, privrednika i zvaničnika na Kopaonik biznis forumu (KBF) je ključno pitanje. MMF poručuje - privredni rast Zapadnog Balkana usporiće sa tri na dva odsto, ali prognoze nisu sumorne kao u oktobru.
"Što se tiče sveukupnih ekonomskih izgleda za Zapadni Balkan, očekujemo da će uticaj rusko-ukrajinskog rata biti manji na ekonomski razvoj", rekla je šefica regionalne kancelarije MMF-a za Zapadni Balkan Stephany Eble.
Poruka je da je potrebno nastaviti monetarno zatezanje. Inflacija će ove godine biti ispod 10 odsto u regionu, iduće u prosjeku četiri odsto.
Za Srbiju i Sjevernu Makedoniju, čije centralne banke podižu kamate, poruka MMF-a je da nastave monetarno zatezanje i da nije izvjesno da će ciljane nivoe dostići iduće godine.
Problem u Srbiji je što je efikasnost kompanija tri puta manja nego u EU, a inflacija koja je u januaru iznosila 15,8 odsto je jednom trećinom domaćeg porijekla.
"Inflacija u Srbiji nije isključivo uvoznog porijekla, negdje preko trećine inflacije potiče iz domaćih izvora, to je nekih 5-6 odsto", kazao je predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović.
Prema njegovim riječima, Fiskalni savjet vidi da glavni izvor inflacije potiče od fiskalne politike, odnosno neselektivne podjele novca, koja je trajala tri godine, tokom 2020, 2021. i 2022. godine.
"Za te antikrizne mjere smo procijenili da se dalo dvije milijarde više nego što je trebalo zato što nije bilo ciljano nego je bilo rasprostranjeno na sve. To je četiri odsto BDP-a i to je značajan faktor inflacije", objasnio je Petrović.
S druge strane, Zapadni Balkan neće biti pogođen ratom u Ukrajini u istoj mjeri kao EU, kaže Richard Record, vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Dok se cijene energenata stabilizuju, evidentno je da pojedine kompanije premještaju proizvodne pogone iz Ukrajine i Rusije.
Kopaonik biznis forum održava se 30. put i okupio je 1.500 učesnika iz Srbije, regiona, kao i međunarodnih eksperata.