Evropska centralna banka upravo će testirati otpornost bankarske industrije kontinenta tako što će zajmodavce natjerati da otplate oko pola biliona eura jeftinih zajmova iz doba pandemije — odjednom.
Dok bi oko četiri biliona eura viška likvidnosti koja se raspršuje po finansijskom sistemu trebalo ograničiti ukupni učinak divovske otplate, pojedinačne kompanije i zemlje mogle bi biti pod pritiskom, kažu ekonomisti i analitičari. Najveću zabrinutost izazivaju manji italijanski zajmodavci, a ne zaostaju ni grčke banke.
Italijansko nepodmireno zaduživanje u okviru programa ECB-a TLTRO više je od viška gotovine koji su njezini zajmodavci ostavili u ECB-u, što znači da će neke od njenih banaka morati prikupiti novac negdje drugo kako bi otplatile zajmove. Višak rezervi grčkih zajmodavaca manje-više je jednak onome što duguju ECB-u.
Kako 476,8 milijardi eura TLTRO zajmova dospijeva na naplatu 28. juna, određene kompanije u Njemačkoj, Francuskoj ili drugim zemljama eurozone također bi mogle osjetiti problem, prema Reinhardu Cluseu, ekonomisti u UBS Group AG. "U Italiji ili Grčkoj agregati su jasni", kaže on. "Ali čak i u drugim zemljama moglo bi biti banaka koje su se zadužile u iznosu većem od svojih rezervi kod ECB-a".
Centralna banka dopušta da zajmovi TLTRO-a isteknu kako bi smanjila svoj prenapuhani bilans – i posao ustanove da dopusti bankama da se snađu u oluji Covid-19 je gotov. No, dužnosnici ECB-a zabrinuti su zbog posrednog uticaja viših troškova posuđivanja na zajmodavce s najograničenijim pristupom tržištima novca.
Italijanske banke zaostaju u vraćanju zajmova iz doba pandemije/Povlačenje dugoročnijih operacija refinansiranja ECB-a po zemlji/Bloomberg
Andrea Enria, bankarski nadzornik ECB-a, rekao je prošlog mjeseca da se neke kompanije "materijalno oslanjaju" na TLTRO.
Prema procjenama NatWest Marketsa, italijanske banke će možda trebati prikupiti oko 35 milijardi eura 2023. godine i još 75 milijardi eura kako bi se pripremile za više otplate TLTRO kredita sljedeće godine. "Nekim će institucijama, najvjerovatnije manjim bankama, nedostajati novca čak i kratkoročno", napisali su Joann Spadigam i drugi NatWestovi stratezi u bilješci klijentima.
Dobra je vijest da zajmodavci imaju mnogo opcija za alternativno finansiranje: jedna je repo tržište, gdje kompanije posuđuju jedna drugoj na osiguranoj osnovi. Banke se također mogu obratiti tržištima obveznica kako bi popunile sve nedostatke ili odlučiti staviti u džep gotovinu od obveznica koje drže s dospijećem.
"Banke su se oslanjale na višak likvidnosti tokom posljednjih nekoliko godina, u poređenju s alternativnim načinima finansiranja, kao što su tržište komercijalnih papira, tržište pokrivenih obveznica i dugoročni repo", kaže Frank Gast, izvršni direktor u Eurex Repo. "Sada vidimo više dugoročnog finansiranja u repo zalihama u razdobljima od tri, šest, devet i 12 mjeseci".
Za neke je to dokaz da manji evropski zajmodavci postavljaju nepredviđene obaveze za život nakon TLTRO-a.
Šta Bloomberg Economics kaže...
"Otplata najvećeg TLTRO-a ECB-a 28. juna ima potencijal povećati zabrinutost za bankarski sektor na kontinentu. Ako bi se neke banke izbjegavale na tržištima novca kada pokušavaju zamijeniti to službeno finansiranje, postoji rizik da bi povjerenje u njih moglo biti potkopano, što bi potaknulo bijeg ulagača", kazao je David Powell, viši ekonomist za eurozonu.
Italijanske banke koje traže gotovinu na repo tržištima — gdje se kolaterali kao što su državni vrijednosni papiri mogu založiti u zamjenu za likvidnost — mogle bi pronaći mnoštvo voljnih zajmodavaca, budući da je likvidnost i dalje tako visoka. Unatoč tome, i dalje bi morali ponuditi "zaslađivač" kako bi privukli finansiranje, prema stratezima UniCredita, koji vide italijanske repo stope koje rastu prema od pet do 10 baznih bodova iznad depozitne stope ECB-a, tržišne referentne vrijednosti.
Više novca?
Analitičari sumnjaju da bi ECB uveo novu mogućnost za opskrbu banaka, čak i ako bi one bile isključene s tržišta privatnog finansiranja. Većina ekonomista koje je ovaj mjesec anketirao Bloomberg rekla je da ne očekuju da će ECB ponuditi novo dugoročnije finansiranje nakon prestanka TLTRO-a.
Ruke centralne banke vezane su ogromnom količinom viška likvidnosti koja već slabi učinak monetarnog stezanja. Čak i nakon što se uzmu u obzir dodatne otplate TLTRO-a i sve manji portfelj obveznica ECB-a, višak likvidnosti mogao bi iznositi otprilike 3,5 biliona eura do kraja 2023. godine, ako su svi ostali jednaki. To je samo oko 15 posto niže od trenutnih nivoa.
"Još uvijek postoji previše likvidnosti u potrazi za previše ograničenim izdavanjem i jednostavno ne znate gdje parkirati novac", kaže Geoff Yu, viši strateg u BNY Mellonu.
"Bilo bi čudno započeti uvođenje mjera za suzbijanje smanjenja bilansa u ovom trenutku", kaže Jussi Hiljanen, strateg u SEB-u.
Čini se da je i predsjednica ECB-a Christine Lagarde umanjila tu mogućnost nakon posljednjeg sastanka centralne banke o politici, rekavši da su njeni standardni objekti i dalje dostupni. Mislila je na operacije koje osiguravaju likvidnost na sedmičnoj i tromjesečnoj osnovi: MRO i LTRO. Kamate na te olakšice su 50 baznih bodova iznad depozitne stope ECB-a, a manji zajmodavci prisiljeni koristiti ih nakon otplate TLTRO zajmova trpjeli bi smanjenje dobiti.
Zbog toga nisu svi isključili mogućnost da ECB podupre banke u problemima, čak i ako se čini da je pružanje svježe likvidnosti u suprotnosti s borbom protiv inflacije. "Ako ECB želi igrati na sigurno, ponudit će nove TLTRO-ove po manje-više stopi depozita", kaže Cluse iz UBS-a. "Radi se o upravljanju rizikom".
.webp){kind=icon}
