Globalno tržište luksuznih proizvoda i usluga nastavilo je rasti po stopi od četiri posto te je prošle godine dosegnulo vrijednost od 474 milijarde dolara. Segment luksuznih satova i nakita prednjači s prihodom od 158 milijardi dolara, dok Kina i SAD dominiraju u svjetskoj potrošnji – Kina sa 102 milijarde dolara, a SAD sa 100 milijardi. Tradicionalni lideri Italija i Francuska ostaju neprikosnoveni izvoznici luksuza, čuvajući svoj prestižni status na svjetskoj karti. Tržište luksuza u Adria regiji raste po stopi od sedam posto, što se predviđa i za narednih šest godina. Gradovi poput Beograda i regije poput Istre i crnogorske rivijere predvode taj rast, no on je stabilan i u drugim državama regije.
Bosanskohercegovački kupci imaju istančan ukus
Tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 89.207 vozila ukupne vrijednosti veće od milijardu konvertibilnih maraka. Najskuplji među njima bio je Porsche E 911 GT3 RS, vrijedan više od pola miliona maraka, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH dostavljenim Bloomberg Adriji.
O navikama vlasnika luksuznih automobila u BiH razgovarali smo s Arminom Mulovićem, Porscheovim menadžerom brenda za BiH. "Kupci luksuznih automobila u BiH imaju iznimno profinjen ukus. Kupovina takvog automobila je filozofija, naši su klijenti članovi VIP kluba, često naručuju personalizirana vozila", kaže Mulović.
Tržište luksuza u Srbiji raste uporedo s porastom kupovne moći, broja turista, ali i većom dostupnošću luksuznih proizvoda i usluga. O razlozima tog razvoja i trendovima na tržištu luksuza razgovarala je Vesna Damjanić s Milošem Milutinovićem, izvršnim direktorom grupe DP LUX.
"Svakodnevna praksa pokazuje da se događa tiha, ali temeljita promjena u percepciji luksuza. Oni koji pamte 1990-e godine znaju da se luksuz tada doživljavao kao statusni simbol, dok ga nove generacije vide prvenstveno kao odraz autentičnosti, umijeća izrade, posebnosti i nerijetko kao ulaganje u nešto što nije samo ekološki osviješteno, već i dugoročno održivo, kako u smislu kvaliteta samog proizvoda, tako i u načinu na koji predstavljamo sebe drugima", rekao je Milutinović.
Milenijalci i generacija Z sve više biraju luksuz kroz iskustvo – čak 20-25 posto kupaca luksuznih proizvoda dolazi iz generacije Z. "Naša strategija temelji se na praćenju trendova, a jedan od ključnih je razvoj parfemske industrije prema nišnom tržištu, umjesto mainstreamu. Sve više potrošača kroz parfem želi izraziti svoju autentičnost, jer za razliku od drugih luksuznih proizvoda, nišni parfemi izazivaju emocije, govore o osobnosti i ostavljaju snažniji dojam", ističe.
"Poznato je da su luksuzni proizvodi otporniji na ekonomske krize. U razdoblju poslije COVID-a, tržište nišnih parfema poraslo je za 270 posto, jer parfemi ljudima vraćaju osjećaj sigurnosti, potvrđuju identitet, koristimo ih prvenstveno zbog sebe, a ne zbog drugih. Luksuz ne smije biti samo prodaja. Danas je luksuz način potvrđivanja osobnih vrijednosti i autentičnosti", dodao je Milutinović.
Prema brojnim analizama, u zemljama istočne Evrope i Adria regije očekuje se rast potražnje i potrošnje luksuznih proizvoda između 12 i 14 posto. Dok tržište u zapadnoj Evropi stagnira, u regiji se računa na daljnji rast. Milutinović predviđa dvocifreni rast u naredne tri-četiri godine.
Hrvatska predvodnik u elitnom turizmu
Hrvatska ekonomija snažno se oslanja na turizam, posebno duž Jadrana. Iako luksuzni segment trenutno čini manji dio turističkog sektora, potencijal za rast velik je, izjavila je za Bloomberg Adriju Ankica Ćaleta, direktorica agencije za najam luksuznih vila My Luxoria.
"Turisti danas traže više od samog smještaja – žele cjelokupan doživljaj, žele se osjećati posebno", kaže Ćaleta. "Očekuju da im se ispunjavaju želje kad god im to zatreba, uz vrhunsku uslugu i osjećaj jedinstvenosti."
Na pitanje koliko se ulaže u luksuzni turizam, Ćaleta odgovara da je potencijal ogroman. "Problem je što ponuda u nekim dijelovima godine ostaje ograničena. Često se spominje produženje predsezone i posezone, ali umjesto toga trebalo bi stvarati potražnju za određenim područjem i razdobljem, odgovarajuću prometnu povezanost, posebice zračnu."
"U posljednje dvije godine na tržištu su se pojavile zbilja impresivne vile – ljudi ozbiljno ulažu", dodaje. "Više od 40 posto našeg portfelja čine vile s cjelogodišnjim sadržajem – wellness centri, osoblje, batleri, maseri, concierge usluge... Te vile mogu raditi cijelu godinu, ali često ne mogu zbog slabe prometne povezanosti u predsezoni i posezoni."
U Sjevernoj Makedoniji poznati luksuzni brendovi nisu široko dostupni. Prema riječima Igora Božinovskog iz draguljarnice Božinovski satovi i nakit, jedan od glavnih razloga je nemogućnost povrata PDV-a stranim turistima. Makedonci luksuz često vide kao priliku za ulaganje, a Božinovski smatra da kod mnogih kupaca postoji i sentimentalna povezanost s luksuznim proizvodima, što utječe na njihove investicijske odluke.
.webp){kind=icon}
