.webp){kind=icon}
Europska unija (EU) i sve svjetske velesile uložit će u idućih par desetljeća desetke milijardi eura kako bi do 2050. profunkcionirala prva fuzijska nuklearna elektrana na svijetu. Time bi praktički bili riješeni svi problemi čovječanstva vezani za energiju, ali dug je put do tog svetog grala i na njemu nas čekaju bezbrojni inženjerski izazovi. Svoj obol u njihovom rješavanju daju i hrvatski znanstvenici i poduzetnici, a spiritus movens cijele priče je čovjek koji nas je maltene na silu uvukao u jedan od najambicioznijih projekata na svijetu – Tonči Tadić.
Upravo on je bio gost nove epizode našeg podcasta u kojoj je objasnio što je zapravo fuzija i kako se razlikuje od fisije, s kakvim se problemima znanstvenici bore da je postignu i kolika je vjerojatnost da će ih riješiti u nekom razumnom roku te kako je Hrvatska od zemlje koja pri ulasku u EU nije željela imati nikakvog posla s fuzijom postala jedna od cjenjenijih država na tom području.
Danas smo sa Španjolskom jedan od nositelja projekta Dones koji je fokusiran na proizvodnju materijala potrebnih za izgradnju, kako to Tadić lijepo kaže, Sunca na zemlji.
"Ono što me jako ugodno iznenadilo u posljednje tri godine je da u Hrvatskoj ima nevjerojatnih firmi, za koje uopće nisam znao da postoje. Vjerojatno zato što ljudi odlično rade svoj posao i boje se da se za njih ne dozna pa da navali razni paraziti. Uglavnom, to potpuno odudara od uobičajene slike hrvatskog gospodarstva da je naš tehnološki maksimum dupli macchiato i armirano-betonska ploča", ističe Tadić.
Od tvrtki koje se bave preciznim varenjem i preciznim CNC strojevima za nuklearni sektor, do onih koji proizvode kranove visoke nosivosti, robote za remonte kompleksnih sustava pod velikim zračenjem, izmjenjivače topline na industrijskoj skali, elektroniku, senzore… Imamo puno toga za ponuditi i upravo to je razlog zbog kojem se imidž zemlje u Bruxellesu potpuno promijenio.
"Mi smo sada druga najvažnija zemlja u drugom najvažnijem europskom projektu vezanom uz fuziju. To zvuči nadrealno, ali zašto ne kad imamo sve predispozicije", naglašava Tadić, referirajući se na Dones.
On je uvjeren kako će se zacrtani plan Unije do 2050. ostvariti, iako se putem znanstvenici sukobljavaju s političarima koji, kao obično, žele da sve bude brže gotovo i, naravno, jeftinije.
"Ključno je da postoji vizija i volja te da su svake godine znanstvena otkrića sve veća", poručuje Tadić.
Cijeli razgovor pogledajte u našem podcastu.
