Najnovije izmjene i dopune Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima omogućuju gradnju agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj do 10 MW bez građevinske dozvole, što je značajan korak prema ubrzanju tranzicije na obnovljive izvore energije, kažu za Bloomberg Adriju iz Udruženja obnovljivih izvora energije (OIEH).
Ova promjena, koja je stupila na snagu krajem prošle godine, znači da investitori više ne moraju ishoditi ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu za sunčane i agrosunčane elektrane do navedene snage, već samo potvrdu na glavni projekt. Osim toga za solarne elektrane manje od 10MW više nije potrebno Energetsko odobrenje koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Prema izjavi OIEH-a, ovaj potez će znatno skratiti proces prikupljanja dokumentacije i smanjiti financijske izdatke za 10 do 15 posto.
OIEH ističe da će nova odluka dodatno potaknuti interes za agrosolarne projekte, što će se uskoro vidjeti na konferenciji o mogućnostima primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj, koju organiziraju u Osijeku.
Osim toga, agrosolarne elektrane mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljištu upisanom u ARKOD kao trajni nasad, što podupire održivost i integraciju energetskog sektora s poljoprivredom.
Što se tiče poticaja ili subvencija za ovakve projekte, operator tržišta energije najmanje jednom u tri godine provodi javni natječaj za dodjelu tržišne premije ili javni natječaj za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom u okviru raspoloživih kvota za poticanje električne energije iz obnovljivih izvora.
"Agrosunčane elektrane se mogu prijaviti na takav natječaj. Međutim, zadnji javni natječaj za dodjelu tržišne premije proveden je 2022. te je planirani natječaj trebao biti proveden u 2023. godini, ali nije", kažu nam iz Udruženja.
Što se tiče općenito mogućnosti financiranja agrosolarnih projekata, postoji nekoliko modela partnerstva, a jedan od tih modela je da se sam poljoprivrednik nastavlja baviti poljoprivredom, a energetska tvrtka upravlja solarnim elektranama.
Riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu predstavljaju znatnu prednost u izboru modela partnerstva. Poljoprivrednik se može nastaviti fokusirati na ono što najbolje zna - proizvodnju hrane, dok tvrtka preuzima odgovornost za energetski dio poslovanja, što obuhvaća sve - od pripreme projektne dokumentacije, provedbe instalacije do održavanja solarnih panela. Poljoprivrednik tako ostvaruje stabilan prihod od najma svog zemljišta tvrtki, što pridonosi financijskoj stabilnosti poljoprivrednog gospodarstva, posebno tijekom razdoblja nižih prinosa ili otkupnih cijena.
OIEH navodi da je korištenjem agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine moguće značajno povećati godišnju proizvodnju električne energije u Hrvatskoj.
Podsjećamo, razvoj agrosunčanih elektrana pobuđuje sve veći interes poljoprivrednika i investitora budući da se razvija svijest o tome da solarni paneli pružaju zaštitu od vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama te omogućavaju neometanu proizvodnju hrane uz dodatnu zaradu proizvodnjom električne energije. Također, agrosolari omogućuju inovativni pristup proizvodnji hrane i čiste energije na istom mjestu, odnosno dvonamjensko korištenje tla, što onda bitno nadmašuje tradicionalne metode proizvodnje.