Vlada kancelara Olafa Scholza planira dodijeliti 20 milijardi eura za jačanje proizvodnje poluvodiča u Njemačkoj, kako bi zaštitila tehnološki sektor zemlje i osigurala opskrbu kritičnim komponentama usred rastućih geopolitičkih napetosti.
Novac će biti dodijeljen njemačkim i međunarodnim tvrtkama do 2027. godine, a bit će izdvojen iz Fonda za klimu i transformaciju, prema izvorima uključenima u pregovore.
Izvanproračunski fond, poznat kao KTF, prvotno je osnovan za ulaganje u dekarbonizaciju ekonomije, ali njegov je opseg proširen kako bi Njemačka pokušala smanjiti redovne državne troškove. Dodjela do 180 milijardi eura trenutno se pregovara unutar vlade i bit će objavljena u idućim tjednima, rekli su izvori koji su zamolili da ne budu imenovani jer su razgovori povjerljivi.
Iz ministarstva gospodarstva i financija nisu odgovorila na zahtjeve za komentar.
Vlada je već odobrila 10 milijardi eura pomoći za novu tvornicu Intel Corp. i trenutno dogovara još oko sedam milijardi eura poticaja za tvrtke poput Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. i njemačkog Infineon Technologies AG.
Plan potpore proizvodnji čipova znači da je na raspolaganju najmanje tri milijarde eura za dodatne projekte. To bi moglo koristiti i drugim tvrtkama koje djeluju u Njemačkoj. GlobalFoundries Inc. ima značajan prisustvo u Dresdenu, dok njemački dobavljač Robert Bosch GmbH također upravlja tvornicom čipova u tom gradu.
Poticajna ofenziva dolazi u vrijeme veće svijesti o ovisnosti europske ekonomije o opskrbama iz Azije nakon prekida izazvanih pandemijom koronavirusa i napetosti potaknutih ratom u Ukrajini. Njemačka vlada je ovog mjeseca u svojoj strategiji prema Kini obećala da će se truditi smanjiti ovisnosti diversifikacijom i privlačenjem budućih tehnologija poput poluvodiča.
Njemački proizvođači automobila i drugi proizvođači suočili su se s poteškoćama u osiguravanju čipova tijekom vrhunca pandemije Covid-19, što je potaknulo novi napor za širenjem lokalne proizvodnje poluvodiča. Trgovinski sporovi između SAD-a i Kine također su istaknuli rizike prevelike ovisnosti o stranim lancima opskrbe. Unatoč tome, veći dio novca bit će dodijeljen neeuropskim tvrtkama.
Američki proizvođač čipova Intel osigurao je polovicu sredstava, s 10 milijardi eura pomoći predviđenih za njegovu proizvodnu lokaciju u Magdeburgu na istoku Njemačke. To iznosi otprilike trećinu ukupne investicije u postrojenje.
Vlada je u završnoj fazi pregovora s TSMC-om, najvećim svjetskim proizvođačem čipova na ugovor, kako bi investirala u tvornicu u Dresdenu na istoku Njemačke. Prema informacijama, već je predviđeno do pet milijardi eura poticaja, što je otprilike polovica ukupne investicije.
Uprava Scholza je namijenila oko jednu milijardu eura za Infineon, što je otprilike 20 posto investicije u novu tvornicu poluvodiča u Dresdenu. Njemački dobavljač automobila ZF Friedrichshafen AG i američki proizvođač čipova Wolfspeed Inc. također će dobiti državni novac za izgradnju tvornice za proizvodnju čipova od silicij karbida u saveznoj državi Saarland, blizu francuske granice. Zajedničko ulaganje traži poticaje za oko 25 posto troškova, što bi iznosilo otprilike 750 milijuna eura.
Preostali novac planiran je pod europskim programom za ulaganje u zeleni i digitalni prelazak EU-a, kao i u druge ključne tehnologije poznate kao IPCEI projekti.
U lipnju je predsjednik TSMC-a, Mark Liu, novinarima rekao da je EU postala zainteresirana za osnivanje novih tvornica čipova kako bi osigurala opskrbu nakon rata u Ukrajini.
Unatoč povratku fiskalnih ograničenja, Njemačka subvencionira tvrtke. Vlada planira rezove u milijardama eura u proračunu za iduću godinu, uključujući socijalne naknade. Nakon visokih troškova tijekom pandemije i energetske krize povezane s potezima Rusije da smanji opskrbu, ministar financija Christian Lindner inzistira na povratku na ustavne granice zaduživanja.
Iako ne doseže iznos od 50 milijardi dolara koje SAD pruža putem Zakona o čipovima i znanosti, njemački paket poticaja i dalje je veći od onoga što su druge velike vlade obećale za poticanje lokalne proizvodnje čipova. Japan je spreman uložiti više od 14 milijardi dolara, dok Indija nudi 10 milijardi dolara za privlačenje investicija.
-Uz pomoć Debby Wu