Putovanje u čarobni svijet prijevara i optičkih iluzija ostvarilo je nevjerojatan poslovni uspjeh: Muzej iluzija raste, otvoren je na 44 lokacije diljem svijeta, ostvaruje milijunske prihode i planira daljnje širenje na 100 lokacija do 2026. Ne, to nije iluzija, to su planovi.
Pobjegnite u svijet iluzija. Zašto ne? Tempo života je takav da malo drukčiji pogled na svijet donosi odmor od svih obaveza. Za snalažljivije donosi i poslovnu ideju – kako prodati iluziju? Otvorite Muzej iluzija ili pokrenite franšizu.
To su učinili suosnivači Tomislav Pamuković i Roko Živković koji su inspiraciju za Muzej iluzija dobili gledajući Emmyjem nagrađenu seriju BrainGames na National Geographicu. Serija nas vodi na fascinantno putovanje mozgalicama, iluzijama i tajnama ljudskog uma.
To je suosnivače ponukalo da zaplove u poduzetničke vode i ostvare jedan od najneočekivanijih poslovnih uspjeha. Veliki motiv bila je i želja Roka Živkovića, koji je za Bloomberg Adriju objasnio kako je tada tražio izlaz iz svijeta marketinških agencija u kojima je radio po 12 sati, a ovo mu se učinila kao iznimno dobra ideja.
Prvi muzej, onaj zagrebački u Ilici, "eksplodirao je već prvi dan", prisjeća se ponosno Živković te 2015. godine. Taj poduzetnički pothvat u posljednjih je osam godina izrastao u najveći lanac privatnih muzeja u svijetu. Trenutačno se može pohvaliti s 44 lokacije u 25 država svijeta, od Zagreba preko New Yorka i Dubaija do Milana i Pariza, i tu nije kraj širenju.
Koliki su prihodi cijele mreže, nisu nam željeli otkriti. To je, kažu, poslovna tajna. Prihodi Metamorfoze, koja stoji iza franšize i širenja javno su dostupni, a za 2022. iznose 5,93 milijuna eura. "U to su uključeni tantijemi svih franšiznih muzeja. Naravno, prihodi cijele mreže značajno su veći", komentirao je Teo Širola, direktor Metamorfoze.
Besplatni marketing
Ovo nije tipičan muzej u kojem su izložene slike ili skulpture. Ovdje možete doživjeti svijet preokrenut naglavačke, doslovno. Možete hodati po stropu, istraživati labirinte koji vode u beskraj…
"Htjeli smo da većina prostorija bude zanimljiva za fotografiranje. Potavljeni su i hashtagovi kako bi se to odmah dijelilo. Zapravo smo računali na besplatni marketing. Zato smo koncept okrenuli prema Facebooku i Instagramu. Shvatili smo da društvene mreže donose mnogo i u marketinškom i u financijskom dijelu, i to smo htjeli iskoristiti", rekao je Živković prisjećajući se početaka.
Od ideje do realizacije prošle su dvije godine. "Kad se gradio prvi zagrebački muzej naručivali smo eksponate iz svih dijelova svijeta. Tada smo Tomislav i ja imali mail predmetnog naziva 'A gle ovo', gdje su bile tisuće stvari koje smo pokušavali naručiti, doći do njih i složiti nekakav koncept koji bi bio zanimljiv".
Početak priče o franšizama
Ljudi su naprosto počeli dolaziti i govoriti: "Ovo je odlično, počeo sam dobivati mailove: 'Ja bih to radio u svojem gradu'." I tako je krenula franšizna priča muzeja. Prvo Zadar, potom Beč, Beograd pa New York koji im je otvorio američka vrata. U to vrijeme počeli su surađivati s Jonathanom Cooperom, ulagačkim virtuozom, koji je muzej lansirao na Bliski istok – Oman, Dubai, Katar… "Od dvije-tri lokacije priča se počela širiti i, u iduće dvije godine, praktički se otvara po jedan muzej mjesečno. Dakle, u dvije godine otvoreno je oko 24-25 muzeja, sve je išlo brzo, i to s timom od sedam ljudi", objašnjava nam Živković.
Danas taj tim broji više od 50 zaposlenika okupljenih pod nazivom Metamorfoza. Oni iz ureda u Radničkoj cesti u Zagrebu upravljaju svim franšizama u svijetu. U pitanju je relativno mlada hrvatska tvrtka koja trenutačno upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija diljem Europe, Sjeverne Amerike, Azije i Afrike. Otvaraju i ured u Atlanti, no sjedište ostaje u Hrvatskoj. Direktora Širolu pitali smo koliko košta jedna franšiza. "Nije svugdje ista cijena, ovisi o lokaciji i potencijalu. Franšiza se plaća jednokratno između 50 i 100 tisuća eura, a nakon toga se plaćaju tantijemi, 15 posto prihoda od karata i pet posto prihoda od prodaje robe". Za tu cijenu dobijete sve, od vođenja kroz odabir lokacije, pregovora, potpisa ugovora, opremanja prostora i web-stranice, do obuke djelatnika, marketinga i svega ostalog.
Franšize su otvorene na 40 lokacija, a tri novootvorene lokacije predstavljaju zaokret u njihovu poslovanju. Krajem 2022. godine u Charlotteu u Sjevernoj Karolini otvorili su prvi vlastiti muzej kojim izravno upravlja zagrebački tim, a krajem travnja otvoren je i muzej u Minneapolisu. Krajem svibnja otvorili su muzej u Atlanti, dakle, treći u SAD-u pod njihovom upravljačkom palicom.
Naravno, teži je to put, ali donosi veće prihode. "Ovo je drukčije širenje", objašnjava Širola. "Dosad je veći dio posla, ali i nagrade bio na franšizeru. Sada mi upravljamo svime, pa dakako, očekujemo i veće prihode."
Od 2021. uzlet im je postao puno lakši jer tada u njihovu vlasničku strukturu ulazi Invera Equity Partners, društvo za upravljanje privatnim equity fondovima registrirano u Nizozemskoj, koje je preuzelo 65-postotno vlasništvo i dokapitaliziralo tvrtku s tri milijuna eura.
Živković i Pamuković tada se povlače na savjetodavne uloge, ali i dalje su vlasnici zagrebačke Iluzije i još ponekih po svijetu.
Problemi, problemi
A sada ide onaj "vjerovali ili ne" dio. Iako siju uspjeh po cijelom svijetu, imaju problema u svojoj državi, koja ih ne priznaje kako muzej. Ako pogledate u registar muzeja koji vodi Muzejski dokumentacijski centar, ondje nećete naći Muzej iluzija. Ne ispunjavaju hrvatske zahtjeve da bi i službeno nosili taj naziv. A kako naziv 'muzej' nije zaštićen, svatko ga može upotrijebiti.
Malo je reći da Živkovića takva situacija ljuti. Svugdje u Europi je to riješeno, to su kulturne atrakcije. "Mi smo jedini u Europi koji plaćaju 25 posto ulaznog PDV-a na ulaznice, što isto nema nigdje u Europi, čak ni Srbija to nema", objašnjava.
Kucali su na mnoga vrata, odgovora nije bilo. "Nama je svugdje proizvod registriran kao Muzej iluzija, jako puno novaca trošimo na samu zaštitu prava i žiga, a u Hrvatskoj imamo tako blesavu situaciju u kojoj nema pomaka. Tek četiri, pet privatnih muzeja naprosto nisu dovoljno veliki da bi nekome bilo stalo da se to promijeni".
Nedavno se mijenjao zakon, no opet u njega nisu uvršteni. "Kad je donesen novi zakon, bili smo sretni jer smo mislili da su nam ukinuli PDV. Zovem Poreznu, kažu: 'A ne, ne, to za vas ne vrijedi'. I što da radimo, dižemo ustavne tužbe?", objašnjava Živković kroz smijeh.
Premali, a najposjećeniji muzej u gradu Zagrebu
Godišnje im u zagrebački muzej dođe više od 100.000 posjetitelja. U vrijeme trajanja manifestacije Noć muzeja ulazi u muzeje su besplatni. Ali samo za one iz registra. "Te smo večeri zapravo u crnoj rupi", objašnjava Živković. "Novce tj. poticaje ne možemo dobiti, a ako naplaćujemo karte, onda dobijemo nebrojeno loših komentara po društvenim mrežama".
Metamorfozini planovi su veliki, do kraja 2026. planiraju stvoriti mrežu od 100 Muzeja iluzija i zaposliti još stručnjaka. Pritom im je cilj širenje na cijeli svijet s naglaskom na Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku jer upravo iz SAD-a dolazi najveći dio prihoda.