Krajem studenog na poziciji predsjednika Uprave trgovačkog poduzeća Petrol postavljen je Sašo Berger koji ima 20 godina iskustva u području informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). U svom prvom intervjuu za medije nakon preuzimanja funkcije predsjednika Uprave Petrola izjavio je da pripremaju novu strategiju za razdoblje od 2025. do 2030. godine koja će, kako kaže, pružiti jasne odgovore o tome koji su ciljevi realni.
Nastavit će s investicijama i za to će izdvojiti 130 milijuna eura. Otvoreni su za preuzimanja, pri čemu Berger spominje promjenu u odnosu na dosadašnju strategiju, odnosno "ako se pruži prilika, na primjer, na tržištima sjeverne Italije, Austrije, nećemo okretati glavu." To su tržišta na kojima Petrol nema vlastitu maloprodaju. Hlađenje gospodarstva već se osjeća, kaže Berger: "Bilježimo oko deset posto manju potražnju postojećih kupaca."
Imate bogato iskustvo u IKT industriji, kako ćete koristiti to iskustvo kao predsjednik Uprave trgovačkog poduzeća za energente?
Veći dio svoje karijere proveo sam u IKT industriji, gotovo 20 godina na različitim pozicijama. Posljednjih 15 godina kao predsjednik Uprave tvrtke S&T Slovenija, a zatim kao glavni direktor tvrtke S&T Iskratel. Tijekom tog razdoblja, jedan od glavnih izazova bio je digitalizacija.
Grupa Petrol, kao i svako drugo poduzeće, ima svoje procese, postojeće sustave i svoja poslovna pravila. Digitalizacija prati tvrtku na svakom koraku. Moramo biti svjesni da kada govorimo o digitalizaciji, ne govorimo ni o čemu drugom nego o promjeni procesa, postavljanju kupca u središte svih aktivnosti te optimiziranju procesa i zaposlenika oko kupca. To se zatim podržava tehnologijom, a to se naziva digitalizacija.
Razvoj umjetne inteligencije bio je prilično brz u posljednjih godinu dana. Jeste li razmišljali o korištenju ove tehnologije za digitalizaciju Petrola?
Naravno. Umjetna inteligencija, unatoč različitim mišljenjima o konačnoj verziji ili upotrebljivosti u fazi razvoja, trenutno može biti izuzetno korisno sredstvo za poslovanje neke tvrtke. I u Petrolu uvodimo umjetnu inteligenciju na nekim područjima. Prvo smo počeli strukturirano uvoditi umjetnu inteligenciju usvajanjem pravilnika o uporabi umjetne inteligencije.
Primjerice, uvodimo je pri pisanju koda, odgovaranju na elektroničke poruke u kontakt centru, gdje postoji velik broj ponavljajućih aktivnosti. Baza znanja gradi se kroz velik broj događaja. Tamo umjetna inteligencija može vrlo uspješno zamijeniti ljude. No, sve to nije ostavljeno samo umjetnoj inteligenciji.
Čini se da vam je bivša predsjednica Uprave Nada Drobne Popović ostavila tvrtku u relativno dobrom stanju. Kako ocjenjujete cjelokupno poslovanje koje vam je povjereno prilikom preuzimanja mandata?
Petrolovo poslovanje ocjenjujem stabilnim, dobrim, čak i u postizanju planova, kako za devetomjesečna tako i za godišnja razdoblja, krećemo se oko planiranih brojki ili čak malo iznad planova.
Unatoč činjenici da se još uvijek suočavamo s neizvjesnom geopolitičkom situacijom, kao i raznim regulatornim mjerama, procjenjujem da ćemo godinu završiti dobro i optimistično nastavljamo dalje.
Bivši član Uprave za financije, Matija Bitenc, je u studenom prošle godine izjavio: "Petrol je na tržištu već 75 godina, do 2020. je narastao na normalizirani EBITDA na više od 185 milijuna eura. U sljedećih pet godina želimo udvostručiti taj opseg poslovanja. Taj cilj je vrlo ambiciozan." Dijelite li tu optimističnu viziju? Smatrate li da bi geopolitički sukobi mogli spriječiti ostvarenje tih planova?
Ambicioznost je potrebna, neophodna i važno je da i Uprava i svi zaposlenici tvrtke budu ambiciozni. Planirani EBITDA za 2024. godinu iznosi 304,6 milijuna eura. Pripremamo novu strategije za sljedeće petogodišnje razdoblje od 2025. do 2030. godine koja će pružiti jasne odgovore o tome koje su ciljevi realni.
Kakav je Vaš stav prema elektrifikaciji? Na razini EU predstavljeni su vrlo ambiciozni planovi u vezi s tim. Očekuje se da će do 2035. elektrifikacija voznog parka biti u punom jeku. Mnogi stručnjaci smatraju da su ti planovi postavljeni preambiciozno.
Od kada se govori o trendu elektrifikacije, primjećujemo da se ta krivulja, koja ostaje ista u pogledu povećanja broja električnih automobila, iz godine u godinu pomaknula prema budućnosti duž apscisne osi. Moramo također priznati da sustav nije sposoban održavati, opskrbljivati ili pokretati 90 posto automobila na električni pogon.
Mislim da trenutna statistika pokazuje da je u Sloveniji osam posto automobila električno.
Mi smo na repu među razvijenijim državama Europske unije. Najviše električnih automobila ima u Skandinaviji i u Norveškoj. No, i dalje vjerujem da je elektrifikacija ispravno usmjerenje, iako smatram da je vremenski okvir postavljen preambiciozno.
Možda Petrolu odgovara da se proces elektrifikacije odvija sporije. Na kraju krajeva, vi ste trgovac koji se bavi prodajom naftnih derivata.
S jedne strane, moramo biti svjesni da će se zelena tranzicija, koja uključuje i e-mobilnost, dogoditi. To ide u pravom smjeru. Međutim, neće se dogoditi tako brzo. Siguran sam da će još neko vrijeme naša glavna djelatnost, prodaja naftnih derivata, biti ona koja će generirati veći dio prihoda i dobiti za Petrol. To je područje na kojem je potrebno povećati operativnu učinkovitost, dok se većina investicija sve više usmjerava prema energetskoj tranziciji. Što se tiče električnih automobila, spremni smo, ali teško bih komentirao hoće li nam to ići na ruku ili ne.
Predsjednik Nadzornog odbora Janez Žlak izjavio je prilikom najave sporazumnog prekida suradnje s Nadom Drobne Popović da Petrol treba novi početak, snagu, energiju i volju. Kao novi predsjednik Uprave, na što ste se prvo usredotočili?
Možda, ali to nije nužno povezano s Petrolom, mislim da bi redoslijed aktivnosti trebao biti isti u svim slučajevima kada nova uprava ili predsjednik uprave preuzmu dužnost. Prvo razgovor i upoznavanje s najbližim suradnicima, zatim širim krugom suradnika, predstavljanje svim zaposlenicima, klijentima, posjet najvažnijim klijentima. Tek nakon toga treba krenuti u procese, strategiju, postići nekoliko brzih pobjeda. Pokazati suradnicima da, ako ne djelujemo kao tim i ne dijelimo iste vrijednosti, nećemo moći uspjeti. Mislim da je to najvažnije.
Petrol se posljednjih godina susreo s nekoliko izazova, posebno u vezi s regulacijom cijena i marži, što je prouzročilo i poslovnu štetu. Što se događa s tužbom države? Posljednja vijest je bila da je Vlada predložila Ustavnom sudu da odbaci vaš prijedlog.
Ne radi se o tužbi. Radi se o ocjeni ustavnosti ako govorimo o najnovijoj Vladinoj uredbi, odnosno o smanjenju marže na benzin i dizel. Pokušavamo zaštititi poslovanje Petrola. S obzirom na to da smatramo da je mjera smanjenja marže nerazmjerna, da nije potrebna, da je proizvoljna, zatražili smo ocjenu ustavnosti na koju je Vlada odgovorila svojim argumentima. Zatim smo mi odgovorili našim argumentima. Na neki način to potvrđuje i analiza Ekonomskog fakulteta. Sada čekamo što će odrediti Ustavni sud.
Jeste li se kao novi predsjednik Uprave Petrola već sastali sa slovenskim predsjednikom Vlade?
Još ne. Poslao sam zahtjev za sastanak. Premijer će naći vremena kada bude slobodan.
Vlada trenutno ima pune ruke posla. Jeste li možda imali sastanak s ministrima? Ministrom za gospodarstvo, financije, energetiku?
Ministri su jako zauzeti i nastojimo ostvariti otvoren dijalog. Također težimo zajedničkim rješenjima. Na kraju krajeva, uredba poput one o smanjenju marže također znači ograničavanje investicijskog potencijala tvrtke poput Petrola. S druge strane, to također znači ograničavanje ulaganja u zelenu tranziciju koja nije samo u korist Petrola, već i cijelog društva. Stvari su međusobno povezane i vjerujem da ćemo pronaći rješenje.
Kolika ste sredstava planirali za investicijske aktivnosti ove godine?
Pripremamo novu strategiju, ali za ovu godinu možemo reći da smo, unatoč uredbi o smanjenju marže, svjesni nužnosti zelene tranzicije, te oko 44 posto svih investicija usmjeravamo upravo u to. Planiramo investirati 130 milijuna eura.
Uključuju li te investicije i investicije u regiji?
Kada pogledamo regiju, s jedne strane tražimo prostor za rast, s druge strane smo svjesni i regulatornog okvira i rizika. Posebno ulažemo u obnovljive izvore energije i nastavit ćemo ulagati u Hrvatskoj i Srbiji. S druge strane, značajan dio tih investicija ide i prema osiguranju učinkovitog tekućeg poslovanja, što uključuje obnove i popravke prodajnih mjesta.
Vidite li možda u bliskoj budućnosti potencijal za preuzimanje?
Naravno, uvijek smo otvoreni za preuzimanja. Pratimo događaje u regiji. Ako se pruži prilika, reagiramo. Ako spomenem promjenu u odnosu na dosadašnju strategiju, ako se, na primjer, pojavi prilika na tržištima sjeverne Italije, Austrije, nećemo okretati glavu.
Bivša Uprava uvijek je isticala usmjerenost prema Zapadnom Balkanu.
Naravno, to su naša ključna tržišta, posebno tamo gdje imamo snažnu maloprodajnu mrežu. No, također govorimo o tržištima gdje trenutno nemamo maloprodajnu mrežu.
Već ste spomenuli geopolitička trvenja. Mnogo toga se dogodilo posljednjih godina, sada imamo novi fokus na Bliski istok. Kako se Petrol nosi sa svim tim rizicima? Izvršni direktori globalnih kompanija upozorili su da je upravo geopolitika za kompanije jedan od najvećih ovogodišnjih rizika.
S time se mogu složiti. Posebno uzimajući u obzir volatilnost cijena energenata te potencijalno nesigurnu opskrbu. Nastojimo diversificirati izvore, zatim ulažemo u obnovljive izvore energije, u vlastitu proizvodnju. Dakle, značajan dio našeg poslovanja koji se odnosi na sirovine ili robu koja može biti predmet geopolitičkih napetosti pokušavamo na neki način optimizirati, stabilizirati. Aktivno pratimo dešavanja. Vjerujem da ćemo unatoč svim neizvjesnostima, biti sposobni osigurati opskrbu i nastaviti raditi na ispunjenju obveza smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i prelaska na obnovljive izvore, zelene tranzicije.
Je li Petrol na bilo koji način osjetio probleme u Crvenom moru ili na Bliskom istoku?
Trenutno opskrba naftnim derivatima nesmetano teče. Sueski kanal je još uvijek otvoren, pa stoga mnogo tereta i dalje dolazi u Sredozemlje iz Crvenog mora.
Zbog sigurnosnih problema prilikom prolaska Crvenog mora neki su brodari već preusmjerili svoje brodove na duže rute oko Rta dobre nade. To znači i 20 dana dužu plovidbu, a time i kasnije isporuke. Trenutno to rezultira prvenstveno povećanjem cijena u Sredozemlju, a isporuke uglavnom dolaze iz sredozemnih rafinerija i terminala.
Kako vidite tržište plina ove i sljedeće godine?
Prognoze su uvijek nezahvalne, posebno kada se približavamo razdoblju kada se nabavljaju nove količine. Ali mislim da tako šokantnih situacija kao što smo imali u posljednjih nekoliko godina više neće biti, barem se nadam da tome više nećemo svjedočiti.
Puno se govorilo o recesiji, mnoge tvrtke imaju problema s narudžbama. Osjećate li možda usporavanje? Odražava li se to možda u platežnoj nedisciplini kupaca?
Kroz neplaćanje računa to ne osjećamo s obzirom na to da imamo dobar sustav osiguranja i limita za pojedine kupce. Međutim, osjeća se smanjenje potražnje, posebno potražnje za energentima i električnom energijom, gdje je ta potražnja počela padati. Kod postojećih kupaca bilježimo otprilike deset posto manju potražnju. To je naravno posljedica usporavanja, posebno posljedica situacije u Njemačkoj.
Hoće li se to odraziti i na vašem poslovanju?
To će se odraziti kvantitativno u dijelu prihoda, ali to je samo u jednom dijelu energenata, a s druge strane i dalje ambiciozno planiramo povećanje prodajnih količina, posebno naftnih derivata i povećanje prihoda od energetskih rješenja.
Kažete da ćete povećati prodane količine naftnih derivata. Kako?
Jednostavno, putem većih prodajnih količina kroz veleprodajni kanal. To znači posebno u Hrvatskoj, ali i na tržištima gdje nemamo vlastitu maloprodajnu mrežu. Tu mislim posebno na tržišta Austrije, Mađarske, Slovačke, Ukrajine.
Te smo ciljeve postavili ambicioznije, jer je i to dio gdje ima prostora za rast.
Gdje vidite prostor za optimizaciju troškova koju ste najavili u planu za 2024. godinu?
Moramo biti svjesni da troškovi rada rastu. Osjećamo veliki utjecaj povećane inflacije i stalnog rasta minimalne plaće. Mi smo u trgovinskom sektoru. Pokušat ćemo smanjiti te inflatorne pritiske na troškove optimizacijom procesa i pojednostavljenjem procesa, po mogućnosti boljim upravljanjem i digitalizacijom.
Inflacija se polako smiruje. Plan je da će do 2026. godine biti na dva posto. Kako gledate na prognoze svih tih institucija?
Mislim da će se inflacija smiriti. Na neki način mora, jer sustav s visokom inflacijom nije održiv. Naravno, sama povišena inflacija podiže određena očekivanja u vezi s modelima plaća, ali i uslugama koje svako društvo treba i kupuje. Sve to dovodi do svojevrsne spirale koju je teško zaustaviti. Društvo poput Petrola ne može prebaciti sve te povećane pritiske ili više cijene na kupca. Djelomično možda može, ali djelomično to zapravo apsorbira kroz optimizaciju poslovanja, kanale nabave, logistiku i tako dalje.
Na tržištu rada vodi se žestoka borba za gotovo svakog radnika. Minimalna plaća raste. Rekli ste da ste trgovačko poduzeće. Kako to osjećate u zapošljavanju?
Svjesni smo da je teško pronaći dobre zaposlenike. Trudimo se na različite načine, ali činjenica je da nedostaje ljudi. U Grupi Petrol imamo otprilike 200 otvorenih pozicija, gdje tražimo nove suradnike i suočavamo se s izazovima, kao i ostala poduzeća na tržištu. No, vjerujem da će se ova situacija preokrenuti.
Unatoč nepovoljnoj demografiji?
Unatoč nepovoljnoj demografiji, jednostavno zbog dolazećeg hlađenja. Iako se za Sloveniju predviđa gospodarski rast, iduće godine negdje između 1,8 i 2,8 posto, ovisno o tome tko prognozira. Mislim da će pritisak na tržištu rada početi popuštati.
Predviđa se da će Europska središnja banka (ECB) tek sredinom ove godine smanjiti ključne kamatne stope. Kako povišene kamatne stope utječu na vaše poslovanje?
Relativno visoke kamatne stope utječu na Petrol u dijelu kapitalno intenzivnog poslovanja. Na dugoročne projekte. No, trudimo se biti agilni kao i uvijek i uzeti u obzir sve okolnosti, analize, predviđanja, modele i prilagoditi se. Sada očito strah od inflacije jenjava.
Brojne veće tvrtke se u procesu digitalizacije, automatizacije i robotizacije odlučuju za preuzimanje nekih rješenja koja su već razvijena i možda ih je razvio neki startup. Pratite li zbivanja na ovom području?
Kao što smo razgovarali ranije, radio sam 20 godina u IT industriji i na neki način poznajem startup scenu ili imam svoja razmišljanja o tome. Gledam na startup tvrtke kao na razvojne odjele izvan većih, rigidnih sustava, s većom fleksibilnošću, s drugačijim potencijalom i pristupom ljudi ili programera koji tamo rade.
Da startup dođe, recimo, do neke razine na kojoj bi ga kupila tvrtka poput Petrola, mora proći dosta vremena ili mora doći do, recimo, neke vrste monetizacije. Kad biste kupili startup kao klicu ideje ili čak već razvijene ideje, a zatim ga smjestili u grupu poput Petrola, izgubio bi taj naboj i, unatoč Petrolovoj snazi, možda ne bi bili uspješni u skaliranju toga. Dakle, pratimo, promatramo. No, kao i s drugim akvizicijama, ako se pruži prilika, tada to procjenjujemo.
MBills je bio jedan takav Petrolov primjer.
Na neki način da, iako je mBills imao svoj proizvod, svoj put, svoje kupce. Ali da, možda možemo povući neku paralelu.
MBills i dalje ostaje dio Petrola.
Pripremamo strategiju oko mBillsa i na temelju nje ćemo odlučiti kako dalje.
Kada će ta strategija biti otkrivena?
Očekuje se u drugom kvartalu.
Dioničare obično najviše zanima dividenda. Lani je iznosila 1,5 eura bruto po dionici. Ostaje li politika dividendi nepromijenjena?
U strategiji koja je važeća do 2025. godine zapisali smo da 50 posto neto dobiti ide za isplatu dividende, naravno uzimajući u obzir ostvarene druge pokazatelje poslovanja i okolnosti. Kolika će biti stvarna dividenda odlučuju dioničari na skupštini.
Jeste li i Vi vlasnik dionica Petrola?
Ponosni sam vlasnik dionica Petrola. U posljednjem slobodnom roku smo kao Uprava odlučili kupiti dionice Petrola. To je bilo u listopadu prošle godine. Time pokazujemo neku predanost društvu, ali i to da vjerujemo u društvo koje vodimo, da smo uvjereni da će biti uspješno i da će cijena dionica rasti.
Možda ulažete i u neka druga slovenska poduzeća?
Imao sam nekoliko investicija, ali sam se morao povući iz njih jer sam krenuo u jednu veću nekretninsku investiciju. Inače, imam još opcije nekog austrijskog društva. To je ostalo još iz ranijih razdoblja moje karijere.
.webp){kind=icon}
