Kina u svemirskoj utrci s Elonom Muskom

Od električnih automobila do civilnih dronova i solarnih ploča, kineske kompanije brzo su se istaknule kao svjetski predvodnici u naprednim industrijama koje vlada smatra ključnima. Ipak, postoji jedno područje u kojemu je ta zemlja podbacila. Više od desetljeća nakon što je predsjednik Xi Jinping proveo reforme za poticanje kineskih svemirskih startupa, vodećoj svjetskoj kompaniji SpaceX.

Tvrtka Elona Muska ima više od 6.000 satelita Starlink i pruža širokopojasni pristup od Argentine do Zimbabvea, dok ih kineska poduzeća imaju tek nekoliko desetaka. SpaceX je pionir u ponovnoj upotrebi dijelova svojih raketa, čime uspijeva znatno smanjiti svoje troškove, a upravo provodi ispitivanja za mnogo veću višekratnu raketu Starship. Kineska poduzeća i dalje se oslanjaju na jednokratne rakete sa starijom tehnologijom.

Klijenti iz cijelog svijeta plaćaju kako bi se njihov teret nalazio na Muskovim raketama, dok kineske rakete uglavnom služe za domaći teret. Stoga ne čudi da je SpaceX 2023. proveo nekih stotinjak lansiranja, što je osam puta više od ukupnog broja lansiranja svih kineskih privatnih startupa zajedno. Ove je godine ta razlika još veća, uz manje od desetak lansiranja raketa kineskih startupa i više od 90 lansiranja Muskove serije Falcon. (Ako uključimo i rakete u državnom vlasništvu, Kina je do rujna imala pedesetak lansiranja.)

Bloomberg

"Njihove rakete sad redovito lete i obavljaju komercijalne misije, dok Kina još uvijek nije savladala ovu tehnologiju", rekao je Huo Liang, glavni izvršni direktor startupa Deep Blue Aerospace, koji razvija rakete s pojačivačima koje se mogu reciklirati radi više lansiranja.

Kina je odlučna u namjeri da dosegne prvo mjesto. Premda su kineske svemirske tvrtke uspješnije od europskih, indijskih ili japanskih, Xi nije zainteresiran za usporedbe s igračima drugog ili trećeg ranga. Cilj mu je, kako je istaknuo na sastanku sa svemirskim znanstvenicima održanom 23. rujna u Pekingu, "pretvoriti Kinu u svemirsku velesilu".

Vlada daje veće potpore svojem svemirskom sektoru, što uključuje podršku u razvoju višekratnih raketa, poput novog centra u Pekingu kojim bi se tvrtkama pomoglo prenijeti tehnologiju. U rujnu su startupi Deep Blue Aerospace i LandSpace Technology proveli svoja dosad najambicioznija ispitivanja vertikalnog polijetanja i slijetanja – što je ključno za višekratne rakete – a nekoliko startupa i kompanija u državnom vlasništvu planira misije u 2025. i 2026. godini.

Kineski proizvođači satelita također povećavaju proizvodnju, a tvrtke šire svoje komunikacijske mreže u orbiti. U kolovozu je kineska raketa lansirala u orbitu 18 novih satelita Spacesail, prvu seriju dugoočekivane konstelacije satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (NZO) koja bi trebala konkurirati Starlinku. Geespace, tvrtka kći kineskog automobilskoga konglomerata Zhejiang Geely Holding Group, u rujnu je poslala deset satelita u nisku Zemljinu orbitu, što je njezino drugo lansiranje ove godine. Geely sada ima 30 satelita i planira do kraja 2025. uspostaviti konstelaciju od 72 satelita.

Vlada želi olakšati lansiranja s pomoću novog državnog centra namijenjenog komercijalnim operaterima. Taj kompleks, smješten na obali otočne pokrajine Hainan, moći će primiti više od deset vrsta raketa i obaviti više od 30 lansiranja godišnje. Državni mediji izvješćuju da se prvi let privatno izgrađene rakete planira za 2025.

Vlada je dosad rezervirala Hainan za državna poduzeća povezana s vojskom, čime je prisilila startupe da upotrebljavaju udaljene kopnene lokacije ili plutajuće lansirne platforme na otvorenome moru. "Kina je u nedvojbeno nepovoljnijem položaju kad je riječ o lansirnim lokacijama u usporedbi sa SAD-om", rekao je Jianwei Li, rukovodeći partner kineske tvrtke rizičnog kapitala Zhencheng Capital, koja ulaže u Deep Blue Aerospace.

U blizini se nalazi Wenchangov svemirski superračunalni centar, dovršen prošle godine uz trošak od otprilike 1,2 milijarde juana (155,3 milijuna eura). To je jedini superračunalni centar u zemlji usmjeren na svemirsku industriju, a ima Nvidijina 36 računala opremljena grafičkim procesorima A100 , nabavljenima prije nego što je američka vlada 2022. zabranila izvoz takvih naprednih čipova u Kinu.

Bloomberg

"Tvrdi se da vlada nije dovoljno učinila kako bi poduprla tu industriju", izjavio je R. Lincoln Hines, izvanredni profesor na Školi međunarodne politike Sam Nunn pri Tehnološkom institutu u Georgii. Novi objekti u pokrajini Hainan upućuju na "pomak na višim razinama kako bi se pružila veća podrška za uspješnu komercijalnu svemirsku industriju". 

Međutim, postoji granica koliko će Xi biti spreman prepustiti privatnom sektoru. Kineski startupi primaju mnogo manju službenu potporu od Muskove kompanije, koja je u dva desetljeća primila više od 18 milijardi dolara (16,5 milijardi eura) na temelju ugovora s NASA-om, Pentagonom i drugim saveznim institucijama s kojima surađuje. Umjesto toga, Xijeva vlada uglavnom je davala sredstva državnim poduzećima povezanima s Narodnooslobodilačkom vojskom.

Budući da je glavni prioritet izgradnja konstelacija u niskoj Zemljinoj orbiti, vlada vjerojatno neće povjeriti taj zadatak startupima, kako tvrdi Alanna Krolikowski, izvanredna profesorica političkih znanosti pri Sveučilištu za znanost i tehnologiju u Missouriju. "Kineski odgovor na Starlink nije tradicionalni komercijalni projekt, već ključan dio nacionalne infrastrukture", rekla je. "Izgradnja je neupitna."

Čak i ako državna poduzeća preuzmu vodstvo u takvim strateški važnim svemirskim projektima, startupi će imati veću ulogu u nadolazećim godinama, tvrdi Clayton Swope, viši suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

"Kina znatno vremenski zaostaje”, rekao je. No to ujedno znači da Peking može slijediti plan koji je američka vlada izradila tijekom demokratskih i republikanskih administracija za potporu SpaceX-u dok je ta Muskova tvrtka rasla. Xi može „baciti pogled desetak godina unatrag da bi vidio kako se to razvijalo", rekao je Swope, "jer oni oponašaju kako se to sve odvilo u SAD-u".

---Uz pomoć Lulu Shen.