S prvim danima nove godine u džepovima Hrvatskih potrošača počele su se skupljati neke nove kovanice. Umjesto uobičajene flore i faune u obliku lipa i kuna, sad zveckaju centi i euri. No kad bi se uvažila želja većine stanovnika eurozone, barem jednog dijela tih novčića uopće ne bi bilo.
Koliko god da je Hrvatima euro u svakodnevnoj upotrebi nova stvar, situacija je zapravo vrlo poznata. Građanima 19 država koje su do kraja prošle godine činile eurozonu jednako na živce idu kovanice s najmanjim denominacijama, one od jednog i dva eurocenta, kao što su Hrvatima godinama išle kovanice s kukuruzom i vinovom lozom. Da, vjerojatno se niti ne sjećate da su to (bili) motivi na kovanicama od jedne i dvije lipe.
Gotovo dvije trećine građana eurozone, točnije njih 64 posto, smatra kako bi novčiće od jednog i dvaju centa trebalo ukinuti. Pokazuju to rezultati ankete provedene u listopadu i studenom prošle godine u svim državama koje su u tom trenutku dijelile zajedničku valutu. Na pitanje slažu li se s idejom ukidanja kovanica od jednog i dvaju centa i zaokruživanja konačnog iznosa potrošnje prilikom kupovine u trgovinama, podršku ukidanju među pojedinim članicama eurozone dalo je od 55 posto građana u Grčkoj do njih čak 84 posto u Slovačkoj.
Ne čini se da postoji nekakva ovisnost o tome koliko dugo pojedina država koristi euro. Među državama s natprosječnom željom za ukidanjem malih kovanica nalaze se i Italija i Belgija od originalnih korisnika, kao i Slovačka i Finska i Estonija od novijih. Jednako tako među onima s ispodprosječnim udjelom građana koji bi ukinuli najbezvrednije novčiće nalaze se i Njemačka i Španjolska te Portugal od originalnih korisnika, kao i Cipar i Latvija koji su ga uveli kasnije.
Pitanje kovanica s najmanjim denominacijama godinama je jedno od onih s kojima se Hrvatska narodna banka (HNB) odbijala baviti. Novčići od jedne i dvije lipe su jednostavno postojali mada se nisu koristili i stvarno je bila iznimna rijetkost da ih ili netko koristi pri plaćanju ili da ih se vraća kao kusur prilikom plaćanja u trgovini.
Nije da HNB nije imao od koga učiti. Novac male denominacije se nerijetko povlači iz upotrebe, a kod kovanica je najčešće razlog da zbog inflacije postanu bezvrijedne ili im trošak otkivanja postane veći od samog iznosa nominale. Stoga su se kroz godine u brojnim drugim državama ili službeno ili neslužbeno prestali koristiti novčići s najmanjim iznosima.
170 tona metala
Belgija je kovanice od jednog i dva centima, ali i one s nešto većim denominacijama iz upotrebe povlačila još pedesetih godina. Norveška i Danska su svoje novčiće od jednog i dva ørea povukle još sedamdesetih, baš kao i predvodnik bezgotovinskog plaćanja Švedska. Kao i ostale, ta je skandinavska država u međuvremenu povukla i kovanice od pet, 10, 25 i 50 örea. Pola kovane krune je prestalo biti sredstvom plaćanja u jesen 2010., mada se nakon povlačenja još neko vrijeme mogla uplatiti na račun u bankama.
Nije jasno zašto se hrvatske monetarne vlasti nikada nisu pozabavile time. Čak je i susjedna Srbija još prije dvadeset godina odustala od novčića u vrijednosti od jedan, pet ili deset para, a kovanica od pola dinara je ukinuta 2008. godine.
Hrvatska je euro uvela s početkom 2023. godine | Petar Santini/Bloomberg
Prema posljednjim dostupnim podacima, krajem listopada prošle godine negdje u opticaju izvan banaka se nalazilo 216,6 milijuna kovanica od jedne i dvije lipe, u ukupnoj vrijednosti od tri milijuna kuna. Drugim riječima, 170 tona metala, količina koja bi stala u desetak kamiona kipera, je vjerojatno pogubljena negdje po ladicama ili gradskim ulicama, s časnim iznimkama numizmatičkih kolekcija.
Uvođenje nove valute će riješiti barem dio problema. Najmanje lipe, kao i ostale kovanice će se još do kraja godine moći promijeniti u svim bankama, poštanskim i poslovnicama Fine. Nakon toga još dodatne dvije godine novčiće će skupljati i mijenjati samo u središnjoj banci da bi do 2026. godine kovane lipe i kune u potpunosti bile povučene.
Kad se radi o najmanjim eurocentima, njihovu sudbinu Hrvati će za početak možda moći pratiti prema iskustvu susjedne Slovenije. Ako se ponovi situacija kakva je bila kod njih, prvih nekoliko mjeseci građani će još dijelom i inzistirati na tome da im se prilikom plaćanja u gotovini vrate i ti pojedinačni centi. No, već s ljetom će se prema njima vjerojatno odnositi kao dosad prema novčićima od jedne ili dvije lipe, mada zanemarivanje sedam centi zapravo sada znači odricanje od pola kune, a jedna cijela kuna koju nisu baš bacali je samo 13 centi.
A ako uz valutu preuzmu i stavove građana eurozone o beskorisnosti kovanica koje su tek uveli, moglo bi se desiti da središnja banka, uz kune i lipe, u svoje trezore u dogledno vrijeme počne povlačiti i eurocente. Kako zazveckalo, tako odzveckalo.
.webp){kind=icon}
