.webp){kind=icon}
Zeleni krediti postaju ključan alat za finansiranje održivih projekata, omogućujući građanima i kompanijama da smanje svoj ugljenični otisak i doprinesu očuvanju okoline. Iako trenutno čine mali dio bankarskih portfelja, sve jači regulatorni pritisci i sve veća svijest o klimatskim rizicima ubrzavaju njihovu važnost u bankarskom sektoru.
Zeleni krediti su finansijski proizvodi koje banke nude kako bi podržale projekte koji smanjuju negativan utjecaj na okolinu. Ovi krediti, koji obuhvataju projekte energetske efikasnosti, obnovljive izvore energije i održivu infrastrukturu, postaju sve važniji dio bankarskih portfelja.
Uprkos tome što je udio zelenih kredita u bankarskim portfeljima još uvijek relativno nizak u većini evropskih zemalja, kao što je Slovenija, gdje je oko dva odsto, očekuje se da će, s predstojećim obavezama ESG izvještavanja, njihova zastupljenost znatno rasti.
Projekti koje finansiraju zeleni krediti
Građani i kompanije koriste zeleni kredit za finansiranje širokog spektra održivih projekata. U segmentu građanstva, najčešće se finansira energetska obnova kuća, ugradnja solarnih panela i kupovina ekoloških vozila.
Kompanije koriste zeleni kredit za veće projekte poput izgradnje zelenih zgrada, ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje energetske efikasnosti u proizvodnji. Banke sve više prepoznaju važnost ulaganja u zelene projekte kao sredstvo za smanjenje rizika povezanih s klimatskim promjenama.
Depositphotos
Pogodnosti zelenih kredita
Glavna prednost zelenih kredita su povoljniji finansijski uslovi u poređenju s klasičnim kreditima. Erste banka u Hrvatskoj, na primjer, nudi eko-stambene kredite s nižom kamatnom stopom od 0,10 do 0,20 procentnih poena i produženim rokom otplate do pet godina. Ovi krediti omogućavaju građanima dugoročne uštede kako kroz finansijske pogodnosti tako i kroz niže troškove održavanja energetski efikasnih nekretnina.
Zeleni krediti u regionu
Erste banka u Hrvatskoj već godinama prednjači u ponudi zelenih kredita. "Svijest o eko-stambenim kreditima raste, a prošle godine njihov udio u ukupnom portfelju stambenih kredita iznosio je 11 procenata", kaže Ana Laslo, zamjenica direktorke Erste banke. Osim eko-stambenih kredita, banka nudi i kredite za ekološka vozila.
"Eko-kredite za vozila smo uveli prošle godine. Oni znatno zavise od državnog tendera za subvencije električnih vozila. U prvoj polovini ove godine bilježimo rast i imali smo 1,5 miliona evra za takve kredite", dodaje Laslo.
Interesovanje za zeleni kredit u Sjevernoj Makedoniji raste, naročito među kompanijama koje posluju s evropskim partnerima. U prvoj polovini ove godine udio zelenih kredita iznosio je 4,5 procenata, u odnosu na 2,2 procenta u 2019. godini.
Bloomberg
Emilia Spriovska, članica upravnog odbora Procredit banke, naglašava da su međunarodne kompanije predvodnice ovog trenda jer imaju spoljne motive za praćenje zelenih trendova, dok domaće kompanije zaostaju.
"Kompanije s međunarodnim partnerima imaju spoljni podsticaj da prate globalne trendove, za razliku od onih koje posluju isključivo na domaćem tržištu i nemaju istu motivaciju niti obveze, što ih čini sporijima u prilagođavanju tim trendovima", objašnjava Spriovska.
U Sloveniji je udio zelenih kredita još uvijek nizak, a banke bilježe ograničenu potražnju, uprkos povoljnijim uslovima finansiranja.
"Ne vidimo povećanu investicionu potražnju koju očekujemo", rekla je direktorka Združenje bank Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo za Bloomberg Adriju. Prema njenim riječima, banke bi, između ostalog, mogle da finansiraju nekretnine za rješavanje stambene krize u Ljubljani i drugdje.
Pritisak na banke za usklađivanje s klimatskim ciljevima
Izvještaj Evropske centralne banke (ECB) iz januara 2024. godine otkriva zabrinjavajuću statistiku. Naime, čak 90 odsto portfelja najvećih banaka u evrozoni još uvijek nije usklađeno s klimatskim ciljevima prema Pariškom sporazumu. Ovaj nesklad izlaže banke tranzicionim rizicima, posebno zbog finansiranja industrija koje su spore u smanjenju emisija, kao što su automobilska industrija i sektori fosilnih goriva.
ECB sve više naglašava važnost smanjenja klimatskih rizika i uvodi strože mjere kako bi osigurala da banke usklade svoje poslovanje s klimatskim ciljevima. Banke koje ne uspiju da prilagode svoje portfelje suočiće se s reputacionim rizicima i mogućim sankcijama, a očekuje se da će se zeleni krediti sve više koristiti kao sredstvo za smanjenje tih rizika.
Zeleni krediti postaju ključan alat za finansiranje održivih projekata i smanjenje klimatskih rizika. Iako se trenutni udio zelenih kredita razlikuje među zemljama, potencijal za rast je velik, posebno zbog regulatornih pritisaka i sve veće svijest o važnosti zelene tranzicije. Kako banke sve više ulažu u zelene projekte, očekuje se da će ovi krediti postati još važniji u narednim godinama.
