Tradicija zna biti nezgodna stvar. Iako se u narodu kaže da njezina suština nije čuvanje pepela, već prenošenje vatre, često ispadne da upravo taj proverbijalni pepeo guši moderne trendove na štetu onih koji je čuvaju. Po mnogočemu je tako i po pitanju montažne gradnje koja je jeftinija, brža, više ekološka i održivija od klasične, ali ljudi na Balkanu i dalje neusporedivo više vjeruju cigli i betonu nego novim materijalima.
Ako gradite kuću, a zanima vas minimiziranje ugljičnog otiska, smanjenje potrošnje energije i općenito ste ekološki osviješteni, pogledajte kako vam u svemu tome može pomoći odabir montažne gradnje.
Gradnja kuće zna biti višegodišnji, iscrpljujući proces, kako financijski, tako i za živce investitora. Da maksimalno sačuvate svoje zdravlje pomoći će vam brzina izgradnje montažnih objekata.
Naime, prosječna obiteljska montažna kuća sklopi se praktički za jedan dan, a do visoke roh bau izvedbe prođe oko tjedan dana, što je neusporedivo brže u usporedbi s klasičnom gradnjom.
Ključ je u tome što se gotovo 70 posto posla oko same izgradnje elemenata odradi off site, u tvornici, pod kontroliranim uvjetima. Podcijenjeni plus je i što vam posao odrađuje jedna firma pa nemate problema s pronalaskom i koordiniranjem raznih majstora, a cijena koju ste dogovorili u startu se ne mijenja ovisno o hirovima izvođača.
Vrlo važan aspekt montažne gradnje je maksimiziranje uštede energije, odnosno poboljšana održivost i ekologija u usporedbi s klasičnom gradnjom. Vidjeli smo kako brzo cijene energenata mogu odletjeti u nebo nakon početka rata u Ukrajini, a kako trenutno opet kuha na Bliskom istoku nije isključeno da će doći do novih tržišnih potresa.
Zato je uvijek pametno ciljati na što veću samodostatnost nekretnina, ne samo zbog financijskih ušteda, već i šire društvene odgovornosti.
Velike uštede
Čast ekološki osviještenima, ali vjerujemo da su upravo financijske uštede primarni motivator kupaca koji razmatraju montažne kuće. Zato smo Elisa Hajdarovca, direktora Domprojekta, tvrtke koja je pionir montažne gradnje u Hrvatskoj, upitali koliko konkretno energije u prosjeku štede montažne kuće u usporedbi s tradicionalnima?
"Prosječne stare zgrade godišnje troše 200 do 300 kilovatsati po metru kvadratnom energije za grijanje, standardno izolirane kuće ispod 100 kilovatsati po metru kvadratnom, suvremene niskoenergetske kuće ispod 40 kilovatsati po metru kvadratnom, a pasivne kuće i kuće gotovo nulte energije 15 kilovatsati po metru kvadratnom i manje. Energijom koju potrošimo u standardno izoliranoj kući danas možemo zagrijati tri do četiri niskoenergetske kuće ili osam do 10 pasivnih kuća", objašnjava nam i dodaje kako su montažne kuće danas u najvećem postotku niskoenergetske kuće.
To znači da se temelje na kvalitetnom sloju izolacije i stolariji koja sprječava gubitak topline, korištenju obnovljivih izvora energije te sustavima mehaničke ventilacije.
Hajdarovac ističe da je već u fazi projektiranja potrebno voditi računa o obliku i orijentaciji građevine, pozicioniranju staklenih ploha, osigurati zaštitu od sunca, a onda se u fazi gradnje pobrinuti o brojnim detaljima i načinu ugradnje elemenata. Time se maksimalno iskorištavaju benefiti same kuće, ali i lokacije na kojoj ona niče.
Osnovni konstruktivni materijal u montažnom sustavu gradnje je drvo, a standardna debljina greda nosivih konstrukcija na regionalnom tržištu poprilično varira, od 6×10 do 6×24 centimetara. Ukupna debljina vanjskog zida je, pak, ujednačenija i kreće se od 27 do 36 centimetara kod većine proizvođača.
Konkretno kod Domprojekta, tzv. standard sistem gradnje zid debljine 30,6 centimetara čine nosive grede širine 16 centimetara, obostrano obložene gipsvlaknastom fermacell pločom debljine 1,25 centimetara, s ispunom od kamene vune debljine 16 centimetara i parnom branom. S unutarnje strane se preko gipsvlaknaste ploče postavljaju gips kartonske ploče debljine 1,25 centimetara, a s vanjske strane se zidni elementi oblažu s deset centimetara stiropora, gletaju građevinskim ljepilom s mrežicom i završno obrađuju silikatnom žbukom.
Vrhunska izolacija
Njihova najrobusnija izvedba dolazi sa zidom debljine 47,8 centimetara, a uz sve spomenuto u standard izvedbi, s unutarnje strane drvene konstrukcije se još postavlja i OSB ploča debljine 1,2 centimetara. Iza nje se izvodi instalacijski prostor (drvena potkonstrukcija od osam centimetara, s ispunom od osam centimetara kamene vune), na koju se postavljaju gipsploče.
Upravo u konstrukciji zida krije se još jedna prednost montažnih kuća. Za razliku od klasične gradnje gdje se obični na nosivu konstrukciju lijepi fasada, montažni zid je zapravo cijeli izolacija. To mu omogućuje da u pravilu bude tanji, odnosno da na bruto površine građevinu kupac dobije veću neto kvadraturu.
Hajdarovac nam je elaborirao zašto je gradnja koja se zasniva na drvetu održivija od klasičnih cigla i cement opcija
"Drvo ima važnu ulogu u očuvanju okoliša putem kontrole količine CO₂ u atmosferi. U usporedbi s ostalim građevinskim materijalima, drvo zahtijeva najmanje energije za proizvodnju. Svaki metar kubni drva u graditeljstvu koji zamijeni drugi materijal smanjuje emisiju CO₂ za prosječno 1,1 tonu. S obzirom da drvo u svojoj građi veže 0,9 tona CO₂ u jednom m3, slijedi da svaki kubik drva izravno uštedi čak dvije tone ugljičnog dioksida. Veća trajnost drvenih konstrukcija poboljšava učinak pohrane CO₂", pojašnjava i dodaje kako je još jedna prednost drveta što je odlično za reciklažu.
Tradicionalni materijali i moderna tehnologija
Hajdarovac ističe kako primjena drveta i ostalih materijala koji nisu štetni za okoliš doprinosi značajnim uštedama energije u njihovoj proizvodnji, primjeni i razgradnji.
"U montažne kuće se ugrađuju sustavi grijanja i hlađenja toplinskim pumpama, fotonaponski paneli, sustavi mehaničke ventilacije, pametne tehnologije koje upravljaju grijanjem, hlađenjem, rasvjetom, kućanskim uređajima. U principu, kvalitetna gradnja drvom se nadograđuje suvremenim tehničkim rješenjima i time dodatno povećava kvaliteta i udobnost stanovanja u našim objektima", naglašava.
Pozitivan utjecaj montažne gradnje na okoliš vidljiv je i kroz primjenu materijala koji već u proizvodnji zahtijevanju znatno manju količinu energije. Kako se konstrukcijski dijelovi kuće grade organizirano, u proizvodnom pogonu, sve je optimizirano i iskorišteno do maksimuma. Posljedično su skraćeni i procesi na samom gradilištu pa se i tu dodatno smanjuje ekološki otisak.
Sve montažne građevine mogu se prilagoditi klimatskim uvjetima u kojima kupac živi. To se uzima u obzir od samog početka - od izrade projektne dokumentacije, do finog ugađanja vrste izolacijskih materijala i njihove količinom.
"Iskustva iz prakse i povratne informacije koje dobivamo su izvrsna. Baza optimalne kontrole potrošnje energije je vrhunski izoliran objekt. Nadograđuje se kvalitetnim sustavima grijanja i hlađenja, te kontroliranim prozračivanjem. Upravo u takvim uvjetima se izvrsno vide prednosti sustava montažne gradnje – mogućnost brzog zagrijavanja i rashlađivanja prostora. Za razliku od tromih tradicionalnih sustava, kod montažnih kuća je vremenski period zagrijavanja i rashlađivanja uz osjet ugode u prostoru sveden na minimum", ispričao nam je Hajdarovac.
Dakle, montažne kuće su bez premca što se tiče ušteda energije, no ključno pitanje je prepoznaju li to kupci, naročito u regiji koja tradicionalno vjeruje samo kamenu i betonu.
Hajdarovac tvrdi da prepoznaju, a njegove riječi potvrđuje i naša analiza. Iako i dalje debelo kaskamo za Europom, u regiji je su sve češće montažne građevine. Predvodi Slovenija koja bi se kroz par godina mogla približiti dvoznamenkastim brojkama montažnih objekata, sve popularniji su i u Hrvatskoj, naročito Istri, dok s druge strane u Srbiji gotovo da ih i nema.
"Mnogi proizvođači montažnih kuća nude modele visokih energetskih standarda, što privlači ekološki osviještene kupce. Kupci se vole prilagođavati trendovima pa tako često prate suvremene trendove u dizajnu i tehnologiji, što montažne objekte čini modernim izborom", izjavio je građevinski vještak Ljubiša Vasić, za Bloomberg Adriju.
Cijene rastu
Lijepo je da je održivosti u trendu, ali ogroman kontingent regionalnih kupaca još uvijek prije svega zanima cijena kvadrata. Ona konstantno rastu, ali i dalje je povoljnija od klasične gradnje.
Iz hrvatske tvrtke Studio Domus daju okvirne cifre, ovisno o stupnju dovršenosti gradnje. Visoki roh bau stoji od 600 do 700 eura po kvadratu, bez PDV-a, a po njihovom iskustvo rijetku probijaju tu granicu. Izvedba "ključ u ruke" skuplja je za petstotinjak eura, ovisno o odabiru koju kupci donesu po pitanju strojarskih instalacija, stolarije i druge opreme. Kreće se uglavnom oko 1200 eura po kvadratu (bez PDV-a).
Za usporedbu, u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine cijene su također znatno porasle, za nekih 300 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru. Tako se trenutno kreću od 750 konvertibilnih maraka po kvadratu za visoki roh bau, dok je minimalna cijena 950 konvertibilnih maraka ako gradite po sistemu "ključ u ruke".
Hajdarovac za kraj ističe još jednu prednost montažnih građevina u usporedbi s tradicionalnom gradnjom, a to je udobnost.
"Osim manjih troškova za grijanje i hlađenje, jako važna je udobnost stanovanja. Ugodna klima u svakoj prostoriji, optimalna vlažnost zraka, brzina gradnje i useljenja prednosti su koje osim nižih troškova i manjeg ekološkog otiska pružaju vrhunsku kvalitetu stanovanja, a upravo to je neprocjenjivo", zaključuje.