.webp){kind=icon}
Svaki ugovor između banke i klijenta precizno definiše prava i obaveze, dok Zakon o obligacionim odnosima pruža osnovu za zaštitu klijenata u slučaju povrede prava, rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Povodom najave Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da bi se banke u Bosni i Hercegovini (BiH) mogle suočiti sa sankcijama, ako posluju s licima s liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC), Šuput je istakao ozbiljnost situacije.
Šuput je naglasio važnost održavanja stabilnosti finansijskog sektora kako bi se osigurala stabilnost budžeta i Vlade. Ističe da je Zakon o unutrašnjem platnom prometu precizno definisao uspostavljanje i prekid poslovnih odnosa, pridržavajući se principa zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
Srđan Šuput (Bloomberg Adria)
Kako je dodao za ATV, svaki ugovor između banke i klijenta precizno definiše prava i obaveze, dok Zakon o obligacionim odnosima pruža osnovu za zaštitu klijenata u slučaju povreda.
"Prava banke su da zasnuje i raskine taj odnos", rekao je Šuput i dodao da je u takvoj situaciji glavni Zakon o obligacionim odnosima.
"To je zakon na koji klijent treba da se osloni, nije bitno da li su to pravna ili fizička lica. Ukoliko klijent smatra da je došlo do povrede prema Zakonu o obligacionim odnosima, on ima pravo da pokrene svoju zaštitu", rekao je Šuput.
Više:
Dodikova djeca i povezane kompanije sankcionisani od strane SAD-a
SAD uvele sankcije Đokiću, Cvijetinoviću i Peroviću
State Department uveo sankcije Kajmaković i Mehmedagiću
Puljić za BBA: Sankcije spremne za Čovića, Sebiju i Turković
Sankcije SAD-a za troje saradnika Milorada Dodika
Morris: Razumno je očekivati još američkih sankcija za osobe i banke
Adžić: Radimo po međunarodnim pravilima
Predsjednik Uprave Nove banke Siniša Adžić rekao je da banke u BiH djeluju na jedinstvenom svjetskom finansijskom tržištu.
"Poslujemo u skladu s pravilima koja su jednaka u svim zemljama", rekao je Adžić za medije u RS.
On je naveo da postoje dvije vrste banaka u BiH, internacionalne koje moraju poštovati pravila koja donose banke iz zemalja u kojima rade njihove grupacije, te domaće banke.
"Domaće banke, uključujući Novu i Atos banku, moraju poštovati pravila koja nalažu korespondenti, koji omogućavaju pružanje bankarskih usluga", kaže Adžić.
Bloomberg Adria
Prema njegovim riječima, domaće banke nemaju drugog izbora nego da u potpunosti poštuju pravila koja nosi poslovanje s klijentima koji su na listama sankcionisanih osoba.
"Prema mojim saznanjima, sve banke u BiH identično poštuju ta pravila", rekao je Adžić.
"Novi petogodišnji ugovor smo potpisali u ovom kvartalu s kompanijom Mastercard, a sve bi to došlo u pitanje da banka ne primjenjuje pravila koja su nam zadana. Primjenjujući pravila 100 odsto, potpuno smo neutralisali rizik tih vanrednih situacija da same banke dođu na listu sankcionisanih", zaključio je Adžić.
Banke neće rizikovati da budu ekskomunicirane s međunarodnog finansijskog tržišta
Ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli Damir Bećirović istakao je dva momenta u vezi s mogućnošću proširenja američkih sankcija na finansijske institucije u BiH, a koje potencijalno podržavaju osobe s američke "crne liste".
"Prvi je politički i tiče se samih osoba sa crne liste koje ove najave trebaju shvatiti ozbiljno, jer se može realno očekivati da će se osobe, za koje američki dužnosnici procijene da su naročita opasnost za njihove interese i mir na Balkanu, naći i pod ovakvom vrstom sankcija koje će jako ugroziti njihove novčane tokove. Međutim, iako vremenski rokovi nisu postavljeni, već sada vidimo da se sama najava proširenja sankcija koristi za političku mobilizaciju i polarizaciju društva, što pokazuje nervozu i očitu stvar da sankcije ipak imaju efekta", istakao je Bećirović.
Damir Bećirović
Drugi moment je ekonomski. "Naše banke su većinom u stranom vlasništvu i aktivno uključene u međunarodne finansijske tokove, tako da je veoma teško zamisliti da bi bilo koja od tih stranih banaka dopustila da bude ekskomunicirana s međunarodnog finansijskog tržišta zbog bilo čijeg bankovnog računa", naglašava Bećirović.
Ekonomista Igor Gavran rekao je da je nelogično da druga država može uticati na finansijski sistem BiH i na to kako će se pravni subjekti, uključujući i banke, ponašati na domaćem tržištu.
"To bi značilo da nemamo vlastiti suverenitet i oni kojima se eventualno takav uticaj danas dopada, zbog toga što podržavaju sankcionisanje pojedinaca na crnoj listi, sutra bi mogli zažaliti kada se ovakav uticaj proširi na nekoga drugog. Mislim da je jedino ispravno da domaće vlasti vrše nadzor nad domaćim finansijskim sistemom, pa ako nekome treba ograničiti pristup i poslovanje, onda to one i provode", poručio je Gavran.
Podsjećamo, zatvaranje računa u bankama licima iz BiH, a koja su stavljena na listu OFAC. To je uslijedilo nakon što je vršiteljka dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD-a Anna Morris početkom marta poručila da se banke koje obavljaju transakcije za sankcionisana lica izlažu riziku da se i same nađu pod sankcijama.
Pored fizičkih lica, na listi su i određena pravna lica, odnosno poslovni subjekti koji zapošljavaju veći broj radnika te se dovodi u pitanje njihovo daljnje poslovanje.
Zatvaranjem računa onemogućava se poslovanje i opstanak kompanija, što dalje ima negativne posljedice na ekonomski sistem, rekla je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.
