.webp){kind=icon}
U ponedjeljak se u Belgiji sastaje na vrhu devet europskih zemalja kako bi potvrdile zajednički plan o povećanju kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru, što je golem industrijski izazov za ubrzanje dekarbonizacije kontinenta.
Bit će prisutni čelici sedam zemalja Europske unije (Francuska, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska, Danska i Luksemburg - glavni financijaši projekta) te Norveške i Velike Britanije. Na dnevnom redu skupa u Ostendeu bit će, među ostalim, razvoj polja vjetroelektrana, priključne infrastrukture i industrijskih mreža te projekti zelenog vodika.
Zajednički cilj u vezi s energijom vjetra na Sjevernom moru je 120 gigavata do 2030. i barem 300 gigavata do 2050. Sadašnji skupni kapaciteti su oko 30 GW. Ukupni troškovi mogli bi biti kolosalni: krajem 2020. Bruxelles je ocijenio da mu treba 800 milijarda eura do 2050. godine.
"Vjetroelektrane na moru bit će glavni izvor proizvodnje obnovljive energije, daleko više od solarne energije i vjetroelektrana na kopnu", poručili su iz Elizejske palače.
U Sjevernome moru, koje nije toliko duboko, vjetroelektrane se mogu postaviti u velikom broju nedaleko obale, u uvjetima gdje vjetar omogućuje proizvodnju velike količine zelene energije po iznimno konkurentnoj cijeni, dodao je isti izvor.
No, da bi se ostvarili ciljevi iz Ostendea, "potrebna su nova velika ulaganja u proizvodne kapacitete i u pomoćnu infrastrukturu (...). Planirane politike zasad nisu dovoljne", reagiralo je u zajedničkom priopćenju stotinjak kompanija u tom sektoru.
