.webp){kind=icon}
Globalna tržišna kretanja, rast inflacije i odgovor centralnih banaka na suzbijanje inflacije u znatnoj mjeri utiču na ekonomiju BiH. Kako bi se izbjegli ili ublažili sistemski rizici, od banaka se očekuje jasno i strateško planiranje, a Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) će pažljivo pratiti ključne parametre zdravlja i stabilnosti banaka i ekonomije BiH te preduzimati mjere za ublažavanje negativnih posljedica za navedeni sektor, privredu i građane.
U dokumentu Supervizorska očekivanja u vezi sa postupanjem banaka u 2023. godini objelodanjeni su supervizorski prioriteti i aktivnosti koje će preduzimati Agencija tokom ove godine.
Od banaka se očekuje jačanje korporativne kulture i kulture rizika kao preduslova za adekvatno upravljanje i ublažavanje svih materijalno značajnih rizika, kao i osiguravanje održivosti poslovnih modela u uslovima nepovoljnih makroekonomskih kretanja.
"Sistemi za upravljanje i izvještavanje o rizicima moraju biti preispitani i, po potrebi, prilagođeni kako bi obuhvatili sve potencijalne izvore značajnih rizika", navode u Agenciji.
Dodaju da se od banaka, a posebno velikih i sistemski značajnih, očekuje preispitivanje i strukturiranje proizvoda i usluga uvažavajući dugoročnu održivost poslovnih modela uz održivu i opravdanu profitabilnost te širu ekonomsku korist za privredu i građane.
"Agencija će dinamično i bez odgađanja prilagođavati regulatorni okvir", poručuju.
Centralna banka BiH
Očekivanja od banaka
U opširnom dokumentu navedeno je niz očekivanja koje Agencija ima od banaka, od postupanja prilikom povećanja kamata, preko mjerenja kreditnog rizika klijenata, praćenja kvaliteta aktive, preispitivanja sistema ranog upozorenja na rizike do praćenja klimatskih promjena koje takođe mogu imati uticaj na rizike.
"Od banaka se očekuje da s posebnom pažnjom upravljaju rizicima koji su povezani s ulaganjem u inozemne emisije državnih i korporativnih vrijednosnih papira", navode, između ostalog, u Agenciji.
Ključni supervizorski prioriteti obuhvataju pet segmenata:
1. Na osnovu analize postojećih i potencijalnih rizika u bankarskom sektoru, Agencija je postavila ključne prioritete:
a) nadzor nad implementacijom Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, uključujući nadzor nad mjerama koje su banke poduzele na ublažavanju rizika;
b) nadzor politika i praksi upravljanja kreditnim rizikom, s fokusom na prakse odobravanja i pravovremenu identifikaciju problematičnih izloženosti;
c) nadzor upravljanja rizikom likvidnosti i izvještavanja o pokazatelju neto stabilnih izvora finansiranja (NSFR);
d) nadzor usklađenosti poslovanja u segmentu platnog prometa, upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, sigurnosti informacionih sistema i zaštite prava korisnika finansijskih usluga.
2. U svrhu praćenja implikacija nepovoljnog ekonomskog okruženja na kvalitet aktive, supervizorska pažnja bit će usmjerena na:
a) prakse klasifikacije kreditnih izloženosti, uključujući primjenu SICR i UTP kriterij;
b) primjerenost metodologija za izračun očekivanih kreditnih gubitaka na kolektivnoj osnovi i efekata ažuriranja makroekonomskih modela;
c) primjerenost metodologija izračuna očekivanih kreditnih gubitka na individualnoj osnovi;
d) politike i prakse vrednovanja kolaterala.
Od banaka se očekuje da otklone ranije utvrđene nedostatke u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, te pravovremeno otklone odstupanja od regulatornih zahtjeva i očekivanja. Agencija će aktivno nadzirati banke kod kojih su utvrđeni materijalno značajni nedostaci u pomenutim procesima.
Depositphotos
3. U skladu s principom proporcionalnosti, potpuni postupak supervizorskog pregleda i procjene (SREP) će biti izvršen za devet banaka u 2023. godini, osim ukoliko se drugačije ne odredi na osnovu značajnih promjena u poslovnom modelu i/ili profilu rizika banke. Posebna pažnja pri provođenju SREP-a biće usmjerena na procjenu sistema internog upravljanja i upravljanja rizicima, sastava i funkcionisanja organa banke, rada kontrolnih funkcija te infrastrukture podataka za upravljanje i izvještavanje o rizicima. Krajnji rezultat SREP-a će biti ažurirane ocjene i kapitalni zahtjevi za banke.
4. Agencija će u 2023. godini provesti nadzorno testiranje otpornosti na stres korištenjem jedinstvenih scenarija, metodologije i obrazaca za njegovo provođenje. Scenariji korišteni za potrebe nadzornog testiranja otpornosti na stres biće razvijeni na osnovu makroekonomskih projekcija Centralne banke Bosne i Hercegovine iz novembra 2022. godine. U obuhvatu testiranja će se naći sve banke koje posluju u Federaciji BiH, a rezultati testiranja će se kvalitativno uzeti u obzir u SREP-u.
5. Održavanje ekvivalencije s EU regulatornim okvirom je strateško opredjeljenje Agencije. U tom smislu prioriteti Agencije u 2023. godini biće sljedeći:
a) daljnje usaglašavanje nadzornog izvještavanja bonitetnih elemenata propisanih regulatornim i izvještajnim okvirom EU;
b) usklađivanje regulatornog okvira vezano za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi s posljednjim EU regulatornim okvirom, uključujući i propisivanje novih izvještajnih obrazaca;
c) harmonizacija regulative vezane za ICAAP i ILAAP s izmjenama i dopunama važećeg regulatornog okvira;
d) revidiranje postojećeg podzakonskog okvira kojim je propisan segment licenciranja u bankama u svrhu usklađivanja s odredbama Odluke o sistemu internog upravljanja u banci i supervizorskim iskustvima u primjeni postojeće regulative u ovom segmentu i SREP ocjena u segmentu upravljanja bankom;
e) prilagodba načina izračuna finansijske poluge, izračun regulatornog kapitala, izračun izloženosti prema drugoj ugovornoj strani s EU regulatornim okvirom kroz izmjene Odluke o izračunavanju kapitala banke;
f) donošenje podzakonskih akata Agencije, koji se odnose na pravila upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima i strategijom smanjenja nekvalitetnih izloženosti.
