Analitičari Bloomberg Adrije objavili su novi detaljni pregled lanjskog poslovanja bankovne industrije u Europi te regiji. Uz glavnu poruku kako se ponavljanje lanjskog skoka profitabilnosti ne može uskoro očekivati, glavni analitičar Andrej Knez u nastavku detaljnije komentira izglede regionalnih banaka za ovu godinu, ali i što se može očekivati od europske bankovne industrije. Cjelokupna analiza dostupna je ovdje.
Banke listane na europskim burzama generirale su investitorima u europske dionice, u usporedbi s drugim industrijama, među najvišim povratima od kraja 2022. godine. Porast cijena tih dionica od 30 posto ne iznenađuje kada vidimo da su banke u istom periodu ostvarile sjajne poslovne rezultate i to porastom neto kamatnih marži na 1,9 posto, što je najviša razina u barem 20 godina. Povrati na kapital su, u odnosu na godinu ranije, porasli za pet postotnih bodova na 14 posto, odnosno najvišu razinu od 2007. godine, a i prosječno isplaćena dividenda iznosila je 45 posto dobiti, što je najviše od 2018. godine.
Najveće europske banke, poput nizozemske ABN Amro Bank, španjolske Banco Santander, njemačkih Deutsche Banka i Commerzbanka, engleskog HSBC Holdingsa te švedske grupacije Svenska Handelsbanken, ostvarile su skok neto kamatnog prihoda za 13 posto u odnosu na 2022. godinu, a to trebaju najviše zahvaliti stezanju centralnih banaka. Neto prihod od naknada, koji najviše raste zajedno s gospodarstvom i tim povezanim brojem platnih transakcija, porastao je tek 4 posto, jer se ekonomska aktivnost hladila. Da je monetarno stezanje glavni faktor u prošlogodišnjem rastu neto kamatnog prihoda dodatno se potvrđuje beznačajnim rastom portfelja kredita od tek jedan posto, što je najmanje još od 2016. godine.
Porast profitabilnosti u 2023. svejedno je bio izraženiji u bankama Adria regije u odnosu na velike banke listane na europskim burzama. Primjerice, neto kamatne marže su porasle većinom za 1 postotni bod kod banaka Adria regije, više nego dvostruko više od velikih europskih banaka. Isto je bilo i s povratima na kapital, koji su najviše porasli u Sloveniji, za 10 postotnih bodova, i Hrvatskoj, za 7, dok je porast kod velikih europskih banaka bio 5 postotnih bodova.
Povrat na europske dionice | Bloomberg
Povrati u Adria regiji su tako danas vrlo respektabilnih 15-20 posto, dakle iznad prosjeka europskih banaka od 15 posto. A osjećaj uspjeha za regionalne banke je još i veći kada se uzme u obzir da zbog prirode poslovanja na rizičnijem tržištu one moraju imati više kapitala nego velike europske banke.
Poskupljenje zaduživanja, stroža kreditna pravila te slabije srednjoročne prilike za investiranje već dovode do smanjenja kreditnih portfelja banaka u Njemačkoj i Italiji. Iako međugodišnje povećanje kreditnih portfelja usporava u Adria regiji, kao i šire u srednjoistočnoj Europi, ipak se hlađenje kreditne aktivnosti u zemljama Adria regije odvija sporije i blažim intenzitetom.
Razlog leži prvenstveno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje na međugodišnjoj razini kreditni portfelji još uvijek rastu srednje jednoznamenkastim stopama. Klijenti banaka u tim zemljama zadužuju se po nižim kamatama nego, primjerice, u Njemačkoj i Italiji.
Ključni indikatori profitabilnosti | Bloomberg, central banks, BBA Analytics
Dok su u potonjim zemljama stope na korporativne kredite od kraja 2021. godine porasle za četiri i više postotnih bodova, u Hrvatskoj je zaduživanje poduzeća danas skuplje za 3,7 postotnih bodova, a u Bosni i Hercegovini tek jedan postotni bod. U regiji su "najgore" prošli korporativni klijenti banaka u Srbiji, koji za novi kredit danas moraju platiti skoro pet postotnih bodova višu kamatnu stopu nego prije dvije godine.
Razlika u porastima kamatnih stopa najbolje se zrcali u stanju likvidnosti bankovnih sustava. Banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su najlikvidnije u regiji s odnosom kredita i depozita klijenata na 74 posto, odnosno 76 posto. Višak likvidnosti u tim zemljama se postepeno gradio kroz 2010-e godine kada se privatni sektor razduživao, a uz to su skoro sve centralne banke tiskale novac. Od susjednih zemalja je po omjeru kredita i depozita njima najbliža Sjeverna Makedonija, čiji je omjer na 83 posto, a Slovenija se smjestila taman između Italije i Njemačke s omjerom kredita i depozita na 86 posto.
Likvidnosni uvjeti su najskučeniji u Srbiji, gdje od svakog eura prikupljenog depozita tek 7 centi ostaje "neiskorišteno", odnosno ne plasira se u kredite. Na tom je tržištu kreditna aktivnost godinama premašivala trendove u susjednim zemljama, pa se rezerva neiskorištenih sredstava nije punila istom dinamikom.
Valuacije banaka
Valuacije europskih banaka listanih na burzama su s odnosom cijene dionica i trenutne dobiti oko 7x, što je ispod 10-godišnjeg prosjeka od 11x. Investitori očigledno smatraju da dobit bankama u bliskoj budućnosti neće rasti toliko kao u 2023. godini, ako uopće bude rasla. Poslovanje banaka u nastavku godine obilježit će nekoliko glavnih faktora, a dio će ih se preliti i na 2025. godinu.
U velikim državama eurozone kamatne stope na kredite više neće rasti, barem ne značajno, jer je dosadašnji porast bezrizičnih kamatnih stopa u potpunosti prenesen na kredite klijenata. U zemljama Adria regije možemo očekivati još poskupljenja zaduživanja, ali primarno u državama koje su do sada bilježile manje poraste stopa, dakle BiH, Slovenija i Hrvatska. U cijeloj Europi će banke još i ove godine morati povećavati kamatne stope na depozite, a u spomenutim zemljama Adria regije banke će dodatnim poskupljenjem kredita barem donekle braniti profitabilnost, osobito kako će kreditna aktivnost nastaviti slabjeti.
Kamatne stope na kredite kućanstvima i kompanijama | central banks, BBA Analytics
Kamatne stope na oročene depozite će nastaviti rasti, jer u cijeloj Europi klijenti banaka zahtijevaju svoj dio kolača od monetarnog stezanja. Dosad su u Adria regiji najbolje prošli deponenti banaka u Srbiji, gdje je preneseno skoro 74 posto monetarnog stezanja u kamatne stope na depozite. U hrvatskim bankama taj prijenos je na 68 posto, u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji oko 40 posto, a najmanji je u BiH na 32 posto.
Gospodarska perspektiva je solidna, što znači da banke u regiji ne bi trebale vidjeti značajnije slabljenje kvalitete kreditnog portfelja. Skuplje zaduživanje će svejedno dodatno slabjeti potražnju za kreditima, pa će se kreditni portfelji zadržati oko trenutnih razina.
U eurozoni je (ne)izravna izloženost banaka vrijednosti komercijalnih nekretnina sve toplija tema. Te banke su kroz kredite za financiranje projekata komercijalnih nekretnina ili one osigurane komercijalnim nekretninama izložene u vrijednosti od 2,6 bilijuna eura, što je skoro 12 posto svih kredita u eurozoni.
Smanjivanje kamata
ECB će početi smanjivanje kamatnih stopa u ljetnim mjesecima i to za ukupno jedan postotni bod do kraja godine. Time bi se 3-mjesečni Euribor trebao spustiti prema 3 posto do kraja 2024. godine. Usporedno s time će ECB nastaviti istiskivanje viška likvidnosti u sustavu, ali taj proces će, ovisno o ambicijama ECB-a, trajati između tri i devet godina. Dok će to početi smanjivati neto kamatne marže kod većine banaka u eurozoni, banke u Adria regiji sa snažnijom likvidnosti moći će braniti profitabilnost sporijim porastom kamatnih stopa na depozite.
U svjetlu kopnjenja rasta profitabilnosti, banke će nastaviti optimizaciju troškova. Ne bi li se održao organski rast, banke će trebati i dalje ulagati značajna sredstva u tehnološka rješenja. U takvom scenariju optimizacija troškova će podrazumijevati (dodatnu) racionalizaciju izdataka za zaposlenike, najčešće kroz kanal smanjenja njihovog broja.
.webp){kind=icon}
