Niskobudžetne avio-kompanije se povlače sa aerodroma širom Evrope

Uslijed rasta troškova u globalnoj industriji avio-prevoza, evropske niskobudžetne avio-kompanije se u posljednje vrijeme povlače sa aerodroma širom Evrope. U relativno kratkom periodu Wizz Air je ugasio bazu u Beču i najavio zatvaranje baze u Beogradu, dok je Ryanair zatvorio bazu u Berlinu i najavio povlačenje sa niškog Aerodroma "Konstantin Veliki". 

"Povlačenje pojedinih kompanija moglo bi donekle da smanji rast ponude, ali su mogućnosti za rast cijena i dalje ograničene, naročito ako finansijski pritisak na cjenovno osjetljive putnike potraje tokom predstojeće zime", kaže Conor Gaynor, analitičar Bloomberg Intelligencea. 

Sukobi na Bliskom istoku su od početka godine doprinijeli rastu cijena nafte, što povećava troškove avio-kompanija. Osim toga, dodatno finansijsko opterećenje za prevoznike izazvala su kašnjenja i otkazivanja letova tokom preteklog proljeća, uslijed privremenog zatvaranja vazdušnog prostora iznad Dohe i Dubaija, koji predstavljaju ključna globalna čvorišta. Pojačan rizik je odvratio putnike od kupovine avio-karata, pa su se kompanije, osim povećanih troškova, suočile i sa padom potražnje. 

Uslijed pada potražnje, Ryanair je bio prinuđen da snizi cijene karata u jeku ljetnje turističke sezone. U tom periodu, cijene njihovih karata bile su šest odsto niže, dok su ukupni troškovi porasli 11 odsto, što je veći pad nego što su prethodno predvidjeli analitičari koje je anketirao Bloomberg. "Broj ponuđenih sjedišta u Evropi mogao bi do decembra da bude i do pet odsto veći nego godinu ranije, zbog čega nismo uvjereni da postoji prostor za značajniji oporavak cijena karata kada se uzmu u obzir rast BDP-a i povjerenje potrošača", ističe Gaynor.

Ovaj trend odražava se i na Srbiju, gdje su se na rastuće izazove u globalnoj avio-industriji nadovezali problemi na domaćem tržištu. Ryanair je nedavno najavio da će se povući iz Niša krajem oktobra zbog problema sa snabdijevanjem gorivom koje kompanija povezuje sa problemima u snabdijevanju gorivom zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Mađarski niskotarfini prevoznik Wizz Air je najavio zatvaranje baze u Beogradu do kraja godine, a kao uzrok navodi promjene u srpskoj regulativi o civilnom vazduhoplovstvu, koja bi mogla da poveća njihove troškove. 

Iako se baze širom Evrope zatvaraju, a kompanije se povlače, čini se da su putnici iz Srbije posebno pogođeni dešavanjima u globalnoj avio-industriji. Odlaskom Ryanaira, Srbija postaje jedna od rijetkih zemalja u Evropi iz koje ta kompanija ne leti, a odlaskom Wizz Aira gubi jedinu bazu strane avio-kompanije u Srbiji. 

Talas zatvaranja i premještanja baza sada dolazi u znatno težem trenutku za cijelu industriju. Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) u junu je gotovo prepolovilo procjenu globalne dobiti avio-kompanija za 2026. godinu, sa ranije očekivane 41 milijarde na 23 milijarde dolara. To je ujedno približno polovina procjenjenih dobiti iz 2025, koja se procjenjuje na oko 45 milijardi dolara. 
 

Depositphotos

Ryanair već osjeća posljedice poskupljenja goriva i slabije potražnje. U prvom kvartalu ove godine, irska kompanija je zabilježila pad dobiti od oko 34 odsto, zaradivši samo 538 miliona evra, iako je broj putnika porastao šest odsto, na 61,3 miliona. Dok su se prihodi Ryanaira očigledno smanjili za trećinu, čini se da Wizz Air zasad uspješno uspijeva da ublaži pad prihoda kroz promjenu taktike i optimizaciju troškova. 

Prije nekoliko mjeseci, Wizz Air je već zatvorio bazu u Beču, koja je postojala od 2018. godine. Posljednje avione kompanija je povukla u martu ove godine. Dok u Beogradu najavljeno zatvaranje baze objašnjavaju regulatornim promjenama, zbog čega su zaposleni u srpskom ogranku Wizz Aira protestovali, zatvaranje u Austriji objašnjavaju rastom troškova. Naime, aerodromske naknade, porezi i cijena zemaljskog opsluživanja znatno porasli od ulaska na tržište i da je nastavak baznih operacija postao ekonomski neodrživ, saopštio je ranije Wizz Air povodom povlačenja iz Beča. 

Međutim, kompanija je uporedo sa zatvaranjem najavila otvaranje baza u drugim evropskim gradovima. Wizz Air je 2025. godine, uoči povlačenja iz Beča, prvo otvorio bazu u Bratislavi, svega pedesetak kilometara od Beča. Pored toga, kompanija je saopštila da planira da nastavi iz Beograda, uprkos najavljenom zatvaranju baze u tom gradu, a razmatraju i da otvore bazu u Prištini. 

Za niskobudžetne kompanije razlika od svega nekoliko evra po putniku može da bude dovoljna da promijeni odluku o tome gdje će avion biti stacioniran. "Pojednostavljen operativni model, mala zavisnost od transfernih putnika i veliki broj baza omogućili su niskobudžetnim prevoznicima da brže reaguju na promjene tržišta", ocenio je John Grant iz kompanije OAG za Bloomberg. 

Poslovni model zasniva se na visokoj iskorišćenosti flote i strogoj kontroli troška letenja po prodatom sjedištu. Pošto nisu u prilici da prodaju skuplje avio-karte zbog pada potražnje, kompanije premještaju avione. 

Depositphotos

Rast cijena goriva i kašnjenja u isporukama novih aviona kao pokretači promjena 

Rast cijena goriva predstavlja najveći udarac po avio-industriju. IATA predviđa da će prosječna cijena avionskog goriva ove godine iznositi oko 152 dolara po barelu, gotovo 70 odsto više nego tokom 2025. Troškovi globalne avio-industrije samo za gorivo mogli bi da dostignu 351 milijardu dolara, čime bi samo na gorivo odlazilo oko 35 odsto operativnih troškova. 

Uslijed poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, Airbus i Boeing su se u prethodnom periodu suočili sa kašnjenjima u isporukama novih letjelica i dijelova za avione, a naročito avionskih motora. Kompanija Airbus je zaključno sa julom isporučila 418 aviona od 870 planiranih za 2026. godinu, pokazuju podaci Bloomberg Intelligencea.

"Za ostvarivanje godišnjeg cilja, morali bi znatno da ubrzaju tempo isporuka u preostalih pet mjeseci", kaže analitičar Bloomberg Intelligencea George Ferguson. Kako smatra, "Airbus mora da uvjeri kupce da će avione isporučivati na vrijeme, dok je Boeing u posljednjem periodu pokazao vidljiv napredak". 

Ova kašnjenja su dodatni razlog za preraspodjelu snaga avio-kompanija u Evropi, pojašnjava analitičar Bloomberg Intelligencea Francois Duflot. "Ako danas od Airbusa ili Boeinga tražite 20 aviona, nećete ih dobiti sljedeće godine", kaže Duflot, opisujući koliko je nabavka novih letjelica trenutno otežana.

Kako dodaje, "kompanije ne mogu jednostavno da prebace avione na svako tržište koje im se učini privlačnijim jer su novi kapaciteti ograničeni godinama unaprijed". Zato su, kako dodaje, prinuđene da dobro razmisle gdje će rasporediti ograničen broj letjelica kojima raspolažu.