.webp){kind=icon}
Nakon što je američki sud odlučio je da je Google prekršio antimonopolski zakon, javlja se pitanje o pravnom lijeku kojim će taj slučaj riješiti, a predviđanja ne idu u korist tehnološkog diva.
Naime, upućeni izvori navode kako tamošnje ministarstvo pravosuđa razmatra opciju razdvajanja Googlea, prenosi Bloomberg. To bi vjerojatno značilo da će Google morati prodati svoj operativni sustav Android, koji koristi oko 2,5 milijardi uređaja širom svijeta, i Googleov web preglednik Chrome. Također, navodno se priča i o mogućoj prodaji AdWordsa, platforme koju tvrtka koristi za prodaju tekstualnog oglašavanja.
Odluka ministarstva o razdvajanju kompanije bila bi prva takva u 20 godina.
Inače, sve to događa se nakon što je okružni sudac Amit Mehta u Washingtonu odlučio je da je tehnološki div, u vlasništvu kompanije Alphabet, monopolizirao tržište pretraživanja i tekstualnih oglasa za pretraživanje.
Kompanija je monopol osigurala putem ekskluzivnih poslova. Naime, Mehta je u svojoj odluci utvrdio da Google od proizvođača uređaja zahtijeva da potpišu ekskluzivne ugovore kako bi dobili pristup njegovim aplikacijama kao što su Gmail i Google Play Store. Zahtijeva i da Googleova tražilica i preglednik Chrome budu instalirani na uređajima bez mogućnosti brisanja.
Google je platio čak 26 milijardi dolara tvrtkama da svoju tražilicu postave kao zadanu na uređajima, a od toga je 20 milijardi dolara otišlo Appleu. Time su blokirali bilo kojeg drugog konkurenta u uspjehu na tržištu i spriječili natjecanje drugih tražilica.
Također, pokazalo se da je Google monopolizirao oglase koji se pojavljuju na vrhu stranice s rezultatima pretraživanja. Ti se oglasi prodaju putem Google Adsa, koji je 2018. preimenovan u AdWords. Istovremeno, otprilike dvije trećine Googleovih ukupnih prihoda dolazi od oglasa na pretraživačkoj mreži, što iznosi više od 100 milijardi dolara u 2020. godini.
No osim razdvajanja kompanije, manje drastične opcije ministarstva navodno uključuju prisiljavanje Googlea da dijeli više podataka s konkurentima i mjere za sprječavanje stjecanja nepravedne prednosti u proizvodima umjetne inteligencije.
Tako bi Google morao ustupiti ili licencirati svoje podatke, primjerice, Microsoftovom Bingu ili DuckDuckGou. I nedavno donesena europska pravila zahtijevaju od Googlea da neke podatke da na raspolaganje tražilicama trećih strana. Google je na to izjavio da dijeljenje podataka može predstavljati rizik za privatnost korisnika.
Inače, odluka da monopolist konkurentima dopusti pristup tehnologiji donesena je u nekoliko prethodnih slučajeva. Ministarstvo pravosuđa je odluku donijelo protiv AT&T-a 1956. godine. Kompanija je tada bila dužna osigurati besplatne licence za svoje patente.
Također, u antimonopolskom slučaju protiv Microsofta nagodba je od tehnološkog diva zahtijevala da neke od svojih sučelja za programiranje aplikacija učini dostupnim trećim stranama, i to besplatno.
U slučaju Googlea gotovo će se sigurno tražiti zabrana ekskluzivnih ugovora koji su bili u središtu tog slučaja. Također, očekuje se da će se zabraniti Googleu da prisilno koristi sadržaj web stranica za neke od Googleovih UI proizvoda.
Naime, godinama su web stranice dopuštale pristup Googleovom alatu za indeksiranje kako bi se osiguralo njihovo pojavljivanje u rezultatima pretraživanja. No u novije vrijeme neki od tih podataka korišteni su kako bi se Googleu pomoglo u razvoju njegove umjetne inteligencije, a sad tomu naizgled dolazi kraj.
