Zašto trgovci ograničavaju i izbjegavaju kartična plaćanja

Koliko ste puta odustali od neke kupovine jer iz nekog razloga niste mogli platiti karticom? Ili koliko ste puta odustali od kupovine jer je trgovac odlučio da se pojedini iznosi ne mogu platiti karticom, već isključivo kešom? 

Dok mnogobrojne zemlje Evrope i svijeta u potpunosti izbjegavaju i izbacuju iz upotrebe keš, u Bosni i Hercegovini se još uvijek većina usluga plaća upravo ovako. Ograničavanje ili potpuno izbjegavanje kartičnog plaćanja dovodi sumnju samo na jedno, a to je mogućnost neprikazivanja stvarnog finansijskog stanja i plaćanja poreza. 

Orhan Gazibegović, sales manager Monri Paymenta za BiH, za Bloomberg Adriju je kazao da ne vidi nikakve smetnje da se, bez obzira na iznos, sve usluge plaćaju karticama, jer ako određeni trgovac, pružalac usluge, ima POS terminal, onda znači da ima i ugovor s određenom bankom. To znači da ga se moraju i držati kada je riječ o kartičnom plaćanju.

"Kada je riječ o kartičnom plaćanju, tu nema i ne smije biti ograničenja, u smislu da karticom možete platiti samo iznose iznad 20 KM, a manje kešom. Ako za neku uslugu hoćete platiti karticom, bilo da je iznos 0,50 pf ili je riječ o većem iznosu, tu nema nikakvih smetnji. Svako onemogućavanje plaćanja karticom u ovakvim slučajevima je kršenje ugovora i šetnja po sivoj zoni", kaže Gazibegović te dodaje da svako plaćanje kešom troši mnogo više vremena i resursa nego plaćanje karticom.  

 

 

Keš, POS terminal i neznanje

Kartično plaćanje dobar je i jedan od glavnih pokazatelja rasta prihoda jedne zemlje. Kada bi svi preuzeli kartično plaćanje i izbacili keš, kao što to rade mnoge zemlje, prihodi bi se udeseterostručili. 

"U ovakvim slučajevima trgovci se često žale na naknade koje moraju plaćati uvođenjem POS terminala, a koje su u ovom slučaju samo frakcija. Ti iznosi koje oni plaćaju su minimalni, a ne znaju da ih svako plaćanje kešom košta trostruko više i uzima mnogo više vremena i traži više resursa", pojašnjava Gazibegović. 

Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, za Bloomberg Adriju je kazao da velika većina trgovaca primjenjuje kartično plaćanje, posebno u maloprodaji, iako neki i dalje "preferiraju" gotovinsko plaćanje, posebno za manje iznose. Prema njegovom mišljenju, najveći razlozi ovakvog poslovanja leže u nedostatku edukacije kod pojedinih trgovaca o tome koji su benefiti kartičnog plaćanja.

"Pojedini trgovci i dalje kažu da im se ne isplati kartično plaćanje, iako je većina njih svjesna da odbijaju kupce, posebno turiste koji žele platiti karticom u njihovim objektima, jer kartica je uvijek uz kupca, dok keš i nije. Turisti dolaze iz okruženja gdje je keš kao sredstvo plaćanja gotovo nestao iz upotrebe. Osim toga, keš treba osigurati, predavati pazar u banku svakodnevno, dok je s karticom to sve olakšano. Pri tome ni iznosi nisu ničim limitirani i svako ko ima POS uređaj dužan je primiti karticu za plaćanje, bez obzira na to o kojem se iznosu proizvoda ili usluge radi", kazao je Nenadić. 

Depositphotos

Iz Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine za Bloomberg Adriju su kazali da upotreba kartičnih plaćanja ima svoje prednosti i za banke i za građane. Na strani banaka prednosti se ogledaju u širenju lepeze proizvoda, povećanju učešća bezgotovinskih plaćanja, proširenju poslovne saradnje s klijentima poslovnim subjektima, akvizicije novih klijenata i slično, s tim da na strani banaka treba posmatrati i drugu troškovnu stranu. Na strani građana, upotreba kartičnih plaćanja ima prednosti vezano za olakšanu mogućnost plaćanja bezgotovinskim putem.  

Prema njihovim riječima, obavljanje bezgotovinskih platnih transakcija, što uključuje i kartična plaćanja, postepeno će se nametnuti kao sigurnije i povoljnije od upotrebe gotovine.  

"Prisutni koncepti kartičnih plaćanja, iako naizgled jednostavni i standardizirani, uključuju opremu, sisteme, učesnike i sigurnosne kontrole koje imaju i stvarne efekte na troškove transakcije. Generalno, kartične transakcije bi trebale biti manje rizične, efikasnije i jeftinije u odnosu na upravljanje gotovinom", kazali su te dodali da Agencija podržava aktivnosti koje će rezultirati unapređenjem poslovnog ambijenta, što uključuje i povećanje bezgotovinskog plaćanja, uključujući i plaćanja karticama.

Najnovija istraživanja

Najnoviji podaci Masterindex istraživanja ukazuju na to da bi 24 posto korisnika kartica odustalo od kupovine ako ne bi imali mogućnost da plate karticom, dok 18 posto ne bi razmatralo kupovinu kod datog trgovca, što ukazuje na sve veće oslanjanje na bezgotovinska plaćanja među građanima Bosne i Hercegovine.  

U prilog ovome govori i podatak da ispitanici ističu da se zbog jednostavnog i praktičnog plaćanja njih 26 posto prvenstveno opredjeljuje na kasi koristiti karticu umjesto gotovine. 

MasterIndex pokazuje da je za devet posto porastao broj korisnika koji se izjasnio kako je koristio karticu u proteklih sedam dana i on sada iznosi 70 posto. Kada je riječ o tome gdje se najčešće koriste kartice i dalje su to najčešće supermarketi i hipermarketi, gdje karticama plaća 7-10 korisnika. Na listi se nalaze i butici (51 posto), benzinske pumpe (49 posto), male trgovačke radnje (37 posto), prodavnice namještaja i tehnike (27 posto), dok 24 posto ispitanika karticama plaća račune.  

Kada je riječ o mjestima na kojima bi korisnici kartica željeli plaćati bezgotovinski, a nemaju tu mogućnost, prvi izbor su, kao i prošle godine, zdravstvene ustanove (29 posto), a za njima slijede ugostiteljski objekti (24 posto) i lokalne prodavnice (23 posto). 

Očekivano su se popusti kod trgovaca našli na prvom mjestu liste faktora koji bi potakli češće korištenje bezgotovinskih plaćanja, kako je reklo 53 posto ispitanika.

Sama mogućnost da se uopće plaća kartično bi potakla skoro polovinu (47 posto) ispitanika da to i urade, a 38 posto njih bi se odlučilo za ova plaćanja kako bi sakupljali poene kroz programe lojalnosti. 

Sve veće prisustvo mobilnih novčanika 

Beskontaktna plaćanja su standardni dio finansijskog tržišta već godinama. Korištenje ove platne metode je u porastu, 84 posto MasterIndex ispitanika je istaklo da plaća beskontaktno u svojim svakodnevnim aktivnostima, što je porast od 14 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Gledajući visinu računa, bezgotovinska plaćanja su primarna platna opcija kako za manje, tako i za veće iznose, za račune do 60 KM, 65 posto ispitanika se opredjeljuje za bezgotovinske opcije (kartice, mobilni novčanici, instant plaćanja), a još je veći procent njih 70 posto koji to rade za iznose preko 60 KM. 

"Ovogodišnji MasterIndex dokazuje da je praktično korisničko iskustvo faktor koji određuje daljnji razvoj tržišta. Odličan primjer za to su mobilni novčanici – svjedočimo njihovom širenju na tržištu, a naše istraživanje je pokazalo da je upravo opcija za plaćanje mobilnim novčanikom razlog zašto skoro četvrtina ispitanika bira da plaća beskontaktno, jer se radi o istoj tehnologiji, ali na različitom uređaju", izjavila je Jelena Sretenović, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Srbije, BiH i Crne Gore prilikom nedavnog predstavljanja rezultata. 

Mobilna plaćanja u porastu

Kada je riječ o mogućnosti mobilnog plaćanja, tri od 10 korisnika kartica u Bosni i Hercegovini zainteresirano je za brz i lak transfer novca s jedne Mastercard kartice na drugu, dok je jedna četvrtina zainteresirana za prijenos novca putem određenih mobilnih aplikacija. 

Važnost mobilnog plaćanja je porasla, pri čemu se ove godine 12 posto korisnika kartica izjasnilo kako im je ova mogućnost glavni razlog za korištenje platnih kartica, u poređenju s osam posto u 2023.

Glavni razlog za korištenje mobilnih novčanika je to što je brzo i lako za korištenje, reklo je njih 56 posto i činjenica da je telefon uvijek uz njih, pa nemaju potrebu za nošenjem novčanika sa sobom, smatra 47 posto. Pored toga, ističu se sigurnost, dodatni bonusi, odsustvo dodatnih troškova instalacije aplikacije i mogućnost refundiranja novca. 

Zakonski okvir ne ograničava realizaciju plaćanja

Zakonom o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH”, br. 48/15, 79/15 i 4/21; u daljem tekstu: Zakon) definisano je оbаvlјаnjе unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа u Federaciji Bosne i Hercegovine, učеsnici i оrgаnizаciје оvlаštеnе zа оbаvlјаnjе pоslоvа plаtnоg prоmеtа, kao i vrstе rаčunа, nаčin i оblici plаćаnjа.  

Također, Zakonom je definisano da se pod plaćanjem u unutrašnjem platnom prometu podrazumijeva: obračun preko računa, prijenosi sredstava s jednog računa na drugi kod iste ili kod različitih ovlaštenih organizacija, naplata s računa, uplata na račun i isplata s računa i drugi poslovi unutrašnjeg platnog prometa u skladu s ovim zakonom i propisima kojima se uređuju platne transakcije. 

Dodatno, postojeći zakonski okvir ne ograničava realizaciju plaćanja platnim karticama u određenim iznosima. Banke, kao ovlaštene organizacije za оbаvlјаnjе unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа, u skladu sa svojom poslovnom politikom donose odluku o proizvodima i uslugama plaćanja koje će imati u ponudi prema klijentima, a kao što je slučaj s uslugom prihvata kartica na POS uređajima kod klijenata poslovnih subjekata.

Banke svojim internim aktima definišu parametre usluga, cjenovne i druge uslove pod kojima će pružati usluge klijentima. Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu iz 2021. godine propisano je ograničavanje visine međubankarske naknade kod transakcija izvršenih debitnom i kreditnom karticom, a sve u cilju unapređenja poslovnih uslova za prihvatanje POS usluge od trgovaca.  

Navedene međubankarske naknade predstavljaju jedan od elemenata u strukturi ukupne naknade za korištenje POS usluge od trgovaca. U cilju praćenja primjene navedenih ograničenja međubankarske naknade za transakcije debitnom i kreditnom karticom, Izmjenama Zakona definisano je da su pružatelji platnih usluga dužni Agenciji dostavljati podatke o međubankovnim naknadama, a Agencija je podzakonskim aktom propisala sadržaj, rokove i način dostavljanja tih podataka.

U cilju povećanja transparentnosti naknada, a u skladu s Izmjenama Zakona, Agencija je na svojoj internet stranici objavila uporedni prikaz naknada za poslovne subjekte, uključujući i POS uslugu, na kojoj se objavljuju ažurni podaci o naknadama pružatelja platnih usluga (banaka) tako da krajnji korisnici POS usluge (trgovci) lako mogu uporediti iznose naknada banaka koje pružaju navedenu uslugu. 

Skandinavci lideri u uvođenju bezgotovinskog plaćanja

Pojedine zemlje Evrope predvode bezgotovinsku revoluciju. Trendovi u upotrebi kartičnih plaćanja variraju ovisno o regiji i nivou razvijenosti ekonomije. U razvijenim zemljama kartična plaćanja su često dominantan način plaćanja, dok se u manje razvijenim zemljama može koristiti manje često ili postoji veći udio gotovinskih transakcija.  

Prema podacima Svjetske banke, a kada je riječ o beskontaktnom plaćanju, postoje velike razlike u preferencijama u Evropi. Zemlje kao što su Švedska, Norveška i Danska su vrlo visoko razvijene u korištenju beskontaktnog plaćanja. Veliki broj trgovina i usluga prihvata beskontaktne transakcije, a stanovništvo ih često koristi. S druge strane, neke zemlje poput Njemačke ili Italije su pokazale sporiji prihvat te tehnologije. Razlozi mogu uključivati navike potrošača, infrastrukturne izazove ili regulativne okvire. 

Prema podacima, Austrijanci su 2019. podizali 140 eura sedmično s bankomata, dok je ta suma kod Norvežana bila svega 35 eura. Naredne godine je 96 posto stanovnika Islanda koristilo online bankarstvo, u odnosu na samo devet posto u Rumuniji. 

Bloomberg

Skandinavske zemlje glavni su lideri u uvođenju bezgotovinskog plaćanja. Najviše zato što ove zemlje imaju povjerenje u institucije i otvorenost za nove tehnologije, uključujući starije generacije.  

Švedska je bila prva zemlja u Evropi koja je uvela papirne novčanice, a sada ide ka tome da bude i prva da ih se riješi. Na 100.000 stanovnika ima svega 32 bankomata, a 98 posto građana posjeduje debitne kartice. Novac u materijalnom obliku polako postaje prošlosti u ovoj zemlji. 

Čak i zakon predlaže pomjeranje ka bezgotovinskom društvu. Za razliku od naše zemlje, gdje se odbija plaćanje karticom, ovdje je potpuno zakonito da trgovac odbije keš, što primorava kupce da koriste kartice. Norveška je najbliža tome da se potpuno oslobodi papirnog novca. Čak 98 posto građana posjeduje debitnu karticu, a samo od tri do pet posto transakcija se provodi gotovinom. Tri od četiri plaćanja su beskontaktna. Osim toga, više od 95 posto Norvežana koristi aplikacije za plaćanja i to je danas najpopularniji način transfera novca. 

Još jedna zemlja u kojoj je lako snaći se bez gotovine je Holandija, jer više od 91 posto građana koristi aplikacije za bankarstvo. Zanimljivo je da Holanđani, najviše od svih u Evropi, koriste pametne satove za plaćanja. 

Banka Finske je predvidjela da će do kraja 2029. godine ova zemlja potpuno preći na bezgotovinska plaćanja. I u ovoj skandinavskoj državi 98 posto stanovništva posjeduje debitnu, a više od 60 posto kreditnu karticu. 

Ipak, ne vjeruju svi u ovaj koncept, pa je tako više od 60 posto građana skeptično kada je riječ o budućnosti beskontaktnih plaćanja.

 

*Naknadno je ispravljena je titula Orhana Gazibegovića.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar