Hrana i piće, obnovljivi izvori energije i alternativna energija, infrastruktura, tehnologija i komunikacije i zdravstvena zaštita su oblasti u koje se isplati ulagati u Srbiji, pokazla je "Mapa investicionih prilika u skladu sa UN ciljevima održivog razvoja". Predstavljena mapa 13 potencijalnih investicionih oblasti iz perspektive održivog razvoja predstavlja svojevrstan putokaz za dio investitora koji bi ulagali novac u Srbiju, potvrđuje Svetozar Tanasković, profesor Ekonomoskog fakulteta u Beogradu.
Potencijalni investitori koji prilikom donošenja odluka o plasiranju svog novca brinu i o ciljevima održivog razvoja kroz predstavljenu mapu i investicioni portal imaju sada vrlo razrađenu sliku mogućih oblasti za ulaganje sa okvirnim informacijama o regulativi, iznosu investicija, očekivanom povraćaju i sl.
"Naravno, treba imati u vidu da za najveći broj investitora odluka o ulaganju isključivo zavisi od vremena koje je potrebno za povraćaj investicije i očekivane zarade koja može da se ostvari, dok je usklađenosti oblasti investiranja sa ciljevima održivog razvoja od manjeg značaja", kaže Tanasković.
Mapa i portal koji su predstavljeni za Srbiju, ali i za ostale zemlje koje su uključene, pružaju set korisnih informacija za investitore kojima je usklađenost oblasti investiranja sa ciljevima održivog razvoja bitna stavka.
"Najveći doprinos ove mape i pratećeg portala je ipak u dijelu koji identifikuje ključne oblasti i pruže informacije o ključnim partnerima, očekivanoj visini ulaganja, opštim informacijama o regulativi koja uređuje datu oblasti i slično", navodi Tanasković.
Stretegija industrijskog razvoja i drugi dokumenti koji su ključni za održivi razvoj Srbije su korišćeni u procesu mapiranja i izdvajanja ključnih oblasti.
"Treba istaći da ova mapa ne predstavlja sveobuhvatni prikaz investicionih prilika u Srbiji sa pregledom osnovnih prepreka i problema sa kojima se domaći i strani investitori suočavaju, ali to joj i nije cilj", naglašava profesor Ekonomskog fakulteta.
Metodologija koja je korišćena za mapiranje oblasti nije u potpunosti dostupna, ali su prikazani koraci na osnovu kojih se na kraju dolazi do ključnih oblasti.
Depositphotos
U konsultacijama sa predstavnicima države i konsultantima za investicije se prvo definišu prioritetni sektori za državu iz perspektive održivog razvoja. Zatim se unutar ovih sektora izdvajaju podsektori i regioni za investranje.
U posljednjem koraku se identifikuju konkretni primjeri za investiranje odakle se na bazi sličnih postojećih investicija računaju prosječne vrijednosti očekivane visine investicije, vremena povraćaja i slično. Pošto je usaglašenost sa ciljevima održivog razvoja osnova za ovu mapu, prepoznate oblasti investiranja su svakako pozitivne za budući razvoj Srbije.
"Da li će potencijalni investitori u Srbiju koristiti isti set principa i preptostavki je drugo pitanje, kao i da li će i koliko državne institucije Srbije kontrolisati koliko je poslovanje preduzeća u skladu sa zakonom o radu, zaštiti životne sredine i slično, koji za neke investitore čini se postoje samo na papiru”, navodi Tanasković.
Mapa investicionih prilika nije zamjena za Doing business
Ipak, prema njegovoj ocjeni Mapa investicionih prilika nije zamena za Doing business listu Svjetske banke. Doing business lista je imala za cilj da na uporediv način sa jasno definisanom i transparentnom metodologijom izmjeri (koliko je to moguće) kvaltet formalnog regulatornog okvira. Ideja je bila da se kroz različite dimenzije koje su posmatrane obuhvati interakcija prosječnog preduzeća sa državom u smislu administratrivnih poslova, pružanja javnih usluga i sl.
"Predstavljena mapa potencijalnih investicija u Srbiju iz perspektive održivog razvoja ne pokušava da bude ništa slično i ideja je samo da usmjeri potencijalne investitore u oblasti koje su država i ključni učesnici na tržištu prepoznali kao bitne za održivi razvoj Srbije u narednom period", objašnjava Tanasković.
Depositphotos
Svaka investicija je dobro došla sudeći prema analizi industrijske proizvodnje BBA tima. U idućim tromjesečjima analitičari Bloomberg Adrije očekuje negativne stope industrijske proizvodnje ili u najboljem slučaju stagnaciju, dok bi izvoz roba trebalo ili da blago raste ili da ostane realno nepromijenjen u područjima s najslabijim učinkom.
Mapa investicionih prilika donekle se poklapa sa onim u šta investitori najviše ulažu u Srbiji. Prema posljednjim javno raspoloživim podacima NBS, koji se odnose na prilive stranih direktnih investicija tokom prvog tromjesečja 2023, najveći dio investicija bio je usmjeren u izvozno orijentisane sektore (65,7 odsto), prije svega u prerađivačku industriju (36,6 odsto) i to najviše proizvodnja hrane i pića, a potom stručne i tehničke djelatnosti (11,9 odsto).
Najveći broj investitora dolazi iz Holandije (42,1 odsto), Kine (13,3 odsto), Velike Britanije (8,2 odsto), Austrije (7,5 odsto) i s Kipra (7,4 odsto), pri čemu treba imati u vidu da iz Holandije mogu dolaziti značajna ulaganja i zbog toga što pojedini strani investitori zbog poreskih olakšica svoja ulaganja realizuju iz podružnica u Holandiji, iako je sjedište matične kompanije u drugoj zemlji.
Analitičari BBA takođe u analizi industrijske proizvodnje navode da je u posljednjih nekoliko godina najveći dio investicija u industrijske kapacitete došao iz Njemačke, što povećava važnost Adria regiona za njemačku privredu, ali i zavisnost od nje.
Rast SDI u prvoj polovini 2023.
Prema podacima NBS u prvoj polovini 2023. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija u Srbiju u iznosu od 2.122 miliona evra, što je rast za 32 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Napominju da je tokom prve polovine 2022. godine privremeno usporio priliv stranih direktnih investicija zbog sukoba u Ukrajini, ali je već od maja 2022. usledio oporavak, pa je potpuna normalizacija priliva stranih direktnih investicija postignuta do kraja prošle godine. To je dovelo do toga da međugodišnje stope rasta priliva stranih direktnih investicija u prvoj polovini ove godine budu natprosječno visoke zbog niske baze. NBS očekuje da će priliv stranih direktnih investicija u Srbiji 2023. godine iznositi 4,4 milijarde evra, dakle koliko je bilo i prošle godine.
U Razvojnoj agenciji Srbije (RAS) naglašavaju da prvi pokazatelji govore da će ova godina možda biti i bolja. Podsjećaju da Srbija već godinama unazad bilježi značajne rezultate u privlačenju stranih direktnih ulaganja i značajno prednjači u odnosu na region Zapadnog Balkana.
"U posljednjih 10 godina Srbija je prešla put od investicione lokacije u koju su mahom dolazile radno intenzivne industrije, u lokaciju koja sve više privlači kapitalno intezivne projekte sa visokim stepenom tehnologije. Svakako vodeća industrija u tom smislu je automobilska industrija i sektor elektromobilnosti. Mapa investicionih prilika koja je urađena u skladu sa UN ciljevima održivog razvoja može dodatno da pomogne Srbiji u privlačenju investicija utoliko što će otvoriti vrata investitorima i iz drugih industrija, koje će samo dodatno poboljšati imidž Srbije kao dobre i moderne investicione lokacije", kažu u RAS za Bloomberg Adria.
Ova agencija nije aktivno učestvovala u izradi ove mape investicionih prilika, ali će, kako navode, svakako svojim radom i u skladu sa svojim ovlašćenjima biti podrška u implementaciji projekata u pojedinim oblastima.
.webp){kind=icon}
