.webp){kind=icon}
Kretanja na tržištima roba su neujednačena. Iako se, prema mnogim analitičarima, približavamo recesiji, što znači manjoj potražnji, cijene energenata još ne usporavaju, jer se cijena prirodnog plina i sirove nafte drži na povišenim nivoima zbog nesigurnosti snabdijevanja. Industrijski metali svojim padovima već pokazuju hlađenje privrede.
Cijene prehrambenih sirovina takođe usporavaju, posebno pšenice, čija je cijena ove godine dvaput značajno skočila zbog rusko-ukrajinskog rata.
Cijene plina, nafte i benzina ostaju visoke
Evropa je i dalje usred energetske krize jer se očekuje novo smanjenje snabdjevanja iz Rusije preko gasovoda Sjeverni tok 1. Gasovod će raditi samo s 20 posto kapaciteta, objavio je ruski Gazprom. Cijene plina ostaju visoke uz smanjeno snabdjevanje, na holandskom čvorištu TTF, što je evropska referentna cijena, potrebno je izdvojiti 183 eura za megavat sat. Od ponedjeljka cijena je porasla 14 posto, u posljednjih mjesec dana dobru četvrtinu, a od početka godine cijena je 180 posto iznad početne.
Evropska komisija već pokušava uvjeriti zemlje članice da podrže prijedlog o smanjenju potrošnje za 15 posto, čime bi se i uz smanjeni protok, skladišta za zimsku sezonu mogla puniti. Prijedlogu se najviše protive zemlje koje najviše zavise o ruskom plinu, posebno Mađarska, Češka i Slovačka. Slovenija je podržala prijedlog, a najveći trgovac plinom Geoplin kaže da zbog raštrkanih izvora snabdijevanja Slovenije, gas teče nesmetano.
Cijene sirove nafte padaju u odnosu na vrh u junu, ali ostaju oko 30 posto iznad nivoa od početka godine. West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta je 98 dolara po barelu od 159 litara, dok je nafta Brent iz Sjevernog mora 107 dolara po barelu. Rast cijena nafte u prvoj polovici godine rezultat je rata u Ukrajini i posljedičnih zapadnih sankcija Rusiji, koje uključuju i uvoz ruske nafte i naftnih derivata. Osim toga, nedovoljna proizvodnja nekih članica OPEC+ i niske globalne zalihe dižu cijene, smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Skuplji je i benzin, 344 dolara po galonu, što je 54 posto više nego s početka godine. No cijene benzina u Adria regiji ne prate više cijene na svjetskim tržištima jer su vlade ograničile maloprodajnu cijenu benzina, napominje Knez. Cijene benzina u regiji nisu pratile ni pad cijena sirove nafte u drugoj polovici 2020, tokom pandemije, jer bi niže cijene goriva donijele manje novca od PDV-a u državnu kasu.
Očekuje se da će se prosječna cijena u drugoj polovici godine kretati oko sto dolara po barelu, a 2023. godine pasti ispod 90 dolara. Zbog ograničene i nestabilne ponude cijene će ove godine ostati povišene, dok će ih niža potražnja iduće godine sniziti, predviđa Knez. Nepoznanica i dalje ostaje sukob u Ukrajini, jer bi cijene mogle ostati povišene u slučaju daljnje eskalacije, postizanje planiranih nivoa proizvodnje u zemljama OPEC+ takođe je još uvijek u zraku.
Slično kao i benzin, i lož ulje je od početka godine skuplje više od 50 posto, dok je ugljen skuplji više od 140 posto.
Dr. Baker kaže da će biti recesije
Padaju cijene metala, kako plemenitih tako i industrijskih. Vrijednost zlata pada već četiri mjeseca zaredom zbog postupnog zaoštravanja monetarne politike centralne američke banke Fed. Dok je to podstaklo nagađanja o recesiji, zlato, tradicionalno sigurno utočište za ulagače u nesigurnim vremenima, zasjenila je snaga dolara. Posljednjih dana dolar je pao s vrhunca s početka jula, što je umanjilo i cijenu zlata. Trenutno iznosi 1.726 dolara za uncu, što je pad od 5,7 posto u odnosu na početak godine.
Pali su i srebro i platina, pri čemu je srebro ove godine izgubilo petinu vrijednosti, a platina dobrih osam posto.
Među industrijskim metalima ulagači najveću pažnju posvećuju kretanju cijene bakra. Zbog široke upotrebe u mnogim industrijskim sektorima, smatra se dobrim pokazateljem zdravlja globalne privrede. Trenutno je njegova cijena 342 dolara po funti, što je 23 posto ispod godišnje osnovice.
Aluminij je od početka godine izgubio 14 posto vrijednosti, cink 11 posto, a kositar 37 posto. Cijena željezne rude je 727 kineskih juana po metričkoj toni, što je 13 posto više u odnosu na početak godine. Čelik je u istom razdoblju izgubio dobru trećinu svoje vrijednosti; jedna tona košta 923 dolara.
Bloombergov podindeks industrijskih metala takođe je pao sa svog vrhunca u martu; ove je godine izgubio 13 posto svoje vrijednosti.
Cijene prehrambenih proizvoda popuštaju
Prehrambeni proizvodi bili su na naslovnicama posljednjih mjeseci zbog rata u Ukrajini. Rusija je iskoristila pomorsku blokadu kako bi spriječila izvoz pšenice i drugih žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, podižući cijenu pšenice i pogoršavajući rizik od masovne gladi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, gdje Ukrajina i Rusija izvoze većinu svojih žitarica.
Nakon dva skoka početkom marta i sredinom maja, cijena pšenice vraća se na nivo s početka godine; trenutno iznosi 783 dolara po bušelu. Događaji u Crnom moru i dalje utiču na cijenu pšenice: Pala je nakon vijesti da su Ukrajina i Rusija dogovorile izvoz žitarica iz Ukrajine, ali je ponovno porasla nakon bombardovanja Odese. Rusija je objavila da raketni napad neće uticati na izvoz žitarica.
Ove godine cijena kukuruza i soje bila je manje volatilna od cijene pšenice. Kukuruz se kreće oko 592 dolara po bušelu, što je nivo od početka godine, dok je soja poskupjela 12 posto. Najviše je poskupjela riža koja je dobila čak četvrtinu svoje vrijednosti.
Palmino ulje od početka godine izgubilo je već četvrtinu vrijednosti, za metričku tonu treba izdvojiti 3.861 malezijski ringit ili 854 eura.
Pad cijena sirovina ne mora nužno značiti niže cijene hrane, jer poskupljenju na policama pridonose i veći troškovi u poljoprivredi, posebno troškovi gnojiva i energenata.
BiH: Povećan uvoz žive stoke i mesa, pad žitarica
Što se tiče uvoza određenih roba u BiH, vrijednost uvezenih živih životinja u junu je iznosila 6,8 miliona KM i povećana je u odnosu na prethodni mjesec (5,9 miliona KM). Meso i jestivi klaonički proizvodi su takođe povećani, pa je tako u junu uvezeno 37,7 miliona KM, dok je u maju ta vrijednost bila 29,8 miliona KM.
Vrijednost uvezenih žitarica premašila je 25 miliona KM u junu i to je manje nego vrijednost iste robe uvezene u maju (34 miliona KM).
Smanjen je i uvoz masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla koji je iznosio 15,5 miliona što je manje u odnosu na maj kada je uvoz bio 21,4 miliona KM. Istovremeno uvoz šećera i proizvoda od šećera je uduplan, sa 14,3 miliona KM u maju na 27,9 miliona KM u junu.
Što se tiče metala neznatno je povećan uvoz čelika i željeza (119,9 miliona KM u junu) i proizvoda od tih materijala (67,8 miliona KM u junu) u junu, dok je pao uvoz bakra i proizvoda od bakra. Uvoz nikla i aluminija je rastao, kao i olova i cinka, dok je uvoz kalija pao.
Otežani lanci snabdijevanja, nedostatak roba i sukob u Ukrajini uticali su na značajan rast inflacije i cijena roba i proizvođačkih cijena u BiH.
Tako su, po posljednjim zvaničnim podacima za juni 2022. godine potrošačke cijene u Federaciji BiH u odnosu na prethodnu godinu porasle su 16,8 odsto, a u Republici Srpskoj 14,3 odsto.
Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u junu 2022. godine su porasle za 26,5 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine u FBiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH indeksi proizvođačkih cijena rasli su u ovoj godini do maja, da bi u junu počeli da padaju.
Srbija
Pšenica je u Srbiji prošle nedjelje pala preko dva odsto na Produktnoj berzi u Novom Sadu. Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da se ove godine očekuje proizvodnja pšenice od 3,184 miliona tona ove godine, što je za 7,5 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.
Srbija, najveći proizvođać i izvoznik pšenice u CEFTA području, ekonomske 2012/2022 izvezla je nešto preko miliona tona pšenice. Na količinu su uticale zabrana izvoza i kvote na izvoz pšenice koje su kasnije uvedene, ali je prošle nedjelje Vlada odobrila slobodan izvoz pšenice.
Rast cijene kukuruza i soje obilježio je proteklu nedjelju, prema izveštaju Produktne berze Novi Sad. Veća aktivnost na domaćem tržištu zabilježena je od sredine nedjelje, a najviše se trgovalo kukurozom. Najveći rast cijene zabilježen je kod soje - od početka nedjelje, ponude ove uljarice bile su na mnogo višem nivou.
Hrvatska
Kako je Hrvatska u velikoj mjeri ovisna o uvozu poljoprivrednih proizvoda i sirovina, taj porast cijena itekako su na svojim džepovima osjetili hrvatski građani i poduzetnici. Zanimljivo je da je i cijena proizvoda u kojima imaju suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni svejedno oštro rasla. Na primjer, vanjskotrgovinska bilanca pozitivna im je kod žitarica i uljarica, ali upravo su suncokretovo ulje i brašno proizvodi koji su najviše poskupjeli u 2022. godini, i to preko 30 posto.
Jedan od glavnih razloga tome je što izvoze sirovinu, a uvoze skuplje prerađevine. To se najbolje vidi na primjeru suncokreta kojeg proizvode dvostruko više nego što im treba, ali zadovoljavaju tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem, uprkos tome što imaju kapacitete za preradu.
Podaci DZS-a pokazuju kako su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2022. u usporedbi s 2015. porasle su za 20,8 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 11,4 posto.
Biljni proizvodi poskupjeli su za 35,2 posto u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. za 12,7 posto. Na taj je skok najviše utjecao rast cijena žitarica (57 posto), industrijskog bilja (34,1 posto) i vina (14,3 posto).
Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda rasle su za 9,8 posto u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim razdobljem 2021. porasle su za 10,2 posto. Najviše je rasla cijena goveda (22,5 posto), mlijeka (6,8 posto) i svinja (4,8 posto).
Cijene inputa u prvom su kvartalu 2022. u usporedbi s 2015. veće su za 45,3 posto, dok su u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. veće za 40,2 posto.
Makedonija
Privredni subjekti i građani Makedonije osjetili su rast cijena glavnih robnih proizvoda na međunarodnim tržištima u proteklom periodu uzrokovan organizacijom ponude zbog prekida u lancima nabavke i šoka koji je donio rat u Ukrajini. To je direktno ili indirektno uticalo na enormno povećanje cijena hrane, industrijskih proizvoda, troškova proizvodnje i izgradnje. Glavni razlog za to je što Makedonija za veliki dio robnih proizvoda zavisi od uvoza.
Prošle godine zemlja je uvezla obojenih metala u iznosu od 1,3 milijarde evra, žitarica i prerađenih žitarica u iznosu od 107 miliona evra, kafe i čaja u iznosu od 86 miliona evra, šećera i prerađevina u iznosu od 47 miliona evra, hrane i živih životinja u iznosu od 745 miliona evra. Za svu ovu robu uvoz je znatno veći od izvoza, odnosno neznatan je.
Uvozna zavisnost se manifestovala kroz povećanje cijena u nekoliko sektora. Prema najnovijim statističkim podacima, u maju 2022. godine u odnosu na maj 2021. godine, prodajne cijene proizvođača industrijskih proizvoda ukupno su više u sektoru vađenja ruda i kamena za 23 posto, u sektoru prerađivačke industrije za 20,6 posto i u sektoru ponude električne energije, plina, pare i klimatizacije za 35,4 posto.
U prvom tromjesečju 2022. godine, u odnosu na prvi kvartal 2021. godine, potrošnja za izgradnju novih stanova porasla je za 23,8 posto, a potrošnja materijala za 29,3 posto.
Indeks cijena u poljoprivredi u junu 2022. godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, povećan je za inpute za 25,8 posto, a za proizvodnju za 9,8 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u maju 2022. uvozne cijene iz sektora koksa i rafiniranih naftnih derivata bile više za 5,1 posto na mjesečnom nivou i za 114,3 posto na godišnjem nivou.
Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg
Očekuje se da će u drugoj polovini 2022. godine većina cijena roba biti niža nego u prvoj polovini godine jer globalna potražnja slabi, ali faktori ponude i dalje drže cijene iznad istorijskih prosjeka do 2021. godine, pokazuje nova analiza Bloomberg Adria.
Slabljenje globalne potražnje odraziće se na povećanje kamatnih stopa centralne banke, što će podstaći smanjenje potrošnje. To će se štetno odraziti na potražnju za metalima jer će industrija imati smanjenje planova proizvodnje.
Malo je vjerovatno da će se cijene hrane vratiti ispod petogodišnjeg ili desetogodišnjeg prosjeka 2022. godine, jer cijene roba sada podržava inflacija, uključujući visoke troškove transporta, cijene energije i đubriva i nedostatak radne snage u mnogim zemljama.
Generalni zaključak je da pritisak na robne proizvode ostaje i tokom 2022. godine, a pozitivna kretanja se očekuju u drugoj polovini 2023, osim ako se rusko-ukrajinski rat ne produži tokom naredne godine.
