(R)evolucija finansijskog sektora je prva konferencija Bloomberg Adrije u 2025. godini, koja je održana 19. februara u Swissotelu u Sarajevu, a na kojoj smo kroz tri panela, dva intervjua i dvije analize definirali koje su to finansijske inovacije u BiH i svijetu, na koji način možemo dodatno modernizirati finansijski sektor te koje su ključne prepreke za razvoj digitalizacije.
Viša analitičarka Bloomberg Adrije za makroekonomiju i tržišta kapitala Marina Petrov Savić je na samom početku konferencije analizirala posljednje trendove u bankarskom sektoru, ističući da iz perspektive bankarskih grupa Adria regija dobro posluje.
U njenoj analizi se ističe da su banke na evropskom tržištu kapitala bile veliki pobjednici u 2024. godini, s rastom cijena akcija koje su nadmašile širi tržišni indeks za 20 procenata. Ovaj uspjeh se pripisuje povećanju kamatnih stopa koje su pozitivno utjecale na profite banaka, kao i na tržišne reakcije. Također su utjecale na veće prinose za banke, kroz kredite, ulaganja i depozite kod centralnih banaka. Dva ključna faktora koja su podržala uspjeh banaka su likvidnost (osigurana politikama ECB-a) i nizak kreditni rizik (problematični krediti su na historijski niskom nivou od oko dva posto).
Za Adria regiju, analiza pokazuje da su banke ostvarile bolje rezultate u poređenju sa zemljama iz kojih dolaze njihove matične banke, uz dobru likvidnost i nizak kreditni rizik. Kreditna aktivnost je bila bolja u ovoj regiji nego u eurozoni, s rastom kredita od oko osam posto u 2024. godini. Očekuje se da će u 2025. godini profitabilnost banaka ostati visoka, ali bez nadmašivanja rezultata iz 2024. godine. Kreditna aktivnost će rasti, kako u sektoru privrede, tako i među stanovništvom, uz mogućnost daljnjeg rasta zaduženosti, s obzirom na niže nivoe duga u odnosu na razvijene zemlje.
Promo/Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala, Bloomberg Adria
Iako građani još uvijek najviše vole gotovinu i fizički kontakt, velike promjene su neizbježne
Na prvom panelu “Provjera stvarnosti u finansijskom sektoru”, zajedno s predstavnicima vodećih finansijskih subjekata na tržištu, dali smo generalnu ocjenu stepena digitalizacije našeg tržišta te smo predstavili postojeće digitalne usluge u Bosni i Hercegovini. Zajedno smo prepoznali izazove s kojima se susrećemo na tom putu i razgovarali o potencijalnim novim digitalnim rješenjima. Također smo dobili uvid u navike korisnika usluga na tržištu osiguranja, leasinga, bankarskih usluga u Bosni i Hercegovini te zaključili da je to jedan od razloga zašto digitalizacija u finansijskom sektoru nije na još višem nivou.
Jedan od panelista bio je član Uprave Sparkasse Bank Bosna i Hercegovina Amer Hadžikadić, koji nam je dao uvid u trenutnu situaciju i izazove s kojima se bankarski sektor suočava kada je riječ o digitalizaciji njihovih usluga. Iako domaće banke već poprimaju sve više obilježja neobanaka, Hadžikadić vjeruje da ih za 10 godina nećemo moći prepoznati.
“Pokušavamo sve svoje usluge prema klijentima eksponirati kroz mobilno i internet bankarstvo. Većina banaka puno radi na tome i ima dobro razvijena mobilna i digitalna rješenja. Međutim digitalizacija mora biti interna i eksterna. Osim toga, naše društvo i naši klijenti nisu na pravom nivou digitalne osviještenosti, jednostavno je tako, volimo keš. Slažem se da mi trebamo biti ti koji će društvo vući ka digitalizaciji, ali moramo imati i podršku zakona i institucija da bi to bilo potpuno digitalno. Za godinu će banke biti drugačije nego danas, za pet godina potpuno drugačije, a za 10 ih možda nećemo ni prepoznati, možda budemo stvarno blizu neobankama”, poručio je.
Međutim, trenutno bi bilo nemoguće da jedna domaća banka u Bosni i Hercegovini postane neobanka, odnosno isključivo online banka. Razlog za to je svakako legislativa, ali i to što bi se banke morale odreći dijela usluga za koje postoji potražnja klijenata.
Promo/Amer Hadžikadić, član Uprave, Sparkasse Bank Bosna i Hercegovina
“Zakonska regulativa to jednostavno ne prepoznaje, morate doći u banku da vas identificiramo. ali to ne znači da banke već sad ne poprimaju neka odličja neobanaka. Sva ova digitalna rješenja o kojima govorimo su odličja neobanaka. Možemo li biti isključivo digitalna banka? Poprilično teško. Nije riječ samo o tome je li banka spremna na to i imamo li zakonski okvir za to, nego institucije s kojima se trebamo povezati da bismo napravili kompletnu uslugu moraju biti digitalizirane – ZK uredi, sudovi, CIPS, IDDEEA i slično. Te institucije moraju biti više digitalizirane. Oni su interno već jako digitalizirani, fali im možda dio koji kaže ‘sad tu digitalizaciju koju imamo treba da eksponiramo prema bankama i društvu da ih koriste’”, istaknuo je Hadžikadić, član Uprave Sparkasse Bank Bosna i Hercegovina.
Borislav Doder, direktor Wiener osiguranja, predstavio nam je stanje na tom tržištu kada je riječ o digitalizaciji usluga i rada, navodeći da je prilično malo usluga osiguravajućih kuća koje možete završiti u potpunosti online.
“Dobro je znati da je u BiH dominantno neživotno osiguranje, a unutar njega dominira autoosiguranje kao jedina obavezna zakonom propisana vrsta osiguranja. U dijelu digitalizacije, gdje smo u odnosu na svijet? Mogu reći nigdje. Gdje smo u odnosu na zemlje okruženja? Pa možda smo se negdje pomjerili jer su osiguravajuća društva, dominantno strana, ali i domaća, ulagala u putna zdravstvena osiguranja koja ljudi mogu kupiti online i tu imamo napredak, to je proces koji može biti online od početka do kraja. Međutim, ljudi i dalje vole direktan kontakt, da sjede i razgovaraju. To je dobro, ali gdje je to u odnosu na ekonomske trendove?”, zapitao se Doder.
Ono što je izrazito pozitivno jeste da dolaze nove generacije koje sve više žele štedjeti na vremenu koristeći digitalna rješenja u svakodnevnici, kao i to da postoji volja za unapređenjem.
“Tržište osiguravajućeg sektora je zrelo za promjene u smislu digitalizacije osiguravajućeg sektora, a dolaze nove generacije koje žele stvari zaključivati online, žele da kroz mobilno bankarstvo svoje banke mogu zaključiti i osiguranje. Dosta je tu prečica koje nam mogu pomoći da razvijamo tržište, ali moramo biti svjesni da sami pokretači tržišta dolaze od nas. Iz digitalnih kanala je 0,00000001 posto zaključene premije, jer vi u BiH digitalno možete kupiti samo putno zdravstveno osiguranje i u nekoliko osiguravajućih kuća možete osigurati medicinsku ili putnu asistenciju, zaključiti osiguranje kuće. Mislim da smo u tom digitalnom dijelu dosta zaostali, ali to treba biti zalog da se radi, a ne samo da kukamo. Prostora za napredak ima, pitanje je samo koliko ćemo se potruditi”, poručio je.
Direktor Raiffeisen Leasinga Nedim Milišić istaknuo je da je tržište leasinga na istom nivou kao i tržište osiguranja kada je riječ o digitalizaciji. Vjeruje da je navika ljudi da koristi bankarske usluge jedan od glavnih razloga za sporiji razvoj tržišta.
“Bankocentričnost lokalnog tržišta je izražena u značajnoj mjeri. Ako uzmemo primjer da 100 osoba traži neku uslugu na lokalnom tržištu, 95 posto njih će otići u banku, a pet će se podijeliti i otići u leasing društvo, mikrokreditnu organizaciju ili osiguranje. Ako pravimo paralelu s tri tržišta blizu nas, Slovenija je na 70 posto bankocentričnosti, Hrvatska na 75 posto, Srbija na 90 posto. Tako niski procenti učešća drugih finansijskih institucija ne stvaraju mogućnost razvoja tržišta”, naveo je.
On ističe da je Raiffeisen prepoznat kao inovativna banka koja nudi različita digitalna rješenja, ali da naše tržište još nije dovoljno digitalno razvijeno i da je sigurnost na prvom mjestu, kako u bankarskom sektoru, tako i u sektoru leasinga.
“Još uvijek nismo (op. a. sektor leasinga) na tom tržišnom nivou razvoja segmenta digitalizacije kako su to tržišta u blizini, a da ne govorim o tržištu Slovačke, gdje se sve završava digitalno i niko ne razmišlja o fizičkom dolasku u leasing po zahtjev za odobrenje. Raiffeisen ima i iCash proizvod koji smo razvili prošle godine i gdje je klijentima omogućeno da im online odobrimo kredit”, kazao je Milišić.
Viceguverner Centralne banke BiH Marko Vidaković govorio je o radu ove institucije i načinima na koje se može digitalizirati bankarski sektor. Također je istaknuo rezultate analiza iz 2023. godine, koje govore o navikama većine građana da novac uglavnom koriste u kešu.
Promo/Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke BiH
“Imamo statistike koje nam ne idu u korist. Svi korisnici koji su zaključili usluge elektronskog i internet bankarstva, njih dvije trećine u 2023. godini nije imalo nijednu transakciju - 63 posto korisnika koji imaju dogovorene te usluge nije imalo nijednu transakciju. Meni je to poražavajuća brojka. Naš narod voli keš u džepu, to im je najsigurnije. U 2023. godini ukupna vrijednost kartičnog poslovanja i transakcija je bila 16,2 milijarde KM, od čega je 11,2 milijarde kartično poslovanje na bankomatima, znači 70 posto kartičnog poslovanja je samo podizanje gotovine”, naveo je.
On ističe da Centralnoj banci Bosne i Hercegovine digitalizacija jeste jedan od najvažnijih prioriteta, ali da je o tome teško govoriti kada se uzme u obzir da regulativa nije značajno mijenjana blizu 30 godina.
“Centralna banka je u svom strateškom planu koji smo usvojili prošle godine, a odnosi se na 2025-2027, stavila digitalizaciju u jedan od četiri svoja strateška prioriteta. Jedan od njih je modernizacija i digitalizacija. CB BiH trenutno daje sve od sebe i radit ćemo sve što možemo i što je do nas da unaprijedimo proces digitalizacije. Kada govorim o tome, ne mislim samo na procese unutar Centralne banke, nego i na druge procese u kojima može da doprinese”, naveo je.
Ističe da je edukacija stanovništva jedan od važnijih elemenata, zbog čega su objavili i vodič o internet plaćanju. Osim toga, saradnja s drugim institucijama i izmjena zakona su neizbježni za uspjeh.
“Mi imamo svoje strateške partnere, to su, pored Udruženja banaka BiH, entitetske agencije za bankarstvo koje su ustvari dva supervizora unutar bankarskog sektora u BiH. Saradnja je odlična, svakodnevno razmjenjujemo informacije i gledamo kako da unaprijedimo sektor u kojem radimo. Moramo imati u vidu zakonske nadležnosti Centralne banke i okvir u kojem možemo da se krećemo. Mi govorimo o digitalizaciji u 21. vijeku, modernoj tehnologiji, vještačkoj inteligenciji, a mi zakon nismo značajnije mijenjali od 1997. godine”, poručio je Vidaković, zaključujući da je time onemogućena modernizacija.
Dotaknuli smo se i korištenja umjetne inteligencije u finansijskom sektoru, koja može biti koristan alat, ali sa zaključkom da je potrebna doza opreza prilikom korištenja. Direktor Wiener osiguranja ispričao je zanimljiv primjer korištenja Chat GPT-ja da “saznaju ko je pametniji”.
“Uzeli smo odštetni zahtjev 442, uradili ga po našim procedurama onako kako mislimo da treba i kako su generalne smjernice. Isti taj zahtjev smo aplicirali u ChatGPT da vidimo kakav feedback ćemo dobiti. Odgovori su se u suštini razlikovali do 50 posto. Onako kako mi možemo da koristimo AI, može i klijent, ali je problem što ChatGPT može da vas odvede na krivi trag. Osim statističkog dijela koji je Chat GPT dobro odgovorio, suštinski se razlikovao, jer je ChatGPT dao random odgovore, a mi ipak imamo neke zakonske i podzakonske akte o tome kako treba riješiti odštetni zahtjev”, kazao je Doder.
Zaključak je da ChatGPT može dosta pomoći u statističkom dijelu.
“Koristimo ga onoliko koliko moral dozvoljava. Masovne obrade podataka idu ruku uz ruku s osiguranjem, jer se mi bavimo igrom velikih brojeva, šta bi bilo kad bi bilo. Od svakog alata možete nešto naučiti. Međutim, korištenje mora imati neku dozu opreza i treba nam biti jasno kako možemo to koristiti u budućnosti”, rekao je Doder.
Trendovi u plaćanju
Jelena Sretenović, direktorica Mastercarda za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, govorila je na konferenciji o integriranom pristupu za evoluciju finansijskog sektora i svjetskim trendovima plaćanja koje možemo očekivati u 2025. Na početku ističe da je Mastercard do prije 10 godina bio isključivo prepoznat kao globalni lider u oblasti kartičnog plaćanja, ali da su prethodnih 10 proveli na unapređenju digitalnih rješenja s fokusom na sigurnosti plaćanja.
“Zahvaljujući tome postali smo globalni tehnološki lider i inovator, za neke i pionir i vrlo smo odvažni u tom smislu da podižemo ljestvicu. Međutim, ne zaboravljamo voditi računa o sigurnosti plaćanja, jer raspolažemo ogromnom globalnom mrežom”, kazala je.
Promo/Jelena Sretenović, direktorica za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Mastercard
Nove tehnologije donose nove prilike, ali i sigurnosne rizike, zbog čega se korištenje umjetne inteligencije pokazalo kao vrlo korisno. Sretenović je iznijela jedan impozantan podatak, koji govori o tome da rješenja zasnovana na generativnoj vještačkoj inteligenciji mogu zaštititi od prevara u finansijskom sektoru i do 300 posto.
“Za samo nekoliko godina se način plaćanja potpuno promijenio i sada možemo reći da je beskontaktno plaćanje novi način plaćanja i standard u platnoj industriji. Ono što nas raduje je da sve više tradicionalnih finansijskih institucija istražuje blockchain tehnologije i počinju koristiti vještačku inteligenciju prije svega za zaštitu od prevara, što nam donosi mnoštvo benefita”, rekla je.
Kako ćemo u budućnosti plaćati? Odgovor možemo pronaći u jednostavnim podacima s tržišta koji govore o tome da je broj online transakcija porastao za devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Također je jedna trećina ispitanika rekla da online kupuje gotovo svakog mjeseca, što je, prema mišljenju direktorice Mastercarda za naše tržište, dobar trend.
Ono što je zabrinjavajuće i potencijalno koči rast online plaćanja je to što se mnogi korisnici i dalje ne osjećaju dovoljno sigurno da ostavljaju podatke na sajtu gdje kupuju. No, Sretenović po pitanju online kupovine najavljuje revoluciju u vidu Click to Pay usluge, gdje je dovoljno da registrirate profil, jednom unesete svoje platne podatke na taj profil i možete da plaćate bilo kad, bilo gdje i na bilo kojem uređaju, a da ne morate svaki put ponovo da se registrirate i unesete svoje platne informacije.
“Jednim klikom možete izvršiti plaćanje, a sigurnost je na visokom nivou i ne morate brinuti o vremenu neophodnom da se svaki put registrirate. Polažemo očekivanja u ovo rješenje jer vjerujemo da će podići broj onih koji će plaćati karticama online”, poručila je.
Još jedna uspješna inovacija Mastercarda je Pay Local, lokalni digitalni novčanik kojim svi vlasnici debitnih i kreditnih kartica mogu plaćati bilo gdje kod lokalnih trgovaca bez potrebe za otvaranjem posebnog računa i dopunjavanjem računa. S obzirom na to da digitalni novčanici preuzimaju primat na tržištu plaćanja, na teritoriji Bosne i Hercegovine je aktuelan i Google Pay digitalni novčanik koji omogućava sigurna i praktična beskontaktna plaćanja. Digitalni novčanici ne samo da digitaliziraju kartice nego smještaju i lična dokumenta, kartice lojalnosti, zdravstvene knjižice. Takoreći, digitalni novčanici postaju centralna mjesta gdje se danas može naći sve.
Legislativni izazovi digitalizacije u BiH
Uvod u drugi panel bio je kratki razgovor glavnog i odgovornog urednika digitala Bloomberg Adria Rijada Durkića s advokaticom, pravnom eksperticom i jednom od osnivačica dmb partnersa Merimom Čarković o legislativnim izazovima digitalizacije u Bosni i Hercegovini.
Istaknuto je da su u BiH do sada doneseni određeni propisi i zakoni, ali da i dalje postoji dosta pravnih praznina. Zakon o bankama, zakon o mikrokreditnim organizacijama te zakon o leasingu ne propisuju mogućnost izdavanja online ugovora o kreditu ili nuđenja online finansijskih usluga, ali im s druge strane to ne zabranjuju.
Promo/Merima Čarković, partner, dmb
“U domenu legislative za bankarstvo i finansije, koja je tradicionalno stroža, razvilo se nepisano pravilo u praksi da se sve što nije propisano smatra neprihvatljivim i zabranjenim zbog osjetljivosti ovog sektora”, kazala je Čarković.
Zakon o unutrašnjem platnom prometu i Zakon o deviznom poslovanju, koji reguliraju međunarodni i domaći platni promet, nemaju elemente koji su sastavni dio modernog finansijskog ekosistema. Ovi zakoni u FBiH ne propisuju ništa u vezi s elektronskim novcem i ne izjednačavaju elektronske transakcije s tradicionalnim. Nema reguliranih društva za izdavanje elektronskog novca, nema institucija za platni promet i fintech kompanija, međutim, Čarković ističe da nije sve tako crno.
“Imamo novi Zakon o sprečavanju pranja novca i digitalnih aktivnosti, koji prepoznaje elektronski novac, fiktivnu banku, kriptovalutu, elektronsku identifikaciju klijenta. Taj zakon nam je prvi korak ka otvaranju vrata za digitalizaciju u pružanju finansijskih usluga. Nakon toga, imamo odluku Agencije za bankarstvo FBiH, koja je u primjeni od juna 2024. godine i koja je otvorila vrata za mogućnost pružanja online ugovora o kreditu. U RS-u je situacija nešto drugačija, oni su malo više radili na zakonskom okviru, donijeli su Zakon o elektronskom novcu, definirali društva za izdavanje elektronskog novca, stavili ih pod nadzor Agencije za bankarstvo RS-a, izdali prvu licencu jednom takvom društvu, regulirali su kriptovalute kroz Zakon o vrijednosnim papirima RS-a, prilagodili ove zakone o unutrašnjem platnom prometu i zakone o deviznom poslovanju”, istaknula je Čarković.
Odgovorili smo na pitanje je li online kredit pravno siguran za banku i klijenta. Iako još nema sudske prakse jer je riječ o novini na našem tržištu, pravna ekspertica iz ove oblasti Merima Čarković ističe da bi u slučaju sudskog spora trebalo biti dovoljno provjeriti autentičnost sadržaja kvalifikovanog elektronskog potpisa i elektronskog dokumenta, u smislu ispunjavanja uslova koje zakon definira.
“Moje mišljenje je da bi se pravna valjanost takvog ugovora trebala cijeniti na osnovu Zakona o elektronskom potpisu i elektronskom dokumentu. Oba zakona propisuju da se pravno dejstvo elektronskog potpisa i elektronskog dokumenta ne može osporiti samo zbog činjenice što je sačinjen u elektronskoj formi, da se izjednačavaju sa svojeručnim potpisom i da je elektronski dokument, ako zadovoljava zahtjeve iz Zakona o elektronskom dokumentu, izjednačen s dokumentom na papiru”, poručila je Čarković.
Na kraju je zaključila da u Bosni i Hercegovini postoje određeni zakonski okviri, ali koji nisu dovoljni da bi digitalizacija u državi bila na visokom nivou. Naglašava da stanovništvo još uvijek nedovoljno koristi elektronski potpis i da je za uspjeh potrebno osvijestiti njegove prednosti.
Nakon uvida u realnost legislative u BiH, tokom drugog panela “Legislativni izazovi digitalne transformacije” istražili smo ključne zakonodavne prepreke koje usporavaju digitalizaciju finansijskog sektora u BiH.
UniCredit banka je nakon uvođenja elektronskog potpisa i elektronskog dokumenta u zakonodavstvo donijela veliku novinu u svoje usluge te je postala prva banka na tržištu BiH koja je omogućila u potpunosti online proces ugovaranja kredita, bez potrebe za posjetom poslovnici ako imate svoj elektronski potpis. Nakon toga su i druge banke najavile da su slični procesi u toku i da je to budućnost u BiH.
“Neki duži period dok smo pripremali rješenja, uvijek smo bili u nekoj finalnoj fazi, uvijek je nešto nedostajalo da bismo bili u fazi implementacije. Posljednjih 10 godina u bankarskom sektoru ta tema digitalnog potpisa i online kredita je jedna od najvažnijih tema, stalno se razmišljalo šta napraviti da se napravi neki iskorak, mogu li banke pomoći... Ključne su bile odluke regulatora kojima je omogućeno kreiranje elektronskog dosjea”, rekao je direktor pravnih poslova UniCredita Marin Dedić, govoreći o pravnim izazovima na formiranju ove online usluge.
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić naglašava da se većina finansijskih usluga koje postoje u Evropi, koristi i ovdje, a da je ključno što nama nedostaje u odnosu na druga tržišta - liberalizacija platnog prometa. Legislativa u BiH nije potpuno prilagođenja modernim finansijskim rješenjima i uslugama, ali Mahmuzić poručuje da će regulativa uvijek kaskati za inovacijama te da ne postoji nijedan legislativni sistem u svijetu koji to može pratiti.
Promo/Jasmin Mahmuzić, direktor, Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
“Mi do određene tačke možemo uraditi puno toga, ali se narativ mora mijenjati šire. Tipičan mindset kod nas je da je ne raditi ništa po zakonu. Za sve ove inovacije što pokušavamo napraviti, za svaku odluku koju napravimo, imate pet ljudi koji hodaju za vama i pišu vam prijave, pa vi onda gubite vrijeme da pojasnite da ste htjeli unaprijediti proces. Inovacije nisu dobro dočekane”, kazao je.
Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput poručuje da kod nas “nije sve tako crno” kada uzmete u obzir da zbog velikih sigurnosnih rizika, ni u svijetu finansijske usluge nisu u potpunosti digitalizirane.
“Ni u EU vi više ne možete sve odraditi u banci, a da niste tamo. Bar jednom godišnje se radi lična i fizička identifikacija klijenta, gdje se morate pojaviti… Ono o čemu moramo voditi računa je zaštita korisnika finasijskih usluga i zaštita ličnih podataka. Zakon o sprečavanju pranja novca je prepoznao digitalnu identifikaciju klijenta, ali mi kasnimo već osam mjeseci s Pravilnikom da to napravimo”, rekao je Šuput.
Promo/Srđan Šuput, direktor, Agencija za bankarstvo Republike Srpske
Dražen Vujica, asistent direktora Regionalnog centra Sarajevo u Agenciji za identifikacione dokumente (IDDEEA) ističe da su mnogo uradili do sada, ali da certifikati na osobnoj iskaznici nisu u cijelosti zaživjeli zbog političkih nesuglasica i da Vijeće ministara BiH do danas nije usvojilo odluku koja kaže da je certifikat o elektronskom potpisu besplatan.
“Poduzimamo niz aktivnosti kojima želimo stvoriti okvir za približavanje usluga digitalizacije. Donijeli smo strateško opredjeljenje da ponudimo ljudima udaljeni elektronski potpis i to je omogućeno građanima. Ponudili smo bankarskom sektoru da se na njihovim poslovnicama može podnijeti zahtjev IDDEEA-i za elektronski potpis”, rekao je Vujica.
Ono što nas usporava u procesu digitalizacije finansijskog sektora, osim straha od novih rješenja, jeste legislativa koja je u Bosni i Hercegovini rijetko jednostavna. U komšiluku postoje zakonska rješenja, koja bi efikasno digitalizirala javnu upravu, a o kojima je govorio Aleksandar Mastilović, ekspert specijaliziran za digitalnu transformaciju.
“Srbija je prema UN-ovom indeksu na kraju prošle godine bila četvrta u svijetu po digitalizaciji javne uprave. Samo jedan član zakona je promijenjen i sve se promijenilo – bilo koja institucija kojoj bilo šta treba da formira spis za kredit, upravni postupak u općini, gradu, ministarstvu, dužna je sama ih pribaviti, građanin dođe i popuni zahtjev. Bile su dvije opcije, ili će zaposlenici uprave jedni kod drugih ići u redove i ‘ganjati papir’ ili će međusobno naći kanale povezivanja. Za manje od dvije godine svi su se povezali. Taj koncept može biti jedno rješenje”, kazao je Mastilović.
Nakon što smo zaključili da nije moguće digitalizirati baš sve procese, direktor pravnih poslova UniCredita Marin Dedić, kroz navike korisnika, slikovito pojašnjava šta trebamo učiniti u budućnosti na tom polju.
Promo/Marin Dedić, direktor pravnih poslova, UniCredit Bank d.d.
“Suštinski cilj klijenta bi bio da smanji fizički kontakt s poslovnicama banke. Oko 60 posto naših klijenata ima ugovoreno mBankarstvo, gotovo 90 posto transakcija se vrši digitalnim putem, a gotovo 10 posto kredita radimo na neki polu-online način. Ove brojke govore da digitalizacija nije na niskom nivou. Ono što je bitno, ova statistika govori u kojem smjeru razvoj treba ići, a to je da se olakša ugovaranje proizvoda klijentima. U tom dijelu imamo intenzivnu i konstruktivnu saradnju s regulatorima”, rekao je Dedić.
Na kraju panela, Vujica je predstavio novi projekt IDDEEA-e, koji je u toku, a riječ je o digitalnom novčaniku za lične dokumente.
“Ono što želimo stvoriti je priča o pilot projektu digitalnog ID novčanika koji će se vezati za certifikate IDDEEA-e. U njemu bi se nalazio prvenstveno digitalni potpis i lični dokumenti (lična karta, vozačka, pasoš) da se uz pomoć telefona građani mogu sigurno predstaviti i ostvariti uslugu. Moći ćete spremiti svoju diplomu, zdravstvenu iskaznicu i slično”, kazao je on.
Ističe da je EU ušla u program Digitalne Evrope, a da je IDDEEA dio tog programa u kojem će razvijati ovaj digitalni novčanik.
Embedded finance i transformacija industrije
S ekspertom za digitalnu transformaciju Amarom Mešićem smo razgovarali o tome šta su ugrađene finansije, koji su najpopularniji primjeri korištenja ove usluge te koje su njene prednosti, a sve kao uvod u treći panel “Oblikovanje budućnosti tehnološkim transformacijama”.
Mešić prvo objašnjava da se ugrađene finansije uglavnom koriste na platformama koje ne pružaju finansijske usluge, a zahtijevaju određeno plaćanje. Najslikovitiji primjer iz BiH su aplikacije za dostavu hrane, gdje možete naručiti i platiti hranu online bez potrebe za popunjavanjem uplatnica. U Evropi i Americi se embedded finance uglavnom koristi za usluge poput plaćanja Ubera, ali i u onome što je poznato kao “Buy now, pay later”, što omogućava kupovinu proizvoda iako nemate novca.
“U svijetu je embedded finance trenutno najaktuelniji u kontekstu tržišta dionica, gdje omogućava korisnicima da iz udobnosti svoje fotelje kupe dionice neke firme”, kazao je Mešić.
Kreshnik Halili, član Uprave Raiffeisen Bank, jedan je od panelista posljednjeg panela Bloomberg Adria konferencije, koji ističe da embedded finance nije nešto novo i da se može definirati kao finansijska usluga koju pružaju industrije koje nisu bankarske.
Promo/Kreshnik Halili, član Uprave, Raiffeisen Bank dd Bosna i Hercegovina
“Sada bismo mogli isto iskustvo uklopiti u druge platforme, tu smo možda još u ranoj fazi u BiH i tu treba da gledamo kako možemo s partnerima i regulatorima to podići na drugi nivo. U ranoj smo fazi, ali ima dosta potencijala u tome”, kazao je Halili.
Jasmin Marić je, kao predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm u BiH i predstavnik kompanija koje pružaju embedded finance usluge kao što su OLX, eKupon, Korpa i druge, predstavio uspjehe u komercijalizaciji embedded financea, kako domaćih tako i stranih kompanija koje posluju u BiH.
“Korpa je super biznis koji je izašao izvan okvira BiH i radi i u Sjevernoj Makedoniji. Osim toga, na našem tržištu se pojavljuju igrači koji su multinacionalne kompanije - Bin Bin je super primjer digitalizacije, korištenja elektromobilnosti i plaćanja te usluge digitalnim putem, zatim imate Glovo. Također imate Viber, koji je nedavno pustio servis Viber Dating, tamo ima puno oglasa, to znači da nismo baš nepismeni po pitanju oglašavanja. Hoću da kažem da je to usluga koja se da komercijalizirati.
Domaće kompanije koje Marić predstavlja kao glavni problem navode da im je skupo prihvatati online transakcije u smislu troška prema bankama.
“Visina naknada transakcija u online paymentu, nije ni digitalni potpis ni zakonska regulativa ni to što klijenti vole keš, nego jer je transakcija skupa. Ponude banaka ovakvim kompanijama trebaju biti pristupačnije, a ne da od transakcije moraju banci odvojiti 3,5 posto”, kazao je.
Ekspert za digitalnu transformaciju Amar Mešić pak ističe i mišljenje da je glavna prepreka u široj implementaciji - nepostojanje potrebne digitalne infrastrukture da bi usluge embedded financea mogle biti realizirane.
Adi Šarić je direktor Additiv Technologiesa, ali i stručnjak koji je učestvovao u realizaciji embeded finance usluga u cijelom svijetu. Ističe da je Bosna i Hercegovina trenutno na nuli, međutim to za nas znači da ima mnogo prostora za napredak.
Promo/Adi Šarić, direktor, Additiv Technologies
“Što se tiče mogućnosti u BiH za digitalizaciju, embeded finance, neograničene su. Nema razloga zašto jedna od vodećih banka u BiH ne bi napravila svoj brend koji je neobanka, samo digitalne usluge, nemate pristupa šalteru, ali plaćate manje naknade”, predložio je Šarić.
Kreshnik Halili ističe da još uvijek nije sve regulativno na nivou na kojem bi trebalo biti da bi Šarićev prijedlog realizirali, ali da već postoje određena polu-digitalna rješenja.
“Mi imamo naš interni brend Digital bank with a human touch. Treba da znamo da nisu svi spremni ići u tom smjeru. Zbog toga gledamo, zajedno s drugim partnerima, kako to možemo još više razviti”, kazao je.
Mešić ovdje naglašava da treba imati u vidu i navike različitih generacija te da će penzioneri uvijek više voljeti doći u poslovnicu, dok su navike Gen Z generacije potpuno drugačije.
Interesiralo nas je da li bi u BiH mogli osmisliti neku novu uslugu embedded finance, koju do sada nismo imali, na šta je Adi Šarić dao prijedlog koji se može realizirati u roku od tri mjeseca.
“OLX bi mogao npr. ponuditi servis brokera za kredite ili manje nenamjenske kredite jer, skoro svaka nekretnina koja se prodaje u BiH se u suštini nudi preko OLX-a. Šta znači kupiti nekretninu u BiH? Moraš prikupiti hrpu papira, otići do banke, pa ti treba još papira, pa ideš od jedne institucije do druge. Zašto u OLX-u ne bi imali brokere za kredite, hipotekarne npr. To se kod nas može realizirati u roku od tri mjeseca”, kazao je.
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Promo/Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Govoreći o tome koliko embedded finance usluge mogu biti novi generator razvoja finansijskog sektora, Halili ističe da to može donijeti nove korisnike, ali da je potrebno pronaći zajednički jezik s partnerima i korisnicima. Korisnici se vole osjećati sigurno prilikom plaćanja, što znači da banke ne mogu otvoreno nuditi svoje servise na platformama, kako to embedded finance omogućava.Trenutno je sektor eCommercea najspremniji za embedded finance usluge, ali je i osiguravajući sektor na zrelom putu.
Konferenciju su podržali Additiv Technologies, Mastercard, UNIQA osiguranje, Raiffeisen banka, Sparkasse banka, UniCredit banka i Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
.webp){kind=icon}
