No dok se rasprave o turizmu uglavnom vode oko broja apartmana, kruzera i posjetitelja, stručnjaci upozoravaju da bi najveći izazov za mediteranske destinacije mogao biti nešto drugo. Naime, klimatske promjene već mijenjaju turističke navike, produžuju sezonu i povećavaju pritisak na vodne resurse, energetsku mrežu i infrastrukturu. U takvim okolnostima pitanje više nije samo koliko turista grad može primiti nego koliko ih može održivo podnijeti.
Europa povlači ručnu
Masovni turizam posljednjih je godina postao jedna od glavnih tema u europskim turističkim središtima.
Venecija je uvela naplatu ulaska za jednodnevne posjetitelje. Barcelona pokušava ograničiti turističke apartmane i vratiti dio stanova lokalnom stanovništvu. Amsterdam ograničava kruzere i vodi kampanje kojima želi smanjiti određene oblike turizma. U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer Dubrovnik, koji je još prije nekoliko godina pokrenuo projekt ''Respect the City''“ i počeo ograničavati broj kruzera koji istodobno mogu uploviti u grad.
Razlozi su dobro poznati. Sve veći broj posjetitelja povećava pritisak na promet, komunalnu infrastrukturu i tržište nekretnina. Povijesne jezgre postupno gube stanovnike, a mnogi gradovi suočavaju se s pitanjem koliko turizma mogu podnijeti bez ugrožavanja kvalitete života.
No gužve su samo dio problema.
Sve dulja sezona, sve veći pritisak
Posljednjih desetljeća mediteranske zemlje gradile su turistički model oko relativno predvidljivih sezona. Glavnina gostiju stizala je tijekom srpnja i kolovoza, dok su proljeće i jesen bili rezervirani za manji broj posjetitelja. To se počinje mijenjati.
Prema podacima Europske turističke komisije, sve više putnika prilagođava planove putovanja zbog klimatskih promjena. Umjesto vrhunca ljeta, dio turista bira proljeće i jesen, kada su temperature ugodnije.
Za turističke destinacije to na prvi pogled izgleda kao dobra vijest. Dulja sezona znači više prihoda, bolju popunjenost smještaja i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa tijekom godine. No postoji i druga strana priče.
Ako turistički pritisak više nije ograničen na dva ljetna mjeseca, nego traje od travnja do studenoga, tada i opterećenje infrastrukture traje znatno dulje. Gradovi koji su nekada upravljali gužvama tijekom osam tjedana sada se s njima suočavaju pola godine. Istodobno moraju osigurati dovoljno vode, energije i drugih usluga za znatno veći broj ljudi nego što ih na tom području živi tijekom ostatka godine.
Mediteran se zagrijava brže od globalnog prosjeka
Prema organizaciji Mediterranean Experts on Climate and Environmental Change (MedECC), mediteranska regija zagrijava se oko 20 posto brže od globalnog prosjeka. To je posebno važno za zemlje čije gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o turizmu.
Toplinski valovi danas su češći, intenzivniji i dugotrajniji nego prije nekoliko desetljeća. Ljeto 2025. ponovno je pokazalo koliko ekstremne temperature mogu utjecati na svakodnevni život u južnoj Europi, od zdravstvenih rizika do povećane potrošnje energije i vode.
Depositphotos
Prema istraživanju koje prenosi National Geographic, dio turista već mijenja svoje navike upravo zbog ekstremnih temperatura. Sve je više onih koji odabiru putovanja u predsezoni i posezoni ili traže hladnije destinacije na sjeveru Europe. Drugim riječima, klimatske promjene već utječu na to kamo i kada ljudi putuju.
Najvrjedniji resurs turističkih destinacija
Ako postoji jedna tema koja se sve češće pojavljuje u raspravama o budućnosti turizma, onda je to voda.
Turizam troši velike količine vode. Hoteli, bazeni, golf-tereni, restorani i drugi turistički sadržaji zahtijevaju stabilnu opskrbu tijekom razdoblja kada je potrošnja najveća. Problem je što se tada povećava i rizik od suše.
Znanstvenici posljednjih godina upozoravaju na sve snažniju povezanost između turizma i dostupnosti vode. U pojedinim dijelovima Španjolske i Grčke lokalne vlasti već su morale uvoditi ograničenja potrošnje vode zbog dugotrajnih sušnih razdoblja, dok su istodobno primale milijune turista.
Takva situacija otvara neugodna pitanja. Može li destinacija nastaviti povećavati broj gostiju ako istodobno ima sve manje raspoložive vode? Kako uskladiti potrebe lokalnog stanovništva i turističkog sektora tijekom razdoblja ekstremne suše? I koliko će takvi problemi postati česti u budućnosti?
Infrastruktura projektirana za drukčiju klimu
Većina obalnih gradova nije građena za klimatske uvjete kakve danas sve češće bilježimo. Kanalizacijski sustavi, prometna infrastruktura, elektroenergetska mreža i sustavi vodoopskrbe uglavnom su projektirani za drukčije temperaturne i vremenske obrasce.
Danas se gradovi suočavaju s kombinacijom rekordnog broja turista i sve češćih klimatskih ekstrema. Toplinski valovi povećavaju potrošnju električne energije zbog klimatizacije, suše povećavaju pritisak na vodne resurse, ekstremne oborine stvaraju rizik od poplava, a požari ugrožavaju prirodna područja koja često predstavljaju važan turistički adut destinacija. Sve to povećava troškove prilagodbe.
Dok se raspravlja o broju apartmana i kruzera, lokalne vlasti istodobno moraju razmišljati o ulaganjima u infrastrukturu koja će moći izdržati uvjete kakvi su još prije nekoliko desetljeća bili rijetkost.
Turizam je i uzrok i žrtva klimatskih promjena
Klimatske promjene i turizam povezani su na još jedan način. Turizam nije samo sektor koji trpi posljedice klimatskih promjena, nego im istodobno i pridonosi.
Prema istraživanjima objavljenima posljednjih godina, turizam sudjeluje s približno osam posto u globalnim emisijama stakleničkih plinova. Najveći dio dolazi iz zračnog prometa, prijevoza, smještaja i turističke infrastrukture. Zbog toga stručnjaci sve češće govore o začaranom krugu. Turizam pridonosi klimatskim promjenama, a klimatske promjene zatim mijenjaju uvjete u kojima turizam funkcionira.
Upravo se s tim pitanjima danas suočavaju destinacije diljem Mediterana. Koliko turista jedna destinacija može primiti tijekom sve dulje sezone? Kako osigurati dovoljno vode tijekom sušnih ljeta? Može li infrastruktura izdržati rekordne temperature? Kako zaštititi stanovnike od posljedica klimatskih promjena, a istodobno zadržati turizam kao jedan od ključnih gospodarskih sektora?
Zbog toga se rasprava o masovnom turizmu postupno mijenja. Više nije riječ samo o broju apartmana, kruzera ili hotelskih kreveta. Sve više postaje rasprava o tome koliko su turističke destinacije spremne za svijet u kojem će klimatske promjene biti jednako važan faktor kao i broj gostiju. I upravo bi to moglo biti pitanje koje će u sljedećem desetljeću više od bilo kojeg drugog odrediti budućnost Mediterana.
.webp){kind=icon}
