Kada su u travnju Washington i Peking razmjenjivali udarce milo za drago u trgovinskom ratu, američki ministar financija Scott Bessent zračio je samopouzdanjem. Kina je imala "gubitničku ruku", rekao je za CNBC. "Igraju s parom dvojki."
Ispostavilo se kako su Bessent i Trumpova administracija blefirali. Nakon mjeseci eskalacije trgovinskog rata u kojem je SAD isprva uveo carine od 10 posto na uvoz kineske robe, zatim carine od 20 posto, pa 145 posto, da bi ih opet smanjio na 10 posto, Bijela kuća je konačan sporazum dviju zemalja potpisan u listopadu proglasila "velikom pobjedom". Premda je sporazum uvelike nalikovao prethodnom statusu quo. SAD je čak napravio znatan ustupak poništivši svoju odluku o proširenju popisa kineskih tvrtki koje podliježu nadzoru izvoza, politički alat oko kojeg prije nije bilo pregovora.
Kina ne samo da nije samo izbjegavala udarce Donalda Trumpa već je i jasnije pokazala svoje snage. "Kina više nije samo 'brzi sljedbenik', već je sustav koji pokazuje vrlo drukčiji, ako ne i vjerojatno održiv, ili čak daleko ostvariviji model razvoja", kaže Lizzi C. Lee, suradnica Instituta za politiku azijskog društva.
Već godinama je uvriježeni stav kako je čudesan razvoj Kine, iako bez premca, ujedno i nesiguran. Tako je 2001. u svojoj knjizi "Nadolazeći kolaps Kine" Gordon Chang, američki konzervativni kolumnist, predvidio kako će Komunistička partija Kine do 2011. uništiti zemlju i samu sebe svrgnuti s vlasti. Nepokoleban svojim prognostičkim neuspjehom, Chang je ažurirao svoj vremenski rok u posljednjim danima 2011. kako bi se kladio na pad stranke sljedeće godine.
Tijekom Trumpova prvog mandata i pod Bidenovom administracijom, američki dužnosnici su snažno zagovarali ideju kako SAD mora pobijediti Kinu prije nego što Kina uspije poraziti SAD. Američki je tabor odahnuo kada je kinesko gospodarstvo 2023. počelo pokazivati znakove slabosti – krizom zahvaćeno usporeno tržišta nekretnina, rasprodaja na burzi, vojska nezaposlenog visokoobrazovanog kadra. Naime, tada su odbačena ranija predviđanja kako će azijska izvozna sila jednog dana nadmašiti SAD po bruto domaćem proizvodu. Sve to je utjecalo na oživljavanje ideje kako je Kina ponovno na korak od kolapsa.
Ta ideja izgleda sve nategnutija. Kina se jednostavno previše dobro snalazi na previše fronti. Kao što je pokazao trgovinski spor, Peking je sada u poziciji natjerati Washington na povlačenje. Oni koji se nadaju vidjeti Kinu poniženu moraju se pomiriti s činjenicom da ona ostaje nezgodan suparnik, zemlja odlučna proširiti svoje već znatne prednosti, uključujući i sektore koji određuju budućnost, poput industrije električnih vozila, čiste energije i robotike.
Bloomberg Businessweek Adria
Trgovinski pregovori pokazali su koliku moć Kina ima nad SAD-om. Veći dio te moći Kina temelji na gotovo potpunoj dominaciji u lancu opskrbe rijetkim zemnim metalima koji su među ostalim nebrojenim primjenama ključni za izradu snažnih magneta, proizvodnju zaslona pametnih telefona i uređaja za pojačavanje digitalnih signala. Kineske mjere kontrole izvoza metala ozbiljno utječu na cijeli niz gospodarskih sektora SAD-a, uključujući industriju električnih vozila, proizvodnju satelita, zrakoplova i potrošačke elektronike. SAD ulaže u razvoj domaćih kapaciteta za eksploataciju i preradu rijetkih metala, ali "ovim promjenama će trebati godine da rezultiraju otklanjanjem trenutačne prevelike ovisnosti o Kini", kaže Daniel Rosen, suosnivač tvrtke za ekonomska istraživanja Rhodium Group.
SAD također ovisi o sastojcima iz Kine za gotovo 700 lijekova. Ova ovisnost toliko je osjetljiva tema da je kineski pregovarači nisu ni spomenuli u nedavnim trgovinskim pregovorima. Osim toga, svojom odlukom u listopadu o obustavi izvoza računalnih čipova kineske tvrtke Nexperia kojom je dovela do stagnacije u proizvodnji automobila, uključujući japanske marke Honda i Nissan, Kina je jasno pokazala koliko poremećaja može uzrokovati kada to želi.
Kina dominira lancem opskrbe rijetkim metalima, uključujući neodimij, potreban za proizvodnju magneta koji se koriste u proizvodnji električnih vozila, vjetroturbina i oružja. Fotografija: Bloomberg
Naravno, SAD ima svoje slabe točke, prvenstveno zato što je vodeći dobavljač mikroprocesora koji se koriste za obuku modela umjetne inteligencije. Tako je Trump tvrtki Nvidia zabranio prodaju svog najsnažnijeg čipa, poznatog kao Blackwell, Kini. Međutim, Hongbin Li, sudirektor Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo i institucije, tvrdi kako je Peking u prednosti. "Možemo li živjeti bez lijekova, bez rijetkih metala? Ne", kaže. "Mogu li Kinezi živjeti bez Nvidia čipova? Da, mogu." (Li je svakako naglasio kako je trgovina, sveukupno gledajući, obostrano korisna.)
Isto tako, Kina je pokazala sposobnost zaobilaženja američkih izvoznih kontrola. Neke kineske tvrtke oslanjaju se na krijumčarske mreže u nabavi mikroprocesora, dok druge osnivaju fiktivne tvrtke za kupnju čipova izravno od proizvođača. Istovremeno, divovi kao što je Huawei Technologies ulažu u proizvodnju vlastitih čipova uz pomoć kojih će i dalje imati konkurentne proizvode na tržištu, iako ti čipovi nisu sasvim najsuvremeniji.
U području zelene energije, Kina ulaže ogromne napore za izgradnju dvostruko više solarnih kapaciteta od SAD-a i Europe zajedno. Isto tako, dominira globalnim tržištem električnih vozila s udjelom u svjetskoj proizvodnji od 70 posto. Nadalje, lider je u tehnologiji proizvodnje baterija. Naime, na prošlogodišnjem sajmu automobila u Šangaju, proizvođač automobila BYD demonstrirao je bateriju koja se potpuno napuni za pet minuta. Kina je 2024. instalirala više tvorničkih robota nego sve ostale zemlje svijeta zajedno. Tvrtka DJI sa sjedištem u Shenzhenu čini 70 posto tržišta proizvodnje komercijalnih dronova za privatne i poslovne korisnike, a i u području tehnologije vojnih dronova SAD zaostaje za Kinom.
Bloomberg Businessweek Adria
Kina ulaže velika sredstva kako bi prestigla SAD i u drugim područjima. Nedavno izvješće Američko-kineske komisije za ekonomsku i sigurnosnu reviziju pokazalo je da "Kina na svjetskoj razini prednjači u kvantnim komunikacijama i ostvaruje vrtoglavo brz napredak u području kvantnog računalstva i senzora." Iako Kina zaostaje u najsuvremenijoj umjetnoj inteligenciji, prijavila je više patenata u vezi s umjetnom inteligencijom od bilo koje druge zemlje i pomiče granice onoga što je moguće napraviti bez uporabe najnaprednijih čipova, što dokazuje "DeepSeek trenutak" prošlog siječnja, kada je tvrtka predstavila konkurentni model umjetne inteligencije po cijeni znatno nižoj od cijene svojih američkih rivala. "Jedan negativan utjecaj iz Kine dijeli nas od puknuća balona umjetne inteligencije", kaže Evan Medeiros, bivši politički savjetnik predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena, a sada predavač na Sveučilištu u Georgetownu.
Lee iz Instituta za politiku azijskog društva kaže kako snaga Kine leži u njezinoj sposobnosti da "brzo skalira tehnologije i primjenjuje ih u svim segmentima gospodarstva", kao što je to učinila u proizvodnji električnih automobila, sektoru solarne energije i proizvodnji baterija, te dodaje: "Mislim da će se slična dinamika nastaviti manifestirati u kineskom ekosustavu umjetne inteligencije, infrastrukturi sljedeće generacije, robotici i sektoru kvantne tehnologije."
SAD i dalje ima najjaču vojsku na svijetu, ali Kina ih sustiže. Jedan kineski brodograditelj prošle je godine proizveo više plovila nego što je SAD proizveo od Drugog svjetskog rata. Kina je nedavno porinula nosač zrakoplova s mogućnostima sličnim onima američkih nosača zrakoplova. Isto tako, udvostručila je svoje zalihe nuklearnih bojevih glava od 2020. i ojačala svoju podmorničku flotu. I Trump i kineski predsjednik Xi Jinping podjednako su okolišali oko pitanja statusa Tajvana, no kad bi Xi napao otok, nije ni približno izvjesno da bi ga Trump branio.
Da budemo načisto, Kina se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, posebno gledajući dugoročno. Još uvijek se nosi s posljedicama kolapsa tržišta nekretnina koji je uzrokovao gubitak bogatstva vrijednog milijune dolara, a gospodarstvo se bori s deflacijom. Stanovništvo brzo stari, tako da će Kina u sljedećih 25 godina izgubiti oko četvrtinu radno sposobne populacije, a mnogi mladi ljudi očajavaju zbog visoke stope nezaposlenosti. Kini još uvijek prijeti opasnost od pojave "zamke srednjeg dohotka", odnosno situacije ekonomske stagnacije zbog neuspjeha tranzicije gospodarstva vođenog ulaganjima u gospodarstvo vođeno inovacijama, kaže Medeiros. Doista, cilj novog petogodišnjeg plana Komunističke partije Kine upravo je izbjegavanje ove zamke dajući prioritet osvajanju vodeće pozicije u "industrijama budućnosti" poput zrakoplovstva i kvantnog računarstva.
Unatoč rastućoj snazi Kine, a da ne spominjemo njezinu spremnost da gazi individualna prava i slobode, čini se da percepcija Amerikanaca o Kini omekšava, i manji je broj onih koji Kinu doživljava kao "neprijatelja" nego je to bio slučaj prije samo nekoliko godina. Između TikToka i Labubusa, možda Amerikanci prepoznaju ulogu koju Kina igra u njihovim životima. Možda svi ti travel influenceri oduševljeni kineskim robotima, Hot potom i brzim vlakovima osvajaju srca i umove svojih pratitelja. Također je moguće da, u usporedbi s kaosom američke politike, relativna stabilnost Kine, gledajući s određene udaljenosti, ne izgleda tako loše. Koji god bio razlog, čini se da Amerikanci preispituju mjesto Kine u svijetu. Krajnje je vrijeme, makar samo zato što navijanje za njezinu propast neće uroditi plodom.
.webp){kind=icon}
