Zračna luka Mostar godinama bilježi gubitke a za svoj opstanak se može zahvaliti odgovornim građanima i neozbiljnoj vlasti. Naime, opstanak ove zračne luke zagarantiran je s tri proračuna. Tako se novci izdvajaju s federalne, županijske i općinske razine dok zračna luka bilježi tek nešto više od 150 putnika u prvih pet mjeseci ove godine.
Zemljopisno gledajući luka se nalazi između tri izrazito prometne zračne luke, Sarajevo, Split i Dubrovnik. Udaljena je 45 minuta vožnje automobilom od Jadranskog mora. Nalazi se nedaleko od Međugorja. Raspolaže s povoljnim vremenskim uvjetima. Međutim, unatoč nabrojanim prednostima ona i dalje bilježi izrazito slabe brojke. Ove godine mostarska zračna luka zabilježila je 168 putnika.
Koje su to "bitno drugačije okolnosti" nije razjašnjeno. Posebice nejasna postaje ova tvrdnja ukoliko se uzme u obzir kapacitet i snaga ljetne sezone u BiH i susjednoj Republici Hrvatskoj.
Lasić podsjeća da je u periodu od 2015. do 2022. godine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u Zračnu luku Mostar uložilo više od 16 milijuna maraka. Preko 9 milijuna iskorišteno je za izgradnju infrastrukture i nabavku nedostajuće opreme, a preostali iznos od oko 7 milijuna dan je kroz tekuće transfere.
Kazao je da će ministarstvo nastaviti podržavati razvoj Zračne luke Mostar kroz stavke koje su planirane u Proračunu Federacije BiH.
Polumilijunski potencijala
Redovne linije, dvije godine nakon pojave koronavirusa, nisu zaživjele na ovoj zračnoj luci. Posljednji pokušaj uspostavljanja jedne s Dizeldorfom propao je zbog malog interesa putnika.
"Potrebno je napraviti određenu studiju, a već je napravljeno njih nekoliko, međutim treba ih ažurirati uz pomoć organizacija kao što je USAID", kazao je Vjekoslav Domljan, rektor SSST-a Sarajevo. "Oni su to radili za Prištinski aerodrom, onda je organiziran tender na koji se prijavilo niz kompanija, što je dobio jedan konzorcij francusko - turski. Sada Prištinska luka ima preko dva miliona putnika godišnje."
Turistički potencijal tog podneblja, gdje se može istaknuti Međugorje kao mjesto dolaska turista iz svih dijelova svijeta, ostaje neiskorišten. Domljan kaže kako se radi o potencijalnih pola milijuna putnika u tom slučaju.
"Samo zbog Međugorja se može targetirati tržište od 400 milijuna ljudi u Europi. Možete misliti, imate potencijalno tržište od 400 milijuna. Samo po tom osnovu moglo bi se imati koliko ima Lurd - između 450 i 500 tisuća putnika godišnje", kazao je Domljan.
Dugo već postoji ideja da u zimskim mjesecima mostarska bude alternativa Zračnoj luci Sarajevo. Još uvijek je sve ostalo na ideji.
Stručna vlast
Vlast Grada Mostara stavila je fokus na spašavanje zračne luke. Unatoč mišljenjima ekonomskih stručnjaka gradonačelnik Mario Kordić, doktor medicine po zvanju, kaže kako koncesija nije realno rješenje.
"U tom biznisu, koncesionara možete dobiti na razvijeni posao. Ne možete ga dobiti da mu kažete: 'Mi imamo aerodrom, pa da li biste vi to radili umjesto nas. To tako ne funkcionira", pojasnio je Kordić.
Vlast ipak ulaže neku vrstu napora da se Mostar zbog hodočasnika poveže makar sa Italijom. Posebnog napretka nema dok gradonačelnik izjavljuje kako je njihov strateški interes povezivanje s niskotarifnim kompanijama.
"Eurowings ne spada u niskotarifne kompanije. Svjedoci ste da su to skupe karte. Iz Eurowingsa su javili da im je ugovor i dalje interesantan. Razmislit će o možda novoj destinaciji za Njemačku za sljedeću godinu", rekao je Kordić.