Pripremili smo pregled aktualnih prijedloga dividende regionalnih društava koji su uprave i nadzorni odbori podnijeli prije glavne skupštine, te sastavili popis od 10 najboljih društava s najatraktivnijim dividendama. Neki će se vlasnici dionica iznenaditi dvoznamenkastim dividendnim prinosima, dok će ulagači u druge dionice ostati praznih ruku.
Iako su burze u regiji poprilično nelikvidne, neka regionalna burzovna društva to nadoknađuju tradicionalno dobrim dividendama. To se prvenstveno odnosi na tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi. Potonje se smatra jednom od najatraktivnijih stvari u pogledu dividendnog prinosa u Europi. Lani je dividendni prinos ponderiran potraživanjima u slovenskom indeksu SBITOP premašio 6,5 posto, a ove je godine, prema trenutačnim prijedlozima uprave i nadzornika, došao na 4,7 posto. Prema trenutačnim prijedlozima uprave i nadzornika, kao i poznatim prijedlozima, hrvatski indeks CROBEX ostvario bi dividendni prinos od 3,3 posto ponderiran potraživanjima u indeksu, čime bi se približio prošlogodišnjim prinosima od 3,2 posto.
Usporedbe radi, spomenimo da je trenutačno vodeći među svim indeksima rumunjski BET indeks, za koji se predviđa da će ove godine ulagačima donijeti prosječan ponderirani dividendni prinos od deset posto, dok je lani iznosio 6,7 posto. Najviše će mu se približiti slovenski SBITOP, dok je prosječni dividendni prinos hrvatskog indeksa CROBEX10 sličan prinosu dionica europskog indeksa STOXX Europe 600, poljskog WIG-a i mađarskog BUX-a.
Makedonska burzovna društva također redovito isplaćuju dividendu, dok se tvrtke koje kotiraju na Banjalučkoj i Sarajevskoj burzi rijetko odlučuju na taj korak.
Od 67 tvrtki koje čine šest najlikvidnijih dioničkih indeksa u Adria regiji, odnosno CROBEX10, slovenski SBITOP, sarajevski SASX10, banjalučki BIRS, beogradski BELEX15 i makedonski MBI10, lani je dividendu isplatilo 37 tvrtki.
Pritom dodajmo da neke tvrtke u regiji još nisu donijele odluku o mogućoj isplati dividendi do sre - dine svibnja.
Dividendno najpouzdaniji
Pripremili smo popis 10 vodećih društava uvrštenih na burzu s najvećim dividendnim prinosom, uzimajući u obzir aktualne prijedloge uprava i nadzornih odbora glede isplate dividendi za prošlu poslovnu godinu. Na popis smo dodali i njihove prošlogodišnje dividende, potvrđene na glavnim skupštinama.
Prema sadašnjem prijedlogu uprave, Naftna industrija Srbije (NIS) najprofitabilnija je burzovna kompanija u Adria regiji, budući da će u slučaju isplate od 25 posto ostvarene dobiti ostvariti dividendni prinos od 17 posto. Uprava ove godine predlaže rekordnu isplatu od 141,66 dinara (1,2 eura preračunato po tečaju od 16. svibnja) bruto dividende po dionici, što je znatno više nego prošle godine, kada je bilo potvrđeno 35,5 dinara (0,3 eura) po dionici. "Projekcije ostaju optimistične, iako NIS više ne prerađuje jeftiniju rusku naftu", pišu analitičari Erste Investmenta.
I hrvatska naftna kompanija Industrija nafte (INA) predviđa rekordnu isplatu dividende u posljednjih sedam godina, i to 82 posto ostvarene dobiti u iznosu od 200 milijuna eura, odnosno 20 eura bruto po dionici. Dividendni prinos u tom će slučaju biti 4,3 posto, odnosno ne tako visok kao za NIS (uzimajući u obzir cijenu dionice iz 16. svibnja). Lani su isplatili 74 posto dobiti ostvarene u 2021. godini (130 milijuna eura), što je iznosilo 13 eura bruto po dionici. Na povećanje apetita za isplatom dividendi utjecao je izraziti rast prihoda i profitabilnosti potaknut rastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
"Kako rafinerijske marže budu padale, tako će se ove godine smanjiti i dobit kompanije – barem u usporedbi s prošlogodišnjom izvanrednom godinom", predviđaju analitičari Erste Investmenta. Ove godine ostale će energetske tvrtke teško ponoviti prošlogodišnje rezultate.
Na drugom mjestu naše ljestvice najatraktivnijih po visini dividendi nalazi se Zagrebačka banka koja s dividendnim prinosom od 15,2 posto tek neznatno zaostaje za srpskom naftnom kompanijom. Za dividendu će biti izdvojeno više od 541 milijuna eura, što je najveći iznos dosad, a planira se isplata u dva dijela. Isplatit će dvostruko više nego lani, odnosno 1,7 eura bruto po dionici, dok su lani isplatili 0,83 eura.
Od deset tvrtki, pet slovenskih
Među prvih deset burzovnih društava na popisu ih čak polovica kotira na ljubljanskoj burzi. Najviše je uvrštena, na trećem mjestu, Luka Koper. Prema aktualnom prijedlogu uprave, njezin udio iznosi 8,5 posto prinosa, a prijedlog isplate dividende za prošlu godinu ponovno je veći nego u 2021. godini, odnosno iznosi 2,5 eura bruto po dionici.
U skladu s prijedlogom uprave, veća dividenda od prošlogodišnje bit će isplaćena u farmaceutskoj tvrtki Krka, i to u iznosu od 6,6 eura bruto po dionici, što predstavlja rast od 17,2 posto u odnosu na prošlogodišnju dividendu koja je iznosila 5,63 eura bruto po dionici. Veće dividende rezultat su rasta prihoda od deset posto i povećanja operativne dobiti od 7,3 posto, koja je rasla zbog veće prodaje lijekova bez recepta, posebice na tržištu Istočne Europe. Izloženost Rusiji Krki je pomogla i s financijskim prihodima koji su bitno porasli zbog kretanja tečaja ruske rublje u odnosu na euro. U odnosu na prethodnu godinu, financijski prihodi više su nego 193 posto veći i glavni su generator rasta neto dobiti od 18 posto.
Bloomberg Businessweek Adria
Top 10 kompanija koje nisu na popisu
Unatoč gubitku koji je nastao zbog vladine Uredbe o gorivu, slovenski trgovac naftnim derivatima i energentima Petrol potvrdio je isplatu 61 milijuna eura dobiti, odnosno 1,5 eura bruto dividende. Prema trenutačnom prijedlogu i cijeni, u vrijeme pisanja ovog teksta, dividendni prinos postiže iznos od 6,4 posto. Lani je isplaćeno 63 milijuna eura, što je polovica neto dobiti ostvarene u 2021. godini. Podsjetimo se, lani je dionica također bila podijeljena na 20 dijelova. Analitičari smatraju da je razlog odluke Petrola o isplati dividende dioničarima, unatoč prošlogodišnjem gubitku rezultat očekivanog poboljšanja poslovnih rezultata te stabilizacije cijena naftnih derivata i promjena razine reguliranih cijena.
Hrvatska tvrtka za proizvodnju, razvoj, prodaju i distribuciju robe široke potrošnje Atlantic Grupa smanjila je dividendu s prošlogodišnjih 1,66 eura po dionici na jedan euro po dionici, u skladu s profitabilnom godinom. Iako je riječ samo o prijedlogu, treba naglasiti da je predsjednik uprave Emil Tedeschi ujedno većinski dioničar, pa se očekuje da će takva dividenda biti izglasana. Dividendni prinos u ovom slučaju i prema tečaju na dan 16. svibnja bit će oko dva posto. Atlantic Grupa suočava se s posljedicama visoke inflacije koja im je ozbiljno narušila profitabilnost, a pad dividendi od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu prati pad neto dobiti od 43 posto.
Hrvatski proizvođač opreme i uređaja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije Končar Elektroindustrija najavljuje isplatu najveće dividende od 2014. godine, točnije 13,7 eura bruto po dividendi (lani 9,2 eura bruto). Dividenda dolazi na krilima rastućeg operativnog prihoda zbog povećanja ugovora i tekućih projekata. Omjer isplaćene dividende i neto dobiti u posljednje tri godine u prosjeku je oko 20 posto, ali potrebno je napomenuti da apsolutni iznos dividende raste. Među razlozima za to su zaštita likvidnosti i poboljšanje profila novčanog toka zbog monetarnog zaoštravanja i manje raspoloživosti kapitala nego u prethodnim razdobljima. Zadrži li Končar stabilan protok narudžbi za projekte u narednim razdobljima, analitičari očekuju rast dividende i ubuduće.
Među prvih deset društava najvjerojatnije bi bila i slovenska Cinkarna Celje, no uprava kompanije predložila je da bilančna dobit ostane neraspoređena. Razlog leži u povratu državnih potpora, budući da je tvrtka iskoristila potpore za ublažavanje posljedica energetske krize. U slučaju isplate dobiti, navedena se potpora treba vratiti. Tvrtka je već dobila suprotstavljene prijedloge dioničara oko isplate dividende, o čemu će se odlučivati na glavnoj skupštini. Slično je bilo i prošle godine, kada je Cinkarna Celje, na prijedlog dioničara, isplatila dividendu od 31,89 eura po dionici.
Cilj burzovnih društava je da dioničarima osiguraju stabilnu politiku već unaprijed određene dividende. Zbog toga tvrtke nerado mijenjaju politiku dividendi, iako se posljednjih godina i to događa.
Još jednom naglašavamo da popis sadržava prijedloge uprava i nadzornih odbora koji još moraju biti odobreni na glavnim skupštinama. Većina skupština zakazana je tijekom ljetnih mjeseci.
U pripremi članka sudjelovali su analitičari Bloomberg Adrije (Mihael Blažeković, Matteo Mošnja, Jelena Zindović i Ilija Nešić).
Preveo Miro Soldić.
.webp){kind=icon}
