Tvrtka Uber Techologies lobirala je kod političara i kršila zakone od 2013. do 2017. godine probijajući se na globalno tržište, objavili su mediji izvještaje koji su procurili u javnost.
Kompaniji su u ekspanziji navodno pomagali političari, među kojima je bio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, stoji u izvješćima britanskog Guardiana i francuskog Le Mondea. Takozvani Uber Files obuhvaćaju više od 124 tisuće dokumenata koje je prikupila neprofitna organizacija International Consortium of Investigative Journalists. Ti su dokumenti iz razdoblja kada je izvršni direktor tvrtke bio njezin suosnivač Travis Kalanick i otkrivaju što je sve on činio ne bi li se proširio ključnim gradovima poput Pariza.
U komentaru koji je objavljen netom nakon što su dokumenti objavljeni, Uber nije zanijekao nijednu od optužbi, već se fokusirao na promjene koje su u kompaniji nastupile otkad je 2017. godine na njezino čelo došao Dara Khosrowshahi.
"O početcima Ubera i pogreškama koje je napravio prije 2017. godine objavljeno je tisuće priča, napisano nekoliko knjiga, čak je snimljena i televizijska serija", izjavili su iz taksi tvrtke čije je sjedište u San Franciscu.
Uber je istaknuo da je Khosrowshahi transformirao kompaniju te da je sigurnost stavio na prvo mjesto.
"Kad kažemo da je danas Uber drugačija kompanija, mislimo to doslovno: 90 posto sadašnjih Uberovih zaposlenika pridružilo nam se nakon što je Dara postao izvršni direktor", napisali su u izjavi.
O agresivnim taktikama Ubera u pokušajima da preuzme taksi tržište pisalo se godinama. Primjerice, Bloomberg News izvijestio je 2018. godine da tvrtka koristi sustave kojima onemogućuje policiji pristup internim podacima tijekom pretresa.
Uloga Macrona
Francuski Le Monde objavio je dopisivanje Kalanicka i Macrona dok je još bio ministar financija. Dvojac se sastao četiri puta i postignut je "tajni dogovor" između Uprave Ubera i francuskih političara, piše taj list.
Iz Elizejske palače komentirali su da je Macron u tom razdoblju "surađivao s brojnim tvrtkama koje su imale disruptivnu ulogu na tržištu kako bi im olakšao borbu s administrativnim i regulativnim zaprekama".
Prema objavljenim dokumentima, Uber je povukao svoju uslugu u Francuskoj 2015. godine, a onda se nakon svega nekoliko mjeseci promijenio zakon koji im je otežavao licenciranje vozača. To je, naravno, razbjesnilo taksiste.
Tijekom prosvjeda protiv Ubera u Parizu i drugim europskim gradovima 2016. godine, Kalanicka nije previše brinulo moguće nasilje nad vozačima Ubera. Tvrtka je umjesto toga nastojala iskoristiti nasilne napade na svoje vozače kako bi pridobila simpatije javnosti, stoji u izvješćima.
Kalanickov glasnogovornik odbacio je takve navode u izjavi za Washington Post.
"Kalanick nikada nije smatrao da bi Uber trebao iskoristiti nasilje nauštrb sigurnosti vozača. Svaka optužba da je Kalanick tako upravljao ili bio uključen u bilo koju od navedenih aktivnosti je u potpunosti netočna", naglasio je glasnogovornik.