.webp){kind=icon}
Projekt hrvatskih robotaksija u četvrtak je dobio odobrenje za financijsku infuziju od Europske komisije. No bit će potreban puno moćniji financijski pogon da se ta autonomna električna vozila izvezu na cestu, osobito ako se namjeravaju ispoštovati najave kako će usluga robotaksija u Zagrebu biti komercijalna od 2025. godine. Ipak, postoji mogućnost da proizvođač najbržih automobila u svijetu zakasni na tržište na kojem se atmosfera zahuktava.
Projekt koji je pokrenuo izvršni direktor Rimac Groupa Mate Rimac prvotno je trebao biti završen do kraja 2023. godine, to se prolongiralo do kraja 2024. godine, a kako se sada čini, dotad se još neće prikupiti ni sva sredstva potrebna za razvoj. Naravno, jasno je da razvoj ide u etapama i da se sav kapital ne treba sliti odjednom, ali pitanje je hoće li tako skorašnji rok i toliko pozamašan iznos potreban za provedbu projekta ipak prikočiti njegovo napredovanje.
U priopćenju koje je u četvrtak pristiglo na redakcijske adrese s viješću kako je glavna uprava za tržišno natjecanje Europske komisije odobrila Project 3 Mobilityju dodjelu 179,5 milijuna eura potpora objavljeno je kako će Project 3 Mobility prije izlaska na tržište investirati još najmanje 350 milijuna eura svojeg novca. Kako su najavili iz te tvrtke, dio tog novca već su prikupili od privatnih ulagača, a ostatak će stići kroz sljedeće dvije godine.
Projekt koji se u javnoj raspravi naziva "robotaksi" je sveobuhvatan, uključuje razvoj autonomnog električnog vozila, specijalizirane infrastrukture te platforme za upravljanje uslugom. U Hrvatskoj se u sklopu njega planira i izgradnja tvornice za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila. Odobrena potpora pokrit će oko 45 posto prihvatljivih troškova, a ako projekt bude uspješan i stvori dodatne prihode, tvrtka će dio potpore morati vratiti Hrvatskoj zbog takozvanog claw-back mehanizma.
"Ako bude uspješan, taj bi se model gradske mobilnosti mogao proširiti na druge gradove EU-a", pojasnili su iz Europske komisije koja također računa na Rimčevu ekipu jer se savršeno uklapa u briselsku digitalnu i zelenu agendu.
Možda se uvođenje usluge robotaksija na zagrebačke ulice može činiti kao znanstvenofantastični scenarij, ali to zapravo nije tako. Brzina je tu prilično bitna jer je svjetska konkurencija nemilosrdna. Ako svjetski igrači krenu u ekspanziju, napori Rimčeva tima u osvajanju europskog tržišta morat će biti još i veći.
'Uberizacija' robotaksija
Iako se događa na drugom kraju svijeta, za zagrebačku je tvrtku itekako bitna ovoga tjedna objavljena vijest da Waymo i Uber udružuju snage. Googleovi samovozeći automobili Waymo, koji trenutačno u Phoenixu imaju najveću mrežu autonomnih vozila u svijetu, ušli su u strateško partnerstvo s Uberom te se očekuje kako će do kraja godine u tom američkom gradu operirati zajedno.
Korisnici Ubera moći će koristiti usluge samovozećih automobila Waymo za usluge prijevoza i za dostavu hrane pri korištenju aplikacije Uber Eats. Vožnje će se moći naručiti i aplikacijom Waymo One. Podsjetimo, Waymova mreža u Phoenixu proteže se na 290 četvornih kilometara.
Pokaže li Waymo da ima kapaciteta za brzinsko širenje gradovima gdje je Uber prisutan, bit će to robotaksi pandemija koja će ozbiljno prijetiti zagrebačkim inovatorima u širenju na europsko tržište.
Na američke ceste ambiciozno je izmilio i Cruise, robotaksi u većinskom vlasništvu General Motorsa, koji je ovih dana objavio kako usluge širi na još dva američka grada, Houston i Dallas.
Cruise će za početak prevoziti zaposlenike i imat će vozača za svaki slučaj, a potom će postati dostupan i javnosti. Kad automobil postane uistinu autonoman, naplaćivat će vožnje, objasnila je kakav je plan za nova dva grada glasnogovornica te tvrtke. Podsjetimo, u San Franciscu se od lipnja prošle godine prijevoz Cruiseom naplaćuje. Usluge prijevoza nude se i u Austinu, gdje su vozači prestali biti u taksiju svega nekoliko mjeseci nakon dolaska u grad, a priprema se teren da ih se ponudi i u Phoenixu.
Većina od 300 Cruiseovih samovozećih taksija prometuje u San Franciscu, a tvrtka ima strateški cilj do 2025. godine, kada bi hrvatski robotaksiji trebali tek izaći na tržište, ostvarivati prihod od milijardu dolara.
General Motors (GM) na razvoj te tehnologije godišnje izdvaja dvije milijarde dolara, što samo pokazuje s kakvom se opakom konkurencijom natječe zagrebačka tvrtka. GM to ne čini iz znatiželje, naumio je do 2030. godine na samovozećem automobilu ostvarivati 50 milijardi dolara prihoda, što je ključan čimbenik u ostvarivanju cilja konglomerata da prihode dotad udvostruči na 240 milijardi dolara.
Milijunske vožnje
Na drugoj strani svijeta, Baiduova robotaksi usluga Apollo Go u ožujku je dobila dozvolu da vozi u kineskoj metropoli. Osim Pekinga, Apollo Go već nudi autonomne vožnje stanovnicima Wǔhàna i Chóngqìnga. Prošlog ljeta imala je milijun autonomnih vožnji, a samo u siječnju ove godine ta je brojka premašila dva milijuna vožnji.
Baidu je do prije nekoliko godina bio poznat samo kao kineska internetska tražilica, no otada se fokusirao na električna vozila, umjetnu inteligenciju i tehnologije autonomne vožnje. Apollo je otad sklopio stotinu partnerstava s raznim proizvođačima i dobavljačima u automobilskoj industriji poput Toyote, Forda i Volkswagena.
Među glavnim konkurentima na globalnom tržištu robotaksija je i AutoX, tvrtka koja je druga na svijetu nakon Cruisea dobila dozvolu za rad u Kaliforniji. Sa svojom flotom prisutni su i u Shēnzhènu, Šangaju, Guǎngzhōuu i Pekingu.
Matu Rimca često nazivaju hrvatskim Elonom Muskom, ali čini se da ga i taj američki milijarder prestiže. Investicijska tvrtka Ark Invest objavila je kako bi prvi potpuno autonomni robotaksiji iz tvornice Tesle mogli ugledati svjetlo dana već ove godine.
Procjena kada bi Tesla mogao staviti robotaksije u komercijalnu uporabu | Ark Invest
Ark Investment Management Cathie Wood procijenjuje i da će cijena dionice Tesle do 2027. biti dvije tisuće dolara, to je najveća ciljana cijena na Wall Streetu, a sve to zahvaljujući uvjerenju investicijske tvrtke kako su robotaksiji budućnost. Prema njihovim projekcijama, autonomni prijevoz će Tesli 2027. godine donijeti četiri bilijuna dolara prihoda i povećati vrijednost tvrtke za 14 bilijuna dolara. Ark, naime, predviđa da će platforma za autonomnu vožnju biti zaslužna za 67 posto od 6,1 bilijuna dolara, koliko smatraju da će dotad biti tržišna kapitalizacija Tesle.
Dok govorimo o pustim dolarima, osvrnimo se na trenutak na poslovanje Project 3 Mobilityja u kojem je, prema podacima Fine, trenutačno zaposleno 57 ljudi.
Prošle su godine uprihodili 231 tisuću eura, čime su im prihodi porasli za 991,80 posto. Naime, u 2021. prihod se kretao oko 21 tisuću eura. S godinama i povećanim ulaganjima rastao je i gubitak koji se usedmerostručio od osnutka tvrtke do prošle godine, kada je iznosio 7,5 milijuna eura.
Iako nedostaje bar još po tri nule ovim iznosima da bi se mogli mjeriti s globalnim rivalima, ali Rimac je već pokazao da može uspjeti iako je u nepovoljnijem položaju. U ovom je projektu dio njegova tima s kojim je već učinio prve poslovne korake u Rimac Automobilima. Uz njega, Project 3 Mobility osnovali su 2019. godine nekadašnji glavni dizajner Rimac Automobila Adriano Mudri i Marko Pejković koji je u toj tvrtki bio direktor za strategiju.
Njima su se postupno pridruživali i ulagači – Kia, Infinum, Rimac Group, Abdul Latif Jameel General Technology Ventures Company, Al-Attiyah Abdulaziz Mohd i Neurone Holdings, koji je u srpnju prošle godine uložio 30 milijuna eura u Rimac Grupu.
