Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najnoviji je član kluba donositelja odluka u Europskoj središnjoj banci (ECB). Od Nove godine imat će puno pravo glasa u odlučivanju te ima mnogo toga za reći o opasnostima od gubitka kontrole nad potrošačkim cijenama u jeku ratnih djelovanja u Ukrajini.
Boris Vujčić odlučan je u svom stavu da kreatori politika u eurozoni moraju agresivnije nastupiti, prisjećajući se patnje koju je Hrvatska prošla tijekom borbe za neovisnost od Jugoslavije 90-ih godina, kada je inflacija dosezala i do 1500 posto.
Prokomentirao je i nedavnu mjeru ECB-a o podizanju kamatne stope za 75 baznih bodova i pojasnio "kako je to ispravna mjera". "U Hrvatskoj smo proteklih desetljeća na vlastitom primjeru naučili kako visoka inflacija, posebno kada dosegne dvoznamenkaste razine, postaje zarazna", objasnio je Vujičić.
U siječnju će Hrvatska uvođenjem Eura postati punopravna članica eurozone, a samim tim guverner Vujičić postaje 26. član Upravnog vijeća ECB-a. Vrhunac Vujčićeva upravljanja HNB-om, koje traje dulje od desetljeća, bit će kada ne tako davno ratom razorena Hrvatska punopravno pristupi najvećoj svjetskoj valutnoj obitelji.
Ovaj je uspjeh zbog drugog rata koji bjesni na europskom tlu i potiče energetsku krizu praćenu neugodno visokom inflacijom od devet posto u eurozoni i čak 12 posto u Hrvatskoj ipak slatko-gorak.
Guverner Vujčić otvoreno ukazuje na to kako je u odlučivanju kompromis neophodan, a za sebe još kaže kako će osobno zauzeti agresivniju stranu unutar ECB-a unatoč sve većoj opasnosti od recesije u eurozoni.
"Glavni fokus mora biti na inflaciji, pogotovo ako nastavi ovakav trend rasta", rekao nam je u intervjuu u njegovu uredu u središtu Zagreba. "Ako ćemo pridavati pažnju nižem rastu gospodarstva nauštrb inflacije, što se često čini kao primamljiva mjera, dozvolili bismo inflaciji da se ukorijeni u gospodarstvo i zbog toga platili puno višu cijenu od privremenog pada BDP-a".
Punopravno mjesto za stolom u ECB-u Vujčiću daje veću kontrolu nad zajedničkom valutom koja će se koristiti u Hrvatskoj, iako je hrvatska kuna već više od dva desetljeća bila vezana za euro.
"To donosi i nove izazove, ali ipak i bolju poziciju za Hrvatsku i njenu monetarnu politiku" izjavio je Vujičić.
Takav optimizam susrećemo u širem gospodarstvu, gdje su cijene nekretnina ili automobila već iskazane u eurima, ali i većina građana štednje uglavnom drži u eurima. Istodobno, turisti iz eurozone, koji se u ogromnim količinama tijekom ljetne sezone slivaju na jadransku obalu više neće morati mijenjati novac, a uvoznici će biti izloženi manjem tečajnom riziku.
Inflacija u Hrvatskoj ima slične trendove kao i ona u eurozoni
"Najviše razloga za žaljenjem za hrvatskom kunom imat ću upravo ja jer sam ja jedina osoba koja se potpisuje na sve novčanice kune. Međutim, kao ekonomist, svjestan sam kako je uvođenje eura bolje za Hrvatsku i zato sam se od početka angažirano zalagao za ovaj projekt", rekao je guverner HNB-a.
Hrvatska sa stanovništvom od oko 3,9 milijuna ljudi ima bolji rast od prosjeka eurozone, čemu je doprinio snažan postpandemijski oporavak u turizmu, koji čini petinu hrvatskog BDP-a, iako pred Hrvatskom usred divljanja cijena energenata stoje jednaki izazovi kao i u ostatku eurozone.
Ipak, dobri pokazatelji guverneru ne daju prostora za opuštenost te je vrlo oprezan u predviđanjima, osobito u vrijeme velikih međunarodnih tenzija uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
Eurozona iduće godine dobiva novu članicu
"Ono što sam naučio u ranim danima svoje karijere središnjeg bankara, bez obzira na to govorimo li s gledišta kreatora monetarne politike ili regulatora, ako su greške neizbježne, uvijek je bolje biti konzervativan". Guverner Vujčić, čiji mandat na toj poziciji istječe u srpnju 2024. godine, objašnjava kako je "gospodarstvo teško predvidjeti kratkoročno, a još teže dugoročno".
Guvernerov stav mogao bi ga dovesti u sukob sa službenicima ECB-a koji su skloniji zadržavanju niskih kamatnih stopa kao sredstva za poticanje gospodarstva, unatoč tome što njihovo odlučivanje s usporavanjem gospodarstva postaje sve teže. Vujčić, koji kako bi jednostavnije prispodobio monetarnu politiku voli citirati Boba Dylana i Igru prijestolja, za sebe kaže da je spreman podnijeti pritisak pred njim.
"U stresnim situacijama ostajem miran. Obično se ne uzrujavam, moj mozak tada počinje ubrzano raditi, što mi pričinjava zadovoljstvo", zaključuje guverner Vujčić.
Hrvatska će u srijedu doznati kakva je odluka ECB-a i EK-a o primanju u eurozonu. U slučaju pozitivne odluke euro postaje službena valuta od početka 2023.
Prošle su dvije godine od kada je euro uveden u Hrvatsku. Danas se država može zaduživati jeftinije nego usporedive države EU koje nisu uvele euro i koje su manje zadužene, poput Poljske, Mađarske, Rumunjske i Češke.
U vremenu geopolitičkih (ne)prilika koje nas svakodnevno potresaju, potrošači i investitori su jako pesimistični, zbog čega dolazi do suzdržavanja od potrošnje i ulaganja, što jasno vodi usporavanju rasta.
Novokandidiranih je 80 projekata čija je vrijednost 9,32 milijarde KM, zatim 46 projekata koji su u fazi implementacije i za koje će se izdvojiti 6,54 milijarde KM i osam projekata koji su odobreni, a vrijednost im je 3,29 milijardi KM.
Carine bi mogle posebno utjecati na prodaju modela s jačim motorima, poput Porscheova sportskog automobila 911 i Mercedesove limuzine S-klase, budući da imaju veće marže.
Dužnosnicima EU-a na sastancima ove sedmice u Washingtonu rečeno je da nema načina da se izbjegnu nove carine na automobile i takozvane recipročne carine koje Trump uvodi sljedeće sedmice. Također su započele rasprave o tome kako bi na kraju trebao izgledati potencijalni sporazum o njihovom smanjenju.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.