Jednom kada se iskusi četvorodnevna radna nedjelja, teško je vratiti se na staro

Četvorodnevna radna nedjelja kratkoročno je testirana u Njemačkoj, ali za mnoga preduzeća koja su učestvovala u eksperimentu nema povratka na staro. "Ne želim više da radim petkom. Jednostavno ne želim", kaže Sören Fricke, suosnivač firme za organizovanje događaja Solidsense. "Petak je ustvari postao treći dan vikenda. Radite samo ako nema druge opcije." 

Solidsense je jedna od 45 kompanija koje su učestvovale u šestomjesečnom eksperimentu u kojem su zaposleni radili kraće, ali su dobijali punu platu. Na kraju, 73 odsto učesnika je navelo da su spremni da uvedu ovu promjenu zastalno ili da produže eksperiment, navodi se u izvještaju koji su organizatori objavili 18. oktobra. 

Riječ je o drugom najvećem pilot-projektu koji je organizovala novozelandska neprofitna grupa "4 Day Week Global", koja sprovodi testiranja u više zemalja, među kojima su Portugalija, Južna Afrika i Velika Britanija. Za potrebe njemačkog eksperimenta organizacija je sarađivala s Univerzitetom u Minsteru i konsultantskom firmom Intraprenör.   

Rezultati su potvrdili ono čemu su se učesnici nadali. Kraća radna nedjelja pozitivno je uticala na fizičko i mentalno stanje zaposlenih. Poslodavci su takođe vidjeli koristi: 70 odsto je navelo da im je bilo lakše da regrutuju radnike pošto su prešli na četvorodnevnu radnu nedjelju.  

To je pravi blagoslov u zemlji u kojoj se mnoge industrijske grane žale da im rastu troškovi zbog jake konkurencije u privlačenju talenata. Desetak učesnika je izvijestilo o finansijskim rezultatima koji su pokazali da su prihod i profit bili u cjelini stabilni. 

 

 

Njemački istraživači koji su učestvovali u istraživanju zauzeli su rigorozniji pristup u poređenju s onim koje je organizovao "4 Day Week Global" u drugim zemljama. Oni su koristili uzorke kose kako bi izmjerili nivo kortizola, hormona koji se luči kao odgovor na stres, i analizirali su podatke prikupljene pomoću pametnih satova, koji su pokazali da su zaposleni spavali u prosjeku 39 minuta duže u nedjelji i da su bili fizički aktivniji.  

Istraživači su, takođe, obavili više od 600 razgovora i uporedili rezultate sa kontrolnim grupama u kompanijama u kojima nisu svi zaposleni učestvovali u istraživanju.   

Nisu sva preduzeća izdržala do kraja istraživanja. Dva su odustala na pola puta, navodeći kao razlog ekonomske teškoće (koje nisu nužno povezane sa smanjenjem broja radnih sati) ili slabu podršku među zaposlenima. Od ostalih kompanija, 20 odsto je odlučilo da se vrati na standardnu, petodnevnu nedjelju, što je veći udio u odnosu na probe koje je organizovao "4 Day Week Global".  

"I dalje mislim da ne treba govoriti da je u Njemačkoj svim kompanija potrebna četvorodnevna radna nedjelja", kaže Julia Backmann, istraživač na Univerzitetu u Minsteru, koja je vodila rukovodila istraživanjem. "Ali vidim da to može da ima smisla za organizacije koje žele da nešto učine za svoje zaposlene ili da budu privlačnije kao poslodavac."  

Ovi rezultati dolaze u neprijatnom trenutku za njemačku privredu. Prema mišljenju analitičara s kojima je razgovarao Bloomberg, najveća evropska privreda se nalazi u blagoj recesiji iz više razloga, kao što su prekid snabdijevanja jeftinijim, ruskim gasom, manja potražnja za izvozom robe u Kinu i nedostatak kvalifikovane radne snage. Volkswagen AG, najveći proizvođač automobila u Njemačkoj i glavni pokazatelj prilika u industriji, upozorio je da će možda morati da prvi put u istoriji zatvori fabrike u domovini. 

Istaknuti privrednici i predstavnici vlasti upozorili su da četvorodnevnu radnu nedjelju ne treba uvoditi svuda. Njemački ministar finansija Christian Linder rekao je da uvođenje kraće radne nedjelje može da ugrozi prosperitet, dok je izvršni direktor Deutsche Bank AG Christian Sewing rekao da zemlja mora da se pripremi da radi više. On se zalaže za produženje radne nedjelje. 

Zaposleni u Solidsenseu se ne slažu s tim, a tako misle i njihovi šefovi. Od marta, kancelarija u Štutgartu je uglavnom bila prazna petkom. Kraća radna nedjelja je omogućila zaposlenima u kompaniji, njih 18, da idu u teretanu, provode više vremena sa porodicom i bave se hobijem. Čak je i Fricke, na svoje iznenađenje, uspio da veći dio vremena petkom posveti svom hobiju – popravci starih automobila. Kompanija i dalje očekuje da će ove godine ostvariti rast prihoda od 40 odsto. "Četvorodnevna radna nedjelja se čak pokazala kao ekonomski profitabilnija za nas", kaže on i ukazuje na drastičan rast produktivnosti. "Kada smo prije nekoliko mjeseci razgovarali sa cijelim timom o tome da ovo produžimo, bilo je jasno: naravno da nastavljamo s tim." 

Da bi se ostvarile koristi, nužno je preduzeti niz koraka na prilagođavanju. U Solidsenseu su ukinuti sastanci koji nisu neophodni, a vještačka inteligencija je upotrijebljena za jednostavnije poslove, poput uređivanja Excel tabela. Ova firma koja organizuje prezentacije obavijestila je klijente o promjeni. U potpisu u imejlu sada stoji: "Molim vas da imate na umu da se naše radno vrijeme možda ne podudara s vašim". 

Ben Kilb/Bloomberg

Promjena nije išla glatko u slučaju Eurolama, proizvođača prozora sa sjedištem u Vigendorfu. Henning Röper, izvršni direktor kompanije, kaže da je u početku bio uzbuđen što vidi da raste broj prijava za posao, i to u smislu i kvaliteta i kvantiteta. Kako kaže, odjednom je imao taj luksuz da odbija ljude, nešto što nije mogao sebi da priušti tokom prethodnih godina. Eurolamu, kao i mnogim drugim njemačkim poslodavcima, nedostaje kvalifikovane radne snage, što je djelimično posljedica smanjenja broja stanovnika. U kombinaciji sa visokom inflacijom, to je dovelo do toga da radnici u različitim privrednim granama traže velike povišice i bolje uslove rada. 

Međutim, kako je eksperiment napredovao, Röper je počeo da uviđa negativne strane. Zbog kraće radne nedjelje zaposlenima je bilo teže da izađu na kraj s redovnim porudžbinama i neplaniranim poslovima, poput popravke neispravne robe koju su kupci vratili. Firma je čak zabilježila porast odsustvovanja sa posla u proizvodnoj jedinici, pošto je više zaposlenih javilo da je bolesno. 

Najava da će ponovo biti uvedena petodnevna radna nedjelja naišla je na zabrinutu šutnju, kaže Röper. Zaposleni u administraciji Eurolama su u principu bili više razočarani od radnika u proizvodnom pogonu, navodi on i primjećuje da je ipak radnik koji najduže radi u proizvodnji rekao da je četvorodnevna radna nedjelja nešto najbolje što mu se desilo u karijeri.  

Organizatori pilot-projekta rekli su da su učesnici izrazili zabrinutost jer su zbog kraće radne nedjelje bili manje fleksibilni kada je riječ o nepredviđenim događajima, poput kvara na opremi ili kašnjenja u snabdijevanju. Iako je kraća radna nedjelja imala pozitivne posljedice po fizičko i mentalno stanje, nije zabilježena značajnija promjena u broju dana uzetih za bolovanje u cjelini, suprotno rezultatima eksperimenta u Velikoj Britaniji, gdje se broj dana odsustva s posla smanjio za 65 odsto.  

Bloomberg

Taj podatak sam po sebi može odvratiti druge poslodavce od eksperimentisanja sa četvorodnevnom radnom nedjeljom. Broj dana provedenih na bolovanju u prvih osam mjeseci ove godine dostigao je rekord, zabilježen 2023. godine, prema izvještaju osiguravajuće kuće AOK, i sigurno će nastaviti da raste s dolaskom zime. Radnici u Njemačkoj su u prosjeku odsustvovali s posla 21,3 dana u 2022. godini, što je za posljedicu imalo nevjerovatan gubitak od 207 milijardi evra (220 milijardi dolara) u dodatoj vrijednosti, pokazuju podaci njemačkog Saveznog instituta za bezbjednost i zdravlje na radu. 

I pored, u načelu, povoljnih rezultata, menadžeri u Solidsenseu su primijetili da su zaposleni, usljed automatizacije zadataka koji su jednostavni, ali na koje se gubi vrijeme, ili povjeravanja tih poslova nekome van firme, zaposlenima ostalo da rješavaju zahtjevnije zadatke. Zbog toga je vrijeme provedeno u kancelariji zahtijevalo veći mentalni napor. Fricke je odlučio da produži eksperiment sa četvorodnevnom radnom nedjeljom u Solidsenseu do februara kako bi vidio da li će to funkcionisati tokom mjeseci kada tradicionalno ima najviše posla, odnosno od septembra do decembra.  

Radnici u Eurolamu su se vratili na petodnevnu radnu nedjelju, mada imaju mogućnost da petkom odu ranije s posla ako su odradili potreban broj sati. Röper kaže da i dalje traga za najboljim radnim modelom. "Ne znači da treba odustati od novih ideja samo zato što ovo sada nije funkcionisalo", kaže on. "Ako ne dozvolite promjenu, to znači da ćete stagnirati, a to opet znači da ćete zaostajati za drugima."