"EXPO 2020 protezao se unedogled i sigurno bi bilo potrebno sedam dana da se obiđe svaki paviljon", prisjeća se Čačanka Maja koja se slučajno zatekla u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ipak, i dalje rado govori o svom posjetu jer se osjećala dobrodošlo unutar samog kompleksa EXPO 2020. "Ono što je ostavilo poseban dojam su proslave nacionalnih dana zemalja sudionica – kome god je bio nacionalni dan u tih šest mjeseci, organizirao je proslavu ispred svog paviljona – tako se ispred srpskog paviljona igralo užičko kolo na Sretenje."
Iako je prva asocijacija bila Dubai, Srbija nije dobila organizaciju Svjetske izložbe, već Specijalizirane izložbe, a obje se organiziraju pod okriljem Međunarodnog ureda za izložbe Bureau International des Expositions (BIE).
Svjetske izložbe u pravilu traju šest mjeseci, a veličina ukupnog prostora za takav EXPO nije ograničena. Primjerice, u Osaki će se 2025. izložba prostirati na 155 hektara, u Dubaiju na 440, a u Milanu 2015. na 110 hektara.
Izložbeni prostor Srbije na EXPO 2027 ne bi smio biti veći od 25 hektara, ali Beograd ima malo glamuroznije planove jer bi se u glavnom gradu Srbije ukupna izložbena površina trebala protezati na 113 hektara, a sam izložbeni prostor na 83. Za razliku od Svjetske izložbe, zemlja domaćin gradi svu infrastrukturu, uključujući paviljone, koje sudionici zatim uređuju prema svojim potrebama.
Što će sadržavati EXPO 2027?
- Sedam pravokutnih hala od 9.000 do 11.000 četvornih metara. U njima će biti smješteni glavni unutarnji moduli EXPO paviljona.
- Zgradu s jednim ulazom koja će se nalaziti u centru, a koja će imati javni ulaz i prateće sadržaje, unutarnje i vanjske dvorane / komunikacijske sadržaje, VIP sadržaje i urede za opću upravu.
- Osam glavnih zgrada koje će se nalaziti jedna do druge duž središnje šetnice. Predviđena širina šetnice je 40 metara.
- Ozelenjenu šetnicu kroz koju će teći vodeni kanal. Osim toga, bit će uređena odmorišta i pop-up kiosci koji će olakšati kretanje između dvorana.
- Kružni trg unutar kojeg će se nalaziti Nacionalni paviljon Republike Srbije, koji će biti središnja točka i koji će biti na kraju središnjeg šetališta.
- Uređena i natkrivena kružna staza koja će uokviriti glavni paviljon i središnje jezero neposredno ispred središnjeg vanjskog amfiteatra na kojem će se održavati niz sportskih, glazbenih i zabavnih sadržaja.
"Beograd će 2027. godine biti centar svijeta, u naše krajeve dolazit će kompanije i posjetitelji koji ovdje nikada nisu bili, upoznat će nas, Beograd", rekao je predsjednik Gospodarske komore Srbije (PKS) Marko Čadež u intervjuu za Bloomberg Adria TV nedugo nakon što je Srbija pobijedila na glasovanju na Generalnoj skupštini BIE-a u Parizu 21. lipnja. Čadež je napomenuo i kako je PKS sklopila sporazum o strateškoj suradnji s Gospodarskom komorom Dubaija.
Osim toga, EXPO 2027 odrazit će se na cjelokupno gospodarstvo regije, rekao je predsjednik PKS-a, računajući na potrošnju od dva i pol milijuna posjetitelja i dolazak novih tvrtki koje će donijeti nove suradnje i radna mjesta. "EXPO Beograd 2027 će Beogradu i Srbiji donijeti brojne pogodnosti. To uključuje priliv novca, investicije koje će se višestruko vratiti, razvoj turizma i ugostiteljstva, otvaranje novih radnih mjesta, rast plaća u tim djelatnostima i ukupni gospodarski rast", kaže Danka Selić, direktorica Beogradskog sajma.
Ekonomski učinak i priprema
"Ukupan ekonomski učinak procjenjuje se na 1,1 milijardu eura. Od toga se izravni ekonomski učinak procjenjuje na 600 milijuna eura, a neizravni na 500 milijuna eura", pojašnjava Selić, koja je i članica radne skupine koju je osnovala Vlada Srbije.
Aleksandar Radivojević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, dodaje kako bi najveću korist od EXPO-a 2027 trebao imati građevinski sektor, ali, ističe, uspjeh sektora neće ovisiti o uspjehu izložbe jer se veliki građevinski projekti moraju završiti šest mjeseci prije izložbe.
Prema procjenama vlade te zemlje, vrijednost velikih infrastrukturnih radova koji se moraju obaviti prije izložbe iznosi 12 milijardi eura. Ulaganje u sam izložbeni prostor trebalo bi iznositi oko 300 milijuna eura.
Prostor za EXPO 2027 samo je dio tih radova, a osim toga, planira se i gradnja novog nacionalnog stadiona, 1500 stambenih jedinica i poslovnog prostora. Sve će se to prostirati na ukupno 212 hektara. U naredne četiri godine u Srbiji bi trebala biti svečano otvorena željeznička stanica Prokop, dok će nova autobusna stanica biti otvorena 2025. godine.
Na lokaciji gdje će se nalaziti prostor za EXPO 2027 nalazit će se hoteli te stambeni i prateći objekti, brojni restorani i kafići. Planira se i gradnja četiriju novih prometnica sa čvorištima, a kako je u lipnju izjavio srbijanski ministar financija Siniša Mali, izgradnja kompleksa EXPO-a i beogradskog metroa bit će dva najveća građevinska projekta u ovom dijelu Europe.
Ministarstvo financija Republike Srbije
Sve to, uz samu izložbu 2027. godine, trebalo bi pridonijeti turističkoj ponudi zemlje. Kako je naveo ekonomist Radivojević, cijeli uslužni sektor mogao bi profitirati od dolaska većeg broja posjetitelja jer manifestacije ovog tipa mogu privući velik broj stranih turista.
Prema procjenama, Srbiju bi za EXPO 2027 trebalo posjetiti 2,6 milijuna turista, a ukupan broj posjetitelja EXPO-a 2027 trebao bi dosegnuti četiri milijuna. Srbija je prošle godine zabilježila 3,9 milijuna turističkih dolazaka, ali to uključuje domaće turiste, dok na EXPO najviše dolaze stranci.
No organizaciju izložbe prate i rizici. Radivojević ističe da će Srbija EXPO 2027 morati pripremati u znatno složenijim uvjetima nego što je imao npr. Kazahstan, koji je specijaliziranu izložbu EXPO organizirao 2017. godine.
"Vijest o organizaciji izložbe EXPO za Srbiju je svakako pozitivna, ali trenutačno je pozitivna samo u smislu prepoznavanja otvorenosti zemlje i mogućnosti organizacije takvog događaja", kaže ovaj ekonomist. "Svaki drugi pozitivan učinak treba zaslužiti, a rizici su veliki. Koliko god se nadamo skorašnjem kraju krize, koju vidimo kroz inflaciju i troškove života, aktualna geopolitička i ekonomska događanja stvorit će vrlo turbulentno i neizvjesno okružje u sljedećih nekoliko godina", dodaje.
Smatra da rezultat, i ekonomski i geopolitički, može biti znatno bolji od očekivanog ako Srbija bude znala iskoristiti ove događaje.
"Važno je pitanje hoće li ovakva investicija biti iskorištena za razvoj gospodarstva, prvenstveno sektora malog i srednjeg poduzetništva obveznim dodjeljivanjem dijela djelatnosti ovom sektoru, kao što je to bilo slučaj kada je Dubai organizirao sajam, odnosno hoće li država izgradnju kompleksa dodijeliti jednoj tvrtki, što bi imalo znatno manji utjecaj na razvoj gospodarstva. Velik je broj takvih pitanja koja će definirati uspješnost ove manifestacije i njen utjecaj na gospodarstvo", kaže Radivojević.
Hotelijerstvo je sektor koji posebno vapi za investicijama prije dolaska 2,6 milijuna turista. U Beogradu danas postoji 119 kategoriziranih hotela s nešto više od 7.600 smještajnih jedinica, tj. s oko 10.580 kreveta. Ti kapaciteti nisu dovoljni da prihvate očekivani broj turista 2027. godine, ali nekoliko planiranih velikih hotela u Novom Beogradu, uz najavljene stanove u Surčinu, mogli bi poslužiti za smještaj velikog broja ljudi. Osim ugostitelja, od sajma bi, dakle, značajno trebali profitirati hoteli, ali i nacionalni zrakoplovni prijevoznik Air Serbia. No za razliku od hotelijerstva, gdje je potrebno još mnogo graditi da bi se za četiri godine uopće mogli smjestiti gosti, Air Serbia aktivno radi na proširenju svojih kapaciteta.
Važnost regionalne suradnje
Izložba u Beogradu važna je za Srbiju, ali jednako je važna i za cijelu regiju. "EXPO je u biti promocija države i regije", ističe Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. "Sve se države trude uskladiti svoj paviljon i sve aktivnosti oko paviljona kako bi svoju zemlju i regiju prikazale otvorenom za inovacije, budućnost i istraživanja... Upravo smo u Dubaiju mogli vidjeti kako su oni pokazali primjere uspješnih kompanija kako bi se predstavili investitorima, dobavljačima i drugim potencijalnim partnerima", dodao je.
Jašarspahić kaže da je EXPO 2027 izvrsna prilika za predstavljanje u zemljama regije koje su potpisnice Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).
BIE
"Za nas iz Bosne i Hercegovine ovaj EXPO će biti posebno važan. Ljudi i tvrtke će zbog blizine lako moći organizirati posjet EXPO-u kada im to bude najzanimljivije", dodaje.
"Regionalna građevinska operativa tijekom izgradnje imat će mnogo prilika", kaže Jašarspahić i dodaje kako se BiH pokazala kao zemlja koja ima vrlo značajnu građevinsku operativu te može izvesti velike projekte. "Znam da takvo nešto postoji u Srbiji, ali i to je još jedno područje suradnje koje se može otvoriti zbog EXPO-a", ističe.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je EXPO prilika za daljnje brendiranje Hrvatske, njezine inovativnosti i ključnih industrija.
"Izložbe ove vrste svakako su značajne jer će hrvatski gospodarstvenici imati priliku dogovoriti bilateralne susrete s potencijalnim partnerima iz cijeloga svijeta. Dodatna prednost svakako je geografska blizina te vjerujemo da će to doprinijeti odzivu i posjećenosti naših tvrtki", navode iz HGK.
Predsjednik Unije gospodarskih komora Sjeverne Makedonije Trajan Angelovski kaže da je privilegij imati ovakav sajam u susjedstvu. "To je važno za mnoge sektore, posebno za turizam", dodao je. Angelovski vjeruje da će cijela regija ovu priliku iskoristiti na najadekvatniji način.
To mišljenje podržava i Gospodarska komora Slovenije. "Od srpske strane još nismo dobili informacije i očekivanja u vezi s izložbom EXPO 2027. Ima još vremena do kolovoza 2027., a prioriteti i pristup izložbe možda će se još prilagoditi tadašnjim uvjetima", ističu iz Ljubljane.
Što nakon EXPO-a: Zaragoza procvjetala urbanistički, Yeosu turistički
Jašarspahić kaže da su neke zemlje zaista iskoristile EXPO za stvaranje novih centara, a ima i onih koje to nisu učinile i tada su prostori koji su izgrađeni za tu manifestaciju samo ispražnjeni. Pa, što se dogodilo nakon posljednja tri EXPO-a?
Posljednji EXPO održan je u Kazahstanu, u Astani. Prema planu, prostor je trebao poslužiti kao komercijalni prostor za tvrtke i startupe te postati financijski centar zemlje koji bi trebao pomoći Kazahstanu da se do 2030. svrsta među 30 najrazvijenijih zemalja svijeta. Prema istraživanju centra CABAR, koji je osnovan u sklopu Instituta za izvještavanje o ratu i miru (eng. Institute for War and Peace Reporting), nekadašnji paviljoni u Astani poprilično su prazni, osobito radnim danima. Oni koji se odluče onamo otići mogu posjetiti Future Energy Museum ili iskoristiti neko od namjenskih mjesta za selfije.
"Danas su od EXPO-a ostali samo sajamski kompleks, novi terminal zračne luke i nove autobusne linije", rekla je analitičarka Ainur Omar za CABAR, smatrajući da se novac mogao bolje iskoristiti. No Omar vjeruje da je EXPO pomogao da više Kazahstanaca prvi put posjeti glavni grad. To je ujedno i dio problema jer strani gosti nisu bili suštinski zainteresirani za posjet Kazahstanu, a mnogi domaći bunili su se da su pod pritiskom da kupuju skupe ulaznice za EXPO.
Ipak, lokacija EXPO-a postala je vrlo poznata po jednoj stvari: fotografiranju mladenaca.
Koje je gradove Beograd pobijedio?
Za EXPO 2027 Beograd se natjecao s Bloomingtonom u Sjedinjenim Američkim Državama (savezna država Minnesota), poznatom tajlandskom turističkom destinacijom Phuketom, Malagom u Španjolskoj i gradom San Carlos de Bariloche u Argentini.
Glavni grad Srbije u posljednjem krugu glasovanja na generalnoj skupštini Međunarodnog ureda za izložbe u Parizu odmjerio je snage s Malagom. U tom je krugu Beograd dobio 81 glas, a Malaga 70.
Predložene teme izložbe gradova u užem izboru:
Bloomington (SAD) - "Zdravi ljudi, zdrav planet"
Phuket (Tajland) - "Budućnost života: skladan život, dijeljenje prosperiteta"
Malaga (Španjolska) - "Era urbanizma: prema održivom gradu"
San Varlos de Bariloche (Argentina) - "Priroda + tehnologija = održiva budućnost za čovječanstvo"
Beograd (Srbija) - "Igra(j) za čovječanstvo - sport i glazba za sve"
Prije Astane, specijalizirani EXPO održan je u južnokorejskom gradu Yeosu, gdje je dio infrastrukture bio iskorišten, dok je velik dio zjapio prazan. Osim toga, Južna Koreja je već imala jedno loše iskustvo s infrastrukturom izgrađenom za EXPO. Kompleks izgrađen za izložbu u Daejeonu 1993. godinama je propadao dok nije konačno srušen prije osam godina.
U priobalnom gradu s manje od 300.000 stanovnika sve se čini previše razvijenim za malo mjesto, izvijestio je Jon Dunbar za The Korea Times 2019. godine. Yeosu je uspio razviti turizam, a mnogi bivši paviljoni pretvoreni su u hotele, no u impozantnom Međunarodnom paviljonu sada se nalaze igraonice i muzej plišanih medvjedića. Međutim, dijelovi kompleksa postali su popularne turističke atrakcije: tu je i žičara, kao i veliki akvarij s beluga kitovima i bajkalskim tuljanima - sve u svemu, Yeosu sada ugošćuje znatno više turista.
Prije EXPO-a 2008 španjolska Zaragoza iskoristila je priliku za razvoj meandra Ranias, dijela grada koji dotad uopće nije bio uređen, a koji je kasnije postao sastavni dio gradske arhitekture na Ebru. Kako je za Arquitectura y empresa izjavio Amparo Morant Ramiro, sve što je EXPO donio u Zaragozu učinjeno je prije same izložbe: dva dijela grada spojio je Milenijski most koji je rasteretio centar, zbog izložbe su dovršeni mnogi ranije započeti projekti, produžena je gradska šetnica, terminal zračne luke je proširen.
No ekonomski događaj u Zaragozi nije bio isplativ jer su prihodi procijenjeni na 254 milijuna eura, a infrastruktura za EXPO koštala je oko 1,2 milijarde eura. Osim toga, poput Astane, Zaragoza nije uspjela primiti veliki broj stranih turista, već su dolazili uglavnom domaći.
Beograd nakon EXPO-a
"Ono što je ključno nije vezano za samu izložbu, već za inteligentno planiranje izložbenog prostora s ciljem njegove iskorištenosti i maksimalne iskorištenosti nakon izložbe. Mislim da će tu biti glavni problem", kaže Bojan Zečević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, dodajući da plan nove lokacije za EXPO uključuje i smještajne kapacitete te eventualnu transformaciju u stambenu zonu nakon EXPO-a.
Zečević smatra da bitna važnost ovog događaja nije u ekonomskoj dobiti, već u poboljšanju ugleda zemlje domaćina.
-- Članak je napisan uz pomoć Marijane Avakumović i Branislava Uroševića.
.webp){kind=icon}
