Najvrjednije kompanije: Europa nema Nvidiju, ali šta je s ASML-om

Europske kompanije više ne zauzimaju nijedno mjesto među 25 najvrjednijih na svijetu, što je snažan signal da je Stari kontinent ozbiljno zaostao u globalnoj tehnološkoj utrci. Dok američki i kineski divovi predvode eru umjetne inteligencije (AI) i digitalne transformacije, Europa ostaje zarobljena u regulativi, sporim ulaganjima i nedostatku strateške vizije. Ipak, postoji jedan izuzetak: nizozemski ASML, proizvođač strojeva za čipove, koji bi mogao postati simbol nove europske prilike.

Na vrhu popisa najvrjednijih svjetskih kompanija i dalje dominiraju američki tehnološki kolosi – Nvidia s tržišnom kapitalizacijom od 4,5 bilijuna dolara, Microsoft s gotovo 3,9, i Apple s 3,8 bilijuna dolara. S druge strane, najvrjednija europska tvrtka, ASML, nalazi se tek na 27. mjestu s 400 milijardi dolara, dok je francuski LVMH na 33. poziciji s oko 322 milijarde. To pokazuje koliko je europski tehnološki sektor tanak u usporedbi s američkim i kineskim, gdje sve veći broj kompanija obara rekorde zahvaljujući inovacijama u području umjetne inteligencije, softvera i računalstva u oblaku.

Uzroci, posljedice i alarm za Europu

Gdje Europa griješi ako njezina najvrjednija kompanija na popisu od 100 zauzima tek 27. mjesto? To je pitanje koje bi kontinent trebao postaviti kao prioritetno ako se želi "odmaknuti" od tradicionalnih pokretača gospodarstva i profita te pružiti priliku novim sektorima.

Tvrtka ASML, osnovana davne 1984. godine, svoj je najveći preokret doživjela u posljednjih 15 godina razvojem EUV (Extreme Ultraviolet) litografije – tehnologije koja koristi svjetlost valne duljine od svega 13,5 nanometara i omogućuje izradu najnaprednijih čipova današnjice. Projekt je trajao više od dva desetljeća i stajao više od 10 milijardi eura, ali se isplatio.

ASML danas opskrbljuje vodeće proizvođače poluvodiča poput TSMC-a, Samsunga i Intela. Dionice kompanije u rujnu su porasle za čak 33 posto, a analitičari iz UBS Group AG-a, Arete Researcha i Morgan Stanleya podigli su svoje procjene vrijednosti ASML-a, navodeći ga kao jednog od najperspektivnijih europskih tehnoloških lidera. Osim toga, nizozemski div uložio je 1,3 milijarde eura u francuski Mistral AI, čime je Europa, makar simbolično, dobila svog prvog ozbiljnog AI šampiona.

U lipnju je francuski predsjednik Emmanuel Macron priredio ekskluzivnu večeru u Elizejskoj palači s Jensenom Huangom iz Nvidije, povodom suradnje njegove kompanije s Mistralom na razvoju najvećih francuskih podatkovnih centara. Huang je, dok je podizao čašu, upozorio da je Europa prespora u razvoju umjetne inteligencije, prenio je Bloomberg u utorak. Europski čelnici sada pokušavaju to promijeniti. Kontinent, poznat više kao regulator nego inovator, ulaže milijarde u domaće AI startupe i infrastrukturne projekte, uključujući masivne podatkovne centre koje smatra ključnima za nacionalnu sigurnost i gospodarski rast. Strahuje se da bi nedovoljna ulaganja u AI mogla dovesti do gubitka talenata i ovisnosti o američkim kompanijama, čije bi odluke i politički pritisci mogli utjecati na europski pristup tehnologiji.

Međutim, činjenica da ASML toliko odskače među ostalim tehnološkim tvrtkama ujedno je i upozorenje koliko je takvih primjera malo. Europska unija, unatoč snažnim industrijama u automobilskom, farmaceutskom i luksuznom sektoru, teško se snalazi u eri digitalnog gospodarstva. Američke i kineske kompanije koje su prigrlile umjetnu inteligenciju, automatizaciju i velike podatke bilježe eksplozivan rast tržišne vrijednosti, dok Europa uglavnom ostaje u domeni konzervativnih ulaganja. Složena regulativa, fragmentacija tržišta i birokracija i dalje guše startup scenu i otežavaju širenje tehnoloških tvrtki na globalnoj razini.                      

Christian Klein, izvršni direktor SAP-a, prikazuje se kao lider koji je uspio preokrenuti stagnaciju njemačkog softverskog diva prisilivši klijente da prijeđu na oblak, čime je spasio tvrtku. Ali sada slijedi teži dio. Rast koji dolazi iz transformacije prema oblaku mogao bi se istopiti do 2027. godine, a SAP mora pronaći sljedeći val inovacija – u umjetnoj inteligenciji. Problem? Konkurencija je sve jača, kupci su već frustrirani cijenama i načinom na koji ih SAP "prisiljava" na prelazak, a investitori počinju sumnjati da kompanija može ponovno "izmisliti samu sebe" u doba umjetne inteligencije. Bloomberg ističe da nije riječ samo o sudbini SAP-a, nego i o testu europskih tehnoloških ambicija. Ako najveći europski softverski igrač ne uspije ostati relevantan, Stari kontinent riskira da potpuno prepusti tehnološku dominaciju Sjedinjenim Državama i Aziji. S druge strane, Helen Jewell, glavna investicijska direktorica za EMEA regiju u BlackRocku, smatra da su infrastruktura za napajanje, stabilnost mreže i energetska učinkovitost – više europska AI priča nego sam softver.

  

Četiri kamena spoticanja

Analitičari navode četiri ključna razloga za europsko zaostajanje. Prvi je nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D). Iako vlade i privatni sektor povećavaju izdvajanja, tempo nije ni približan onome u SAD-u, gdje inovacije u softveru, umjetnoj inteligenciji i oblaku rastu eksponencijalno.

Drugi problem je regulatorno opterećenje i fragmentacija tržišta, jer kompanije često moraju prolaziti kroz složene i spore postupke odobrenja u svakoj državi članici EU-a.

Treći faktor je nedostatak domaćih AI i digitalnih šampiona – Europa nema svoje "Nvidije ili Alibabe", već se oslanja na američke pružatelje infrastrukture.

Četvrti problem odnosi se na kapital i vrednovanje: investitori u SAD-u i Kini spremniji su financirati "rizične priče", dok europske kompanije dobivaju konzervativnije procjene i imaju manji pristup kapitalu.

Sve to doprinosi činjenici da se kontinent, unatoč snažnoj industrijskoj osnovi, polako ali sigurno pretvara u dobavljača komponenti i regulatora razvoja, a ne u lidera globalne tehnologije. Bloombergovi analitičari upozoravaju da bez snažnih AI i oblaka kompanija Europa riskira da ostane "ekonomski kolonizirana" od strane američkih i kineskih platformi te da će u najboljem slučaju biti "dobavljač algoritama, a ne njihov kreator".

S druge strane, oni kojima je dosta američkog i kineskog AI hypea možda će utočište radije potražiti u Europi. Vrijeme će pokazati.

Europska komisija (EK) posljednjih je mjeseci pokrenula nekoliko inicijativa za jačanje tehnološke autonomije, uključujući zajednički fond od milijardu eura za ubrzanje razvoja umjetne inteligencije i poluvodiča. Međutim, kako upozoravaju stručnjaci, to su još uvijek fragmentarni pokušaji, nedovoljni da promijene strukturne slabosti kontinenta. Potrebna je jasna i dugoročna strategija usklađena između vlada, korporacija i investitora.

Europa zasad još nije pokazala da ima tehničke i financijske kapacitete za ozbiljno nadmetanje sa SAD-om i Kinom u svim segmentima AI industrije. Dok istodobno ističe važnost domaćih AI inicijativa, europske države i dalje često ovise o američkim kompanijama poput Nvidije i OpenAI-ja. Primjer za to dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva: premijer Keir Starmer, koji je u rujnu ugostio Huanga i druge američke tehnološke lidere kako bi najavio ulaganja u AI veća od 41 milijarde dolara, suočio se s kritikama zbog prevelike ovisnosti o SAD-u.

ASML je, u tom smislu, ogledalo onoga što Europa može – ali i upozorenje na ono što gubi. Pokazao je da uspjeh u globalnom gospodarstvu ne ovisi samo o znanju i tradiciji, već i o spremnosti da se riskira, ulaže i mijenja. Ako europske kompanije i institucije iz toga ne izvuku pouku, Europa će u sljedećem desetljeću biti nijemi promatrač tehnološkog razvoja koji stvaraju drugi.