Cijene skijaških karata na većim skijalištima u regiji, izuzev u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, dosegle su razine slovenskih. Za jedan dan skijanja trebat će platiti više od 40 eura.
"Za nezaboravno iskustvo slobodnog skijanja, Sjeverna Makedonija pravi je izbor. Naravno, tu su još i sjever Francuske, još bolje Kanada ili Sjedinjene Američke Države, ali Sjeverna Makedonija prilično je blizu", priča strastveni skijaš Mitja Urh koji je inače zaposlen u proizvođaču sportske opreme Elan, poznatijem po skijama. Iako se dolazak na aerodrom u Skoplju sa skijaškom opremom nekome može činiti smiješnim, Slovenac već razmišlja o ponovnom posjetu Popovoj Šapki, budući da ga je to skijalište na Šar planini oduševilo.
Iako se Sjeverna Makedonija možda čini pomalo egzotičnim skijaškim odredištem, sve više ljudi iz regije posjećuje upravo njihova skijališta. Slovenija je poznata kao skijaška destinacija, a Slovenci se odavno smatraju skijaškim narodom, stoga nije iznenađujuće što žele okusiti bijele padine na Balkanu. Upravo to sve više brine upravitelje slovenskih skijališta. "Zabrinuto pratimo konkurentna skijališta u državama negdašnje Jugoslavije, ponajviše zato što su se tamošnji skijaški centri u posljednjih deset godina ubrzano razvijali", istaknuo je predsjednik Udruženja slovenskih žičara Boštjan Paradiž u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Mitja Urh odlučio se za slobodno skijanje. "Na Popovoj Šapki imaju samo jednu žičaru, po padinama te voze ratrakom ili grejderima. Takvo iskustvo preporučio bih svakome, slično sam se osjećao samo u Kanadi", opisuje. Trošak je, prema njegovim riječima, upola manji u usporedbi s cijenama u Sloveniji, ali naravno, ne možemo očekivati "iskustvo od pet zvjezdica".
Makedonski Dolomiti
Urh nije bio jedini "egzotični" gost na makedonskim padinama, tamo dolaze skijaši iz cijelog svijeta. "Tijekom našeg skijanja na Popovoj Šapki, novinari časopisa National Geographic snimali su reportažu, sreli smo i Australce i Šveđane, a navečer se u hotelu mogu čuti gotovo svi europski jezici", prisjeća se naš sugovornik.
Bloomberg Businessweek Adria
Sjeverna Makedonija ima dva veća zimska centra, Popovu Šapku i Mavrovo, koja se tako zovu još od vremena negdašnje Jugoslavije. Trenutačno na prvom čekaju nove investicije prema planovima novog vlasnika. Projekt obnove i razvoja Popove Šapke stajat će više od 180 milijuna eura.
Popova Šapka nije jedino skijalište u regiji Adria koje je Urh posjetio, prije toga je skijao na Kopaoniku u Srbiji, gdje je skijalište, prema njegovoj ocjeni, vrlo napredno. Razmišlja i o posjetu Bjelašnici i Jahorini u Bosni i Hercegovini (BiH).
Kopaonik skuplji od slovenskih skijališta
Jedan od najvećih skijaških centara u jugoistočnoj Europi, Kopaonik, već tradicionalno ne spada u jeftina skijališta, nego u "planinu koja nije za svaki džep". To je najveći skijaški centar u Srbiji s otprilike 50 staza i više od 20 žičara. Cijene karata su za 25 posto više nego u prethodne dvije sezone, kada nisu bile povećavane. Dnevna karta za odrasle košta oko 45 eura. Dakle, Kopaonik je najskuplje skijalište u regiji. Za usporedbu, prosječne cijene dnevnih skijaških karata na srednjim i većim slovenskim skijalištima kreću se između 36 i 44 eura.
Više cijene primjetne su i po strukturi posjetitelja. Prije su na Kopaonik dolazili mnogi Rumunji i Crnogorci, a sada dolazi sve više Rusa i Kineza, ali i skijaša iz zapadne Europe.
Foto: Borjan Jovanonoski
Ove je godine devet slovenskih skijaških centara uložilo gotovo 80 milijuna eura u investicije, što znači da su na mnogim skijalištima zamijenili nekoliko desetljeća stare vučnice. Zbog relativno starih uređaja i viših cijena karata na domaćim padinama, prošle je godine među Slovencima pravi hit bilo bosansko skijalište Jahorina.
Na Jahorini ista cijena kao i na Kranjskoj Gori
Prošle je godine na Jahorini bilo gotovo 300 tisuća posjetitelja. Ove je godine skijašima na raspolaganju 52 kilometra staza, a cijena dnevne karte nešto je viša i bliže razini slovenskih – kreće se od 37,5 eura prije sezone do 44 eura tijekom sezone. Baš kao cijena dnevnog skijanja u slovenskoj skijaškoj meki Kranjskoj Gori.
Manje su posjećena, ali i dalje popularna skijališta Bjelašnica i Igman, prošle sezone posjetilo ih je gotovo 100 tisuća skijaša. "Najviše je domaćih posjetitelja, dolaze iz svih krajeva, slijede državljani Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke, ali sve je više i gostiju iz zaljevskih zemalja (Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati…)", rekli su za Bloomberg Businessweek Adriju u upravi skijališta KJP ZOI '84.
Skijaške karte i tamo su ove godine malo poskupjele. Nova dnevna karta za odrasle iznosi 24 eura. "U veljači nas očekuje organizacija velikog natjecanja Europskog kupa u superveleslalomu za muškarce, što je najbolji način za proslavu 40. obljetnice Zimskih olimpijskih igara, koju obilježavamo ove sezone", ističu u skijalištu ZOI '84.
Foto: Borjan Jovanonoski
Žičara u Crnoj Gori s grijanim sjedalima, ozvučenjem i Wi-Fi-jem
Spomenimo i skijalište Kolašin u Crnoj Gori. Tamo je za dnevnu ulaznicu za odraslu osobu potrebno izdvojiti 25 eura, navodi se na njihovoj mrežnoj stranici za sezonu 2022.–2023. Kao zanimljivost, spomenimo da je otvaranju 2019. godine prisustvovao bivši jugoslavenski skijaš Bojan Križaj. Riječ je o modernom skijaškom centru, žičara ima grijana sjedala te je opremljena ozvučenjem i Wi-Fi-jem. Novu žičaru K7 sa šest sjedala otvorili su prošle veljače. S novom su gondolom skijaške centre spojili u mrežu od 45 kilometara skijaških staza različitih težina, zbog čega je to skijalište jedno od najvećih u regiji.
Sljeme je najjeftinije, ali nema garancije snijega
Najjeftinije skijanje u regiji Adria je u Hrvatskoj, gdje djeluju samo dvije srednje velike skijaške destinacije. Sljeme, koje se prostire iznad glavnog grada, godinama je bilo domaćin utrka Svjetskog kupa u alpskom skijanju, ali ove sezone nije na kalendaru. Među razlozima za to vjerojatno su zahtjevni snježni uvjeti prošle godine, zbog kojih je otkazana muška utrka. Za skijanje prošle sezone trebalo je izdvojiti više od 13 eura. To je primjerice tri puta manje nego na većim skijalištima u regiji. S obzirom na sve uočljivije klimatske promjene, skijališta nižeg položaja, kao što su i mariborsko Pohorje, imaju velike probleme sa snijegom.
Spomenimo i manje hrvatsko skijalište Platak iznad Rijeke, koje se može pohvaliti pogledom na more. Ove će godine skijaše iznenaditi novom žičarom s četirima sjedalima. Dnevna karta prošle je godine bila 18 eura. Nekada je bilo popularno i hrvatsko skijalište Bjelolasica, ali je već deset godina zatvoreno. Nažalost, situacija se ni s novim slovačkim vlasnicima nije promijenila.
Skijališta u regiji već godinama povezuje nostalgična nota i sličan jezik, ali budući da više nema cjenovnog jaza između Slovenije i ostatka regije, nemoguće je predvidjeti gdje ćemo skijati.
Članak je nastao u suradnji s Mirelom Haskić Sušom, Aleksandrom Tomić, Suzanom Peljto i Natashom Davidov – Bloomberg Adria.
.webp){kind=icon}
