.webp){kind=icon}
Neočekivana odluka italijanske vlade da oporezuje visoki profit banaka izbrisala je oko 10 milijardi dolara tržišne kapitalizacije italijanskih banaka.
Zamjenik premijerke Matteo Salvini najavio je 40 odsto poreza na takozvane ekstraprofite banaka u ponedjeljak uveče, a analitičari investicione banke Citigroup procjenjuju da će to izbrisati 19 odsto zarade.
Porez cilja veće kamatne prihode nakon što je Evropska centralna banka (ECB) podigla kamatne stope. Vlada još nije objavila tekst odluke koja bi italijanske banke mogla, prema prvim procjenama analitičara, koštati oko dvije milijarde evra.
Odluka italijanske vlade ipak zahtijeva parlamentarnu podršku, a može biti i sudski osporavana.
U utorak italijanske banke vode po gubicima na evropskim berzama, pa je dionica UniCredita pala 6,7 odsto, a Intese Sanpaolo 8,6 odsto.
Indeks dionica banaka evrozone pao je 3,4 odsto, najviše od marta.
John Bilton iz JP Morgana, koji je glavni strateg za globalne investicije, kazao je za Bloomberg TV da mjera italijanske vlade stvara zabrinutost oko motiva italijansk državne politike.
"Ovo investitorima pruža vrijeme da razmotre kako će vrijednovati italijanski kreditni rizik naspram njemačkog", kazao je.
Italijanske banke su prognoze zarade za ovu godinu nedavno revidirale naviše. Neto kamatni prihodi UniCredita porasli su u prvom polugodištu 42 odsto.
Zarade banaka u Evropi u suprotnosti su s krizom životnog standarda zbog inflacije.
Cijene dionica talijanskih banaka u strmoglavom padu
Portparol UniCredita nije htio da komentariše potez vlade, a predstavnici Intese Sanpaolo nisu bili dostupni.
"Neto prihodi italijanskih banaka mogli bi da budu umanjeni za oko 10 odsto u novoj situaciji, odnosno za oko dvije milijarde evra. Procjene neto prihoda italijanskih banaka u ovoj godini porasle su za 36 odsto u posljednjih šest mjeseci. Postoji rizik da porez ostane i nakon ove godine", kazao je Lento Tang, analitičar za Bloomberg Intelligence.
Takođe, zamjenik premijerke Antonio Tajani je u utorak za dnevnik Corriere della Sera rekao da italijanska vlada već mjesecima govori da ECB griješi dizanjem kamatne stope te da je to neizbježna posljedica.
Analitičari Citigroupa vide bitno negativan učinak poreza na kapital i profitabilnost, kao i na cijenu dionica.
Italijanska vlada namjerava da koristi novac za smanjenje fiskalnog pritiska na građane i kompanije.
Ona će odlučiti, u zavisnosti koji je iznos veći, hoće li se porez računati na razliku u neto prihodima između 2022. i 2021. kada ta razlika prelazi tri odsto ili na poređenje između 2023. i 2021. kada razlika prelazi šest odsto, navode upućeni izvori.
U svakom slučaju, porez ne može preći 25 odsto akcijskog kapitala banke.
Sa optužbama za profiterstvo suočile su se i banke u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u Španiji je socijalistička vlada prošle godine nametnula porez na takozvani ekstraprofit banaka radi ubiranja tri milijarde evra kroz dvije godine. Tamošnje najveće banke su naznačile da bi mogle tražiti preispitivanje poreza na sudu. Banke su posebno ljute jer porez cilja prihode umjesto profita.
O sličnim mjerama razgovara se i u baltičkim zemljama.
