text size
Početkom ove godine, kada je Donald Trump zaprijetio da će okrenuti leđa NATO-u ako njegove članice drastično ne povećaju svoje godišnje doprinose tom vojnom savezu ("Ako ne plate, neću ih braniti"), njegovi su izaslanici otputovali u Europu i prenijeli predsjednikovu dodatnu poruku: Trump ne samo da je želio da svaka od 32 zemlje članice NATO-a poveća svoje arsenale već je i očekivao da kupuju isključivo američko oružje.
To je možda bilo ipak previše tražiti. Iako su zemlje članice umirile Trumpa u lipnju pristavši povećati svoja godišnja izdvajanja za vojsku na 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2035. te ležerno dodale 1,5 posto godišnje za projekte povezane s obranom poput kibernetičke sigurnosti i infrastrukture, njihovo je povjerenje u američku predanost tom obrambenom savezu starom 76 godina poljuljano. Umjesto da novac koji je Trump izvukao od njih potroše na nabavu američkog oružja i streljiva, neki europski čelnici vide priliku u ulaganju u oružje domaćeg dizajna i proizvodnje u nadi da će jednog dana privući kupce iz američke obrambene industrije. Slično kao što je Airbus SE smanjio dominaciju Boeinga u putničkim zrakoplovima i, koliko god se to nekad činilo nevjerojatnim, na kraju nadmašio svog većeg američkog rivala.
Fotograf: Bre Furlong za Bloomberg Businessweek; stilist za rekvizite: Emma Ringness
.webp){kind=icon}
