Nova Ljubljanska banka (NLB) nudi akcionarima austrijskog Addiko Banka 22 eura bruto po akciji, poslije poboljšanja ponude, za koju imaju rok do 16. augusta. NLB je već obavijestila slovensku Agenciju za zaštitu konkurencije (Agenciji za varstvo konkurence - AVK), ali ne očekuje da će dobiti sva potrebna regulatorna odobrenja do isteka roka za prodaju akcija.
NLB želi preuzeti najmanje 75 posto austrijske banke, što bi joj omogućilo punu kontrolu i moguću integraciju u NLB. Glavni motiv je jasan: žele da posluju i na hrvatskom tržištu, gdje postoji očigledna rupa u mozaiku prisustva NLB u Adria regionu, rekao je prvi čovjek NLB Blaž Brodnjak.
NLB bi tako izdvojila oko 425 miliona eura, pod pretpostavkom da svi akcionari prihvate ponudu.
Ugovori sredinom augusta će biti samo uslovni
Iz ponudbene dokumentacije proizilazi da su NLB potrebne dozvole bankarskih i regulatora konkurencije u nekoliko zemalja. "Ako ne dobijemo dozvolu regulatora, neće biti posla. To je jasno", rekao je Brodnjak u junu, ističući da se 40 posto poslovanja Addiko Banka ostvaruje u Hrvatskoj.
Budući da je riječ o banci čije su akcije listirane na Bečkoj berzi, preuzimanje se odvija u skladu s austrijskim zakonom, objasnio je za Bloomberg Adriju Pavle Pensa, advokat u Jadek & Pensa. "Ponuda za preuzimanje NLB-a se daje pod nizom uslova, od kojih je jedan uslov da transakcija dobije saglasnost regulatora ili njihovu odluku koja ne zabranjuje transakciju", navodi Pensa.
Pavle Pensa, advokat u Jadek & Pensa: "Ugovori o prodaji akcija bit će zaključeni na kraju roka za prihvatanje ponude, ali će biti uslovni. Oni će postati bezuslovni ako i kada se ispune uslovi odgađanja".
NLB računa na kraj juna 2025...
U NLB očekuju da će najkasnije do 30. juna 2025. dobiti dozvolu nadležnih organa za konkurenciju u Austriji, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, navodi se u dokumentaciji o preuzimanju. Tada ističu zakonski rokovi za odluku regulatora.
Datum je relativno optimističan, posebno ako se ovo preuzimanje uporedi sa sličnim na slovenskom tržištu. U slučaju preuzimanja NKBM-a od strane mađarskog OTP-a, agencija je obavještena o koncentraciji 1. jula 2021. godine, ali je odluka stigla dobrih godinu i po dana kasnije, odnosno 31. januara 2023. godine.
Kompanije na slovenskom tržištu moraju da obavijeste AVK o koncentracijama kada jedna kompanija stekne kontrolu nad drugom i kada je ukupan godišnji promet u prethodnoj finansijskoj godini premašio 35 miliona eura, a istovremeno je godišnji promet preuzete kompanije premašio milion eura.
... ali odluka može biti odgođena
U procesu procjene koncentracije, tržišni udio preduzeća na relevantnom tržištu je veoma važan pokazatelj tržišne pozicije. Na osnovu provjere prava, Agencija može donijeti rješenje o usklađenosti koncentracije s pravilima konkurencije u roku od 25 radnih dana od prijema kompletne prijave. U slučaju da se pokaže ozbiljna sumnja u usaglašenost koncentracije s pravilima konkurencije, pokreće se postupak za procjenu usklađenosti s pravilima konkurencije (druga faza).
"U praksi agencija vrlo često traži od prijavitelja da joj dostave dodatne informacije i objašnjenja koja su, prema njenom mišljenju, neophodna", prokomentarisala je slučaj preuzimanja advokat Martina Sever iz advokatske kancelarije Rojs, Peljhan, Prelesnik & partnerji.
U drugoj fazi, agencija istražuje sumnje u usklađenost, a može da traži dodatne informacije i dokumentaciju od kompanija uključenih u koncentraciju, sprovodi istrage i analize tržišta. Procjena većine prijavljenih koncentracija završava se odlukom donesenom u prvoj fazi. Samo izuzetno se proces revizije spajanja nastavlja u drugoj fazi.
"Agencija po pravilu završava postupke u navedenim rokovima, ali u slučaju složenijih koncentracija, oni se mogu produžiti", rekla je advokat Martina Sever.
Prvo odobrenje ECB
Kako je saopšteno iz Hrvatske narodne banke (HNB), oni ne komentarišu status pojedinačnih postupaka preuzimanja. "U slučaju NLB, riječ je o procesu sticanja kvalifikovanog udjela u kreditnoj instituciji koja je već osnovana u Republici Hrvatskoj, zbog čega je potrebno prethodno odobrenje Evropske centralne banke (ECB)", pojašnjavaju iz HNB za Bloomberg Adriju. U postupku izdavanja ove saglasnosti sarađuje se sa HNB.
Prema riječima Primoža Feguša, advokata u Feguš odvetniki, menadžment banke preuzimaoca mora da poštuje pravila akvizicije strane zemlje ili propise Evropske unije (EU). "Banka će tako u početku morati da dobije dozvolu stranog organa zaduženog za preuzimanje za objavljivanje dokumentacije o preuzimanju, da bi tek onda bili objavljeni konačni uslovi ponude. Strani organ će tek naknadno vršiti kontrolu preuzimanja banke, nakon što je završena preliminarna faza ponude za preuzimanje", objašnjava proces Feguš.
Kako navodi Feguš, istina je da agencija mora da sprovede postupak u određenom roku, ali zakon o konkurenciji predviđa i niz izuzetaka u kojima se rokovi za izdavanje rješenja mogu produžiti. "To se obično dešava kada je potrebna dubinska procjena, što je svakako slučaj kod preuzimanja banaka."
Austrijski akcionari imaju pitanja za Brodnjaka
Kako je saopštilo Sveslovensko udruženje malih akcionara (Vseslovenskega združenja malih deležnikov - VZMD), dan nakon objavljivanja veće ponude za preuzimanje i prospekta za kupovinu akcija Addiko Banka, dobili su zahtjev za odgovore na pitanja predsjednika Austrijskog udruženja akcionara (Interessenverband für. Anleger - IVA) Floriana Beckermanna. Ostali manji akcionari imaju 25 posto udjela u Addiko Banku.
Prema ocjeni IVA, trenutna situacija u vezi s potencijalnim preuzimanjem je prilično složena i nedovoljno transparentna, zbog čega postoji velika neizvjesnost među akcionarima ciljne kompanije. Između ostalog, Beckermann želi da razjasni zašto je ponuda NLB ograničena na najmanje 75 posto prihvatanja od strane akcionara. Kako pretpostavlja, čak i da mali akcionari prihvate ponudu NLB-a, nemoguće je predvidjeti da li će dostići ovu granicu.
On također želi da zna kakvi su planovi NLB-a u vezi s malim akcionarima ili pojedinačnim investitorima i listiranjem na Bečkoj berzi. Zabrinut je i u vezi s historijom slovensko-hrvatske bankarske industrije, koja nije bez sporova, navodi on.
.webp){kind=icon}
