Inflacija u evrozoni i Sjedinjenim Američkim Državama izaziva zabrinutost među stručnjacima i ekonomistima. U razgovoru s direktorom Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasminom Mahmuzićem pokušali smo dobiti dublji uvid u ovu problematiku i saznati kakve posljedice očekuje region.
Na pitanje o inflaciji, on je odgovorio: "Imali smo značajno smanjenje inflacije u početku, međutim, inflacija je došla do određenog dijela gdje se, ja vjerujem, restriktivnom monetarnom politikom ne može uticati, dakle govorimo o inflaciji - kor inflacije energenata i hrane u evrozoni i Sjedinjenim Američkim Državama, i upitno je da li se ta inflacija može svesti na taj ciljani nivo od dva posto bez otvaranja određene recesije unutar privrede evrozone i srednjoameričkih država."
Odgovarajući na pitanje o podizanju kamatnih stopa drugih centralnih banaka, Mahmuzić je objasnio: "Banka Engleske je to morala uraditi. Inflatorne stope u Engleskoj su najveće, dakle puno veće od onih u Evropi i puno veće od onih u Sjedinjenim Američkim Državama. Nije bilo očekivano ovoliko povećanje, međutim, povećanje je bilo neminovno. Očekuje se da će povećanje ići na nekih šest posto. Dakle, otprilike, zemlje koje imaju određene strukturalne slabosti imaju značajnije inflatorne stope, ali naravno i kamatne stope su već dugo vremena najviše u Sjedinjenim Američkim Državama. U Evropi postoje različiti pristupi. Prije svega, ne postoji ta politička kohezija koju imamo, recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama. Evropska centralna banka funkcioniše tako da imamo, dakle, potpredsjednike Evropske centralne banke i političko odlučivanje. Čak i povećanje koje se desilo prije ovoga bilo je predmet kritika pojedinih zemalja, prije svega Italije, koje su konstatovale da daljnje povećanje kamatnih stopa neće imati željeni efekt na inflaciju, ali se ciljano gura, recimo, evropska ekonomija u recesiju."
Bloomberg Adria/Screenshot
Iako se inflacija može povezati s određenim faktorima kao što su energetika i hrana, pitanje je mogu li centralne banke smanjiti inflaciju na ciljani nivo od 2 odsto bez izazivanja recesije u ekonomiji. Očigledno je da centralne banke donose odluke o podizanju kamatnih stopa kako bi se nosile s rastućom inflacijom. Primjerice, Banka Engleske je morala podići kamatne stope zbog visokih inflatornih stopa u toj zemlji, koje su čak veće od onih u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.
U odgovoru na pitanje o pristupima centralnih banaka, Mahmuzić je naglasio razlike između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. U Evropi nedostaje politička kohezija koju imaju Sjedinjene Američke Države, a Evropska centralna banka se suočava s političkim odlučivanjem i kritikama pojedinih zemalja. Italija je izrazila zabrinutost da daljnje povećanje kamatnih stopa neće imati željeni učinak na inflaciju, već će ciljano gurnuti evropsku ekonomiju u recesiju.
Situacija u vezi s inflacijom i podizanjem kamatnih stopa u različitim zemljama i regijama izaziva duboku zabrinutost među ekonomskim stručnjacima. Sa sve većom inflacijom, centralne banke se suočavaju s teškim odlukama o politici kako bi održale stabilnost ekonomije, dok istovremeno paze da ne izazovu recesiju. Kako će se ova situacija dalje razvijati i kakve će posljedice imati na globalnu ekonomiju, ostaje pitanje koje zahtijeva daljnje praćenje i analizu.
Cijeli razgovor pogledajte na videu.
.webp){kind=icon}
