Općenito rastuće cijene u regiji nisu zaobišle sektor napitaka. Snažna potražnja potrošača u Adria regiji podržala je rast cijena, omogućavajući proizvođačima da prebace svoje rastuće troškove na prodajne cijene, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Cijene proizvođača bezalkoholnih pića u Adria regiji znatno su porasle u 2022. i nastavile rasti u 2023. godini. Potrošačke cijene održale su sličan uzorak rasta, nadmašujući prosjek ukupne potrošačke košarice u prvih jedanaest mjeseci 2023. Struktura troškova, pod utjecajem cijena energije, plaća i troškova sirovina, igrala je ključnu ulogu u vođenju ukupnog povećanja cijena.
Analiza cijena sirovina, uključujući voće, šećer i kukuruzni sirup, otkrila je snažne pozitivne korelacije s cijenama bezalkoholnih pića. Cijene voća pokazale su najvišu korelaciju (oko 80 posto), zatim globalne cijene šećera (72 posto) i cijene kukuruza (62 posto).
U 2022. godini, prosječna cijena šećera porasla je godišnje za 5,5 posto, PET je imao skroman rast od 0,7 posto godišnje, dok je koncentrat naranče imao turbulentnu godinu, doživljavajući značajan porast od 42 posto u prosječnoj cijeni. Značajnom skoku cijena koncentrata naranče doprinio je tzv. citrusni zeleniš ili bolest žutog zmaja, neizlječiva infekcija zbog koje je naranča zelena i gorka. Problemi su se pogoršali u 2023. godini s prosječnom cijenom koja je 71,6 posto viša u odnosu na prethodnu godinu i 144 posto viša u usporedbi s 2021. godinom.
"Rast plaća u proizvodnji napitaka, zajedno s visokim stopama inflacije, pridonio je pritiscima na troškove industrije. Plaće (u apsolutnim iznosima) unutar regije bile su iznad prosjeka u prvih devet mjeseci 2023. godine, budući da proizvodnja zahtijeva značajan udio stručne radne snage, npr. za upravljanje mašinama i kontrolu kvalitete", navodi analitički tim.
Bloomberg Adria
Kako kažu, prosječna bruto zarada u segmentu proizvodnje napitaka intenzivnije je rasla u 2022. u usporedbi s prosječnom plaćom, a zatim su uslijedile niže stope rasta u 2023.
Kompanije su u 2022. godini doživjele značajan rast prodaje, potaknut sa dva ključna faktora: značajan oporavak vanjskih kanala zbog utjecaja koronavirusa i implementirane cjenovne mjere kako bi se zaštitila dobit od značajnih pritisaka na troškove. Ovaj dvostruki utjecaj doprinio je dvocifrenim prosječnim stopama rasta.
Iako su ove kompanije doživjele značajan rast prodaje u 2022. godini, marže dobiti bile su pogođene porastom cijena sirovina, većim troškovima energije i plaća. Primjetno je da su EBITDA marže pale za više od dva postotna boda u prosjeku za deset odabranih kompanija, pri čemu su Atlantic Cedevita, Fructal i Knjaz Miloš doživjeli padove od preko pet postotnih bodova.
Coca-Cola
Kompanije Coca-Cola HBC, koje su zajednički vlasništvo Coca-Cola HBC AG, ističu se u analizi. Unatoč zajedničkom vlasništvu, postoje razlike među njima koje utječu na financijske pokazatelje. Ključna razlika leži u činjenici da Coca-Cola HBC Slovenija nema vlastitu proizvodnju, već nabavlja svoje proizvode od hrvatske kompanije.
Iznenađujuće je, međutim, da Coca-Cola HBC Slovenija ostvaruje najviše bruto i operativne marže u grupi, što postavlja pitanja o pridržavanju principa van dohvata ruke (tzv. arm's length principle) u transakcijama između Coca-Cola HBC Hrvatska i Coca-Cola HBC Slovenija.
"S druge strane, također je pošteno reći da ne vidimo financijski poticaj za Coca-Cola HBC Group da ostvaruje veće profite na slovenskoj strani, s obzirom na činjenicu da je porez na dobit neznatno viši nego u Hrvatskoj. Logiku iza toga je teško razumjeti", navodi se u analizi.
Najveći porast cijena u BiH
Četiri Coca-Cola HBC kompanije u Adria regiji ostvarile su prosječnu stopu rasta prodaje od 25,4 posto godišnje u 2022. Najvažniji pokretač rasta prodaje u slučaju Hrvatske i Slovenije bio je porast volumena, dok su kompanije u Bosni i Hercegovini i Srbiji ostvarile veće koristi od povećanja cijena, iako je i povećanje volumena bilo značajno s dvocifrenim porastom. Najveći porast volumena odnosi se na kompaniju iz Hrvatske s promjenom od 13,5 posto godišnje, dok je kompanija iz Bosne i Hercegovine imala najveći porast cijene po jedinici od 14 posto godišnje.
Što se tiče troškova zaposlenika, primjetna je razlika na razini zemlje u troškovima po zaposleniku između Coca-Cola HBC kompanija i njihovih konkurenata. U Hrvatskoj Coca-Cola HBC ima 61 posto viši trošak po zaposleniku od svojih konkurenata. U Srbiji, Coca-Cola HBC ima 132 posto viši trošak po zaposleniku od konkurenta Knjaz Miloš.
Bloomberg Adria
U Sloveniji, taj je broj 22 posto viši u usporedbi s Radenskom, a u Bosni i Hercegovini taj broj je 56 posto viši u usporedbi sa Sarajevskim kiseljakom.
Još jedan zanimljiv detalj je činjenica da Coca-Cola HBC Srbija generira praktički iste troškove po zaposleniku kao i sestrinska kompanija u Hrvatskoj, što je neočekivano s obzirom na veliku razliku u općim plaćama na razini zemlje.
"Kako bismo naglasili važnost pravilnog upravljanja obrtnim kapitalom, izračunali smo korelaciju između NWC-a kao postotka prodaje i povrata na investirani kapital za 2022. godinu. Rezultat je negativna korelacija od -0.74. S tim rečeno, što je niži NWC kao postotak prodaje, to je veći povrat na investirani kapital, s prilično snažnom negativnom korelacijom", objašnjavaju analitičari.
Fructal
Fructal je kompanija s najnižim ROIC-om i najvišim NWC-om kao postotkom prodaje u značajnoj razlici u odnosu na ostalu grupu konkurenata. Ako dublje pogledamo što potiče visoki neto obrtni kapital Fructala, to je prije svega njihovo visoko saldno stanje zaliha, objašnjavaju analitičari. "Prosječni dani zaliha Fructala iznose 143, što je trostruko više od prosječnog konkurentskog (bez Fructala)".
Buduće performanse u industriji bezalkoholnih pića oblikovat će sljedeći faktori: cijena sirovina, konsolidacija udjela na maloprodajnom tržištu i rastuća potražnja za zdravijim alternativama. Cijene sirovina i dalje se kreću negativnim smjerom u 2023. godini, ulazeći u 2024. godinu, još uvijek ne vidimo olakšanje s tog fronta.
Što se tiče maloprodaje, slovensko i bosanskohercegovačko tržište karakteriziraju značajna konsolidacija tržišta s prva tri igrača koji kontroliraju između 60 posto (Slovenija) i 64 posto (Bosna i Hercegovina) tržišnog udjela. "Dok je u Hrvatskoj i Srbiji konsolidacija tržišta nešto niža, očekujemo daljnju konsolidaciju, posebno od kompanija koje se nazivaju diskonterima, a koje općenito imaju šire regionalno prisustvo".
Na kraju, što se tiče rastuće žeđi za alternativnim pićima, kompanije koje strateški upravljaju diverzifikacijom portfelja i istražuju nove tržišne puteve vjerojatno će uspostaviti snažniji dugoročni položaj.
"Oni koji još nisu započeli plasman alternativnih pića mogli bi se naći u nepovoljnom položaju, budući da konkurencija već radi na kreiranju percepcije kod potrošača. Nadalje, proširivanje portfelja kako bi obuhvatio više tradicionalnih potrošačkih pića, poput kafe, predstavlja obećavajući put. Primjerice, Jamnica Plus nedavno je najavila suradnju s Nestleom za distribuciju proizvoda od kafe, sektoru HoReCa, dok kompanije koje su dio Coca-Cola HBC grupe već neko vrijeme distribuiraju Costa kafu", zaključuju analitičari.
