.webp){kind=icon}
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka u BiH, govorio je o aktuelnom stanju bankarskog sektora te radu Udruženja.
Jesu li posljednje krize narušile stabilnost bankarskog sektora u BiH, nekako je više loših vijesti u svjetskoj ekonomiji, pa i ovoj našoj domaćoj?
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini pokazao je izuzetnu otpornost na globalne i lokalne ekonomske izazove. Iako se svjetska ekonomija suočava s krizama, naš sektor ostaje stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran. Bankarski sektor u BiH već je godinama u uzlaznoj putanji, te kontinuirano bilježi rast svih ključnih parametara poslovanja, uključujući aktivu, kredite, depozite i kapital. Aktivna kontrola rizika i fleksibilnost u prilagođavanju promjenama na tržištu omogućili su da bankarski sektor u BiH očuva stabilnost, čak i u trenucima kada su druge ekonomije bile pod značajnim pritiskom. Ovi uspjesi jasno pokazuju kako se naš sektor može nositi s različitim vrstama ekonomskih izazova, pružajući stabilnost i sigurnost cjelokupnom finansijskom sistemu.
Kako gledate na proces spuštanja kamatnih stopa koji su centralni bankari već počeli, a ovi naši deklarativno izbjegavaju? Kažu - nije kod nas bilo rasta kamatnih stopa, a svi znamo da jeste...
Evropska centralna banka (ECB) sada donosi odluke u cilju stimulisanja privrede kroz snižavanje ključnih kamatnih stopa. Posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere poduzete u cilju obuzdavanja inflacije, koja je sada blizu ciljanog nivoa od 2 posto, dakle očekivani rezultati. Ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u eurozoni i pružanje podrške privrednom rastu. Međutim, odluke ECB-a neće imati trenutni direktni utjecaj na kamatne stope u Bosni i Hercegovini, budući da naša zemlja nije dio evropskog monetarnog sistema. Kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU, a rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u Evropskoj uniji.
Naša zemlja se može pohvaliti relativno niskim prosječnim kamatnim stopama u odnosu na zemlje regije, pa čak i na određeni broj članica EU, što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na finansijskom tržištu BiH zasigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta EU. Iako je rast Euribora doveo do određenog porasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je Euribor dugo vremena imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast. Uprkos tome, rast kamatnih stopa u BiH bio je znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope. Veliki broj klijenata je prihvatio ovu ponudu, čime su minimizirali utjecaj promjena kamatnih stopa na svoje obaveze. Ovakve mjere omogućile su našim građanima i privrednim subjektima da se lakše nose s promjenama na tržištu, a time i da zadrže stabilnost u planiranju svojih finansijskih obaveza.
Bankari stalno ističu probleme teškog ulaska u posjed kolaterala i još uvijek kreditnih prevara naših građana koji odlaze u dijasporu i kasnije ne izvršavaju svoje obaveze. Šta je Udruženje uradilo po tom pitanju te kakvo je stanje sada?
Istina je da je bankarski sektor u BiH ranije imao značajnih izazova s klijentima koji su napuštali zemlju i izbjegavali ispunjavanje svojih obaveza prema bankama. Međutim, u prethodnih nekoliko godina taj je problem u velikoj mjeri reduciran zahvaljujući unaprijeđenom sistemu međunarodne razmjene podataka između banaka i nadležnih institucija. Ovaj mehanizam sada omogućava lakši pristup informacijama o dužnicima u inozemstvu, što pomaže u brzom lociranju i rješavanju takvih slučajeva. Iako je trend odlaska građana iz BiH i dalje prisutan, što predstavlja izazov za privredu, bankarski sektor je prilagodio svoje procese i minimizirao rizik povezan s ovakvim migracijama.
Problem ulaska u posjed kolaterala, međutim, ostaje izazovan, posebno zbog sporih i neefikasnih sudskih procedura. Pravne prepreke i dugotrajni procesi otežavaju brzu realizaciju kolaterala, što ne samo da negativno utječe na banke, već ima posljedice i po širi ekonomski sistem. Iako je nivo nenaplativih kredita (NPL) u BiH trenutno nizak, ove procedure predstavljaju kočnicu u pogledu efikasnog upravljanja kolateralima. Banke su i dalje suočene s neujednačenim pravnim praksama, koje usporavaju njihov rad i otežavaju implementaciju modernih rješenja za unapređenje poslovanja. Zbog toga ostaje prioritet da se reformski zahvati usmjere ka ubrzanju sudskih procesa i pojednostavljenju procedure ulaska u posjed imovine.
Udruženje banaka slavi 20 godina postojanja. Kad povučemo crtu, šta je sve postignuto, a kakvi su planovi i očekivanja?
U proteklih 20 godina, Udruženje banaka u BiH postalo je ključan partner u razvoju bankarskog sektora i cjelokupne ekonomije. Kroz kontinuirani rast i razvoj, Udruženje je omogućilo da se glas bankarskog sektora jasno i glasno čuje u svim važnim ekonomskim i zakonodavnim procesima. Danas bankarski sektor u BiH upravlja s više od 41 milijardu KM aktive i zapošljava više od 10 hiljada ljudi, što ga čini jednim od najvažnijih stubova ekonomije naše zemlje. Udruženje se pokazalo kao ozbiljan partner vlastima, međunarodnim institucijama i privatnom sektoru, pružajući ekspertizu i predlažući reformske mjere koje doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja u BiH.
Pored toga, Udruženje daje doprinos i aktivno učestvuje u procesu kreiranja zakonskog okvira za bankarski sektor, osigurava njegovu primjenu kroz izradu smjernica i preporuka za usklađivanje poslovanja. Promovisanjem društvene odgovornosti i odgovornog poslovanja, bankarski sektor doprinosi održivom razvoju i stabilnosti šire društvene zajednice. U budućnosti, Udruženje će nastaviti raditi na promicanju najboljih poslovnih praksi, podržavajući inicijative za pojednostavljenje poslovnih procesa i unapređenje sigurnosti bankarskog sektora, što će dodatno osigurati njegovu otpornost i dugoročnu stabilnost.
