Tržište radne snage danas se suočava s nesigurnošću zaposlenja, povećanom konkurencijom, migracijama radne snage i uticajem tehnološkog razvoja. Kako bi ostali konkurentni, radnici se moraju kontinuirano prilagođavati i usvajati nove vještine.
"Krize, poput finansijske krize ili pandemije, mogu dovesti do povećane nesigurnosti zaposlenja. Mnoge se kompanije privremeno zatvaraju ili restrukturiraju, što može rezultirati većim brojem otpuštanja i otežanim pronalaskom novih poslova za radnike", za Bloomberg Adriju kaže Tarik Altumbabić, CEO StorsenDigitala, digitalne agencije koja je one stop shop za ljudske resurse, odabir lokacija te outsourcing usluge.
Smanjenje broja radnih mjesta dovodi do veće konkurencije na tržištu rada, zbog čega se radnici suočavaju s težim izazovima pri traženju i zadržavanju posla, jer poslodavci imaju veći izbor kandidata.
Mnogi poslovi postaju automatizirani, što dovodi do smanjenja potrebe za ljudskom radnom snagom u određenim sektorima, kaže Altumbabić/Facebook
Konkurenciji među radnicima doprinose i kontinuirane migracije radne snage.
"Migracije radne snage su postale sve češće u svijetu. Ljudi se sele iz jedne zemlje u drugu u potrazi za boljim radnim prilikama ili izbjegavanjem ekonomskih i političkih kriza. To dovodi do povećane konkurencije među radnicima kako lokalno tako i globalno", dodaje Altumbabić.
Na sve to, razvoj tehnologije, digitalizacija i raširenija upotreba umjetne inteligencije (AI) i robotike dovodi u pitanje budućnost određenih vrsta radnih mjesta.
"Mnogi poslovi postaju automatizirani, što dovodi do smanjenja potrebe za ljudskom radnom snagom u određenim sektorima. To može rezultirati prekvalifikacijom ili preusmjeravanjem radnika na druge vrste poslova", ističe Altumbabić.
Govoreći o radnicima koji su više izloženi riziku da postanu tehnološki višak zbog primjene umjetne inteligencije, Altumbabić ističe da su prije svega ugroženi oni radnici koji obavljaju rutinske administrativne zadatke, poput obrade podataka, prikupljanja i analize informacija.
Raširenija upotreba umjetne inteligencije (AI) i robotike dovodi u pitanje budućnost određenih vrsta radnih mjesta/Depositphotos
"Naprimjer, automatizacija procesa obrade faktura ili digitalni asistenti mogu smanjiti potrebu za ljudskim intervencijama u tim zadacima", dodaje Altumbabić.
Također, u javnom sektoru postoji mnogo podataka koji se generiraju i prikupljaju, te AI može biti korišten za analizu tih podataka radi identifikacije trendova, uzoraka i korisnih informacija.
Pored ovih, AI se može koristiti i u segmentu korisničke podrške, prediktivne analitike, automatizacije složenih procesa u javnom sektoru, u analizi pravnih dokumenata, procjeni rizika, personaliziranim uslugama, planiranju i upravljanju resursima, kao i u djelomično automatiziranoj proizvodnji. Također su ugrožena i radna mjesta bankarskih službenika i blagajnika.
"S razvojem digitalnih platnih sistema, mobilnih aplikacija i samouslužnih kioska, tradicionalne bankovne usluge mogu se obavljati bez potrebe za velikim brojem bankarskih službenika i blagajnika", ističe Altumbabić.
Međutim, naglašava da, iako AI može uticati na ova zanimanja, istovremeno stvara i nove mogućnosti i potrebe za drugim vrstama stručnosti.
"Naprimjer, povećana upotreba AI tehnologija zahtijeva stručnjake u području razvoja i upravljanja AI sistemima, analitičare podataka, stručnjake za sigurnost podataka i etičnost, kao i ljude koji su u stanju sarađivati s AI sistemima i pružiti im podršku", dodaje Altumbabić.
Outsourcing i freelanceri
Veliki broj kompanija danas koristi outsourcing usluge, te angažira freelancere za rad na određenim stalnim ili privremenim projektima. Kada je riječ prednostima ovakvog načina poslovanja, Altumbabić ističe da svaki slučaj outsourcinga ima specifične prednosti i rizike, pa je bitno provesti temeljnu analizu i odabir pružatelja usluga kako bi se osiguralo postizanje željenih rezultata na srednji i dugi rok.
Pojašnjava da outsourcing srednjoročno doprinosi prije svega smanjenju troškova jer omogućava klijentima da prenesu određene funkcije ili procese na vanjskog pružatelja usluga koji može pružiti istu uslugu uz niže troškove. Također, angažiranje vanjskih saradnika povećava i efikasnost jer vanjski pružatelji usluga često imaju stručnost i iskustvo u određenim područjima. Outsourcing tim stručnjaka može rezultirati povećanom efikasnošću i bržim ispunjenjem zadataka, jer imaju specijalizirano znanje i tehnološke resurse.
"Prebacivanje manjih ili rutinskih zadataka na vanjske pružatelje usluga omogućava klijentima da se fokusiraju na svoje ključne poslovne aktivnosti. To može poboljšati produktivnost, inovacije i konkurentnost", dodaje Altumbabić.
Dugoročno korištenje outsourcing usluga može rezultirati poboljšanim kvalitetom usluge koju klijenti dobivaju, a također povećava fleksibilnost i skalabilnost te omogućava pristup stručnosti i inovacijama.
Ljudi, energenti ili žitarice?
S obzirom na to da StorsenDigital pruža različite usluge u području digitalne transformacije, talent-servisa, upravljanja i uspostavljanja GBS outsourcing lokacija, strateških nabavki kao servisne usluge, softverskog razvoja i drugih digitalnih strategija, na pitanje kolika je marža na tržištu ljudskih resursa te da li je bolje raditi s energentima, žitaricama ili ljudima, Altumbabić ističe da to može značajno varirati.
"Ne postoji univerzalna brojka koja bi opisala tačnu profitnu maržu u ovoj industriji, jer će ona ovisiti o mnogim faktorima kao što su geografsko područje, vrsta usluga koje se pružaju, veličina organizacije, konkurencija i drugi faktori", kaže Altumbabić.
Pojašnjava da upravljanje ljudskim resursima obuhvata niz usluga i aktivnosti koje mogu imati različite profitne marže.
"Naprimjer, regrutiranje i selekcija talenata mogu biti usluge s različitim profitnim maržama u poređenju s uslugama obuke i razvoja zaposlenika. Također, profitne marže mogu se mijenjati ovisno o tržišnim uvjetima, potražnji za određenim uslugama i konkurenciji", dodaje Altumbabić.
Naglašava da je rad s energentima i žitaricama obično povezan s industrijama kao što su energetika i poljoprivreda, te da na profitabilnost utiču fluktuacije cijena sirovina, sezonski uvjeti ili regulativni zahtjevi. Rad s ljudima, s druge strane, odnosi se na upravljanje ljudskim resursima u organizacijama. To može uključivati pružanje usluga kao što su regrutiranje, obuka, razvoj karijere, upravljanje performansama i druge aktivnosti vezane uz radnu snagu. Profitabilnost u ovom području može biti povezana s pružanjem visokokvalitetnih usluga, razumijevanjem potreba klijenata i učinkovitim upravljanjem resursima.
"Važno je razmotriti vlastite interese, vještine, ciljeve i kontekst pri donošenju odluke o vrsti rada koju želite obavljati. Nema jedinstvenog odgovora koji bi bio ispravan za svakoga, jer svaka opcija ima svoje prednosti i izazove koji se moraju uzeti u obzir, ali je u svakom slučaju izuzetno lukrativna industrija u pitanju", zaključuje Altumbabić.
.webp){kind=icon}
