.webp){kind=icon}
Građevinski sektor u ovoj godini bi na krilima javnih ulaganja u infrastrukturne projekte trebao blago rasti, dok će privatna ulaganja u stanogradnju usporiti, ističe istraživački tim Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi.
Svježi podaci s početka 2023. pokazuju da su Hrvatska i Slovenija nastavile pozitivne trendove, dok se Sjeverna Makedonija oporavila u odnosu na 2022. godinu, uglavnom zbog učinka niske baze. Podaci za Srbiju za cijelu prošlu godinu pokazali su pad građevinske aktivnosti, dok su za BiH pokazali stagnaciju.
Cijelu analizu javnih financija možete preuzeti OVDJE.
"Općenito pozitivan trend u sektoru dodatno podupire sve veći broj izdanih građevinskih dozvola (osim u slučaju Srbije), što nam daje naslutiti da će se slična kretanja preslikati i na prvu polovicu 2023. godine. Iako je vrijednost građevinskih dozvola bolji pokazatelj, s izravnom korelacijom s ukupnom gospodarskom aktivnošću, te brojke nisu dostupne za sve zemlje, a mi i dalje smatramo da je promatranje broja dozvola vrijedan pokazatelj trendova u bliskoj budućnosti", poručuje analitički tim BBA.
Radna snaga i dalje gorući problem
Prema najnovijoj anketi Europske komisije (EK) o očekivanjima u građevinskom sektoru, najveći problem na cijelom kontinentu i dalje je nedostatak kvalificirane radne snage, koji je posebno izražen u Adria regiji (podaci za BiH nisu dostupni).
Više od 70 posto ispitanika u Sloveniji smatra kako je manjak radne snage najveća prepreka daljnjem razvoju sektora, a slične brojke su i u Hrvatskoj te Sjevernoj Makedoniji. Pitanje radne snage u regiji postaje sve akutnije, prvenstveno zbog loše demografske slike i migracijskih tendencija, što je ujedno indikator da će se pritisci na rast plaća nastaviti.
S druge strane, možemo vidjeti da se u usporedbi s fiskalnom 2022. veći dio Europe suočava s padom potražnje na tržištu nekretnina s obzirom na relativno visoke cijene nekretnina popraćene rastom kamatnih stopa, dok u Adria regiji to još uvijek nije izraženo.
Anketa EK-a o građevinarstvu predviđa da će cijene nekretnina u regiji rasti sporije nego prošle godine, što dodatno dokazuje da opada potražnja.
"Ove će godine građevinski sektor u regiji zabilježiti umjeren rast u usporedbi s prethodnom godinom, uglavnom zbog usporavanja stanogradnje, dok će s druge strane investicije javnog sektora u infrastrukturu ostati snažne. Povlačenje potražnje vidimo kao glavni čimbenik usporavanja stanogradnje, u skladu s višim kamatama koje poskupljuju investicije", naglašavaju naši analitičari.
Što konkretno čeka kompanije iz branše u ovoj godini? Kao prvo, izazovnije okruženje u pogledu financiranja u odnosu na prošlu godinu jer se kreditni standardi polako, ali sigurno zaoštravaju, što će poskupjeti zaduživanje.
Nastavit će se i vječna borba s pronalaskom radne snage. Iako već imamo snažan priljev stranih radnika, to ipak neće biti dovoljno da zadovolji potražnju, pa se očekuju korekcije plaća naviše.
Napokon bi trebalo doći i do dugo najavljivanog pada cijena nekretnina jer će niski realni prihodi, visoka inflacija i sve veće kamatne stope zakočiti potražnju. To će cijeli sektor usmjeriti prema projektima izgradnje javne infrastrukture koje će poticati države u sljedećih nekoliko godina.
Pad cijena od pet posto
"U skladu s nedavnim razvojem događaja – očekivanim mekim prizemljenjem gospodarstava u regiji, plitkim tržištem rada, rastućim kamatama na stambene kredite i pritiscima na rast plaća pod utjecajem inflacije, vidimo korekciju cijena nekretnina od oko pet posto u prosjeku do kraja 2023. Naš stav dodatno podupire činjenica da se učinci agresivnog monetarnog stezanja još nisu u potpunosti materijalizirali, za razliku od razvijenijeg dijela EU-a koji sada doživljava korekcije tržišta nekretnina na puno višoj razini, ali se očekuje da će se to dogoditi u drugoj polovici godine. Nepotrebno je spominjati da bazni učinak igra važnu ulogu, drugim riječima, u sve lošijem okruženju ne može se očekivati da će se trend kretanja cijena nekretnina iz 2022. nastaviti", pojašnjava analitički tim BBA.
Ističu i kako nepostojeći porezni okvir u Hrvatskoj i Sloveniji otvara prostor da se fiskalnom politikom nekretnine učine dostupnijima širem stanovništvu, odnosno da se povećaju proračunski prihodi.
Neoporezivanje nekretnina čini ih investicijski privlačnom robom, što već desetljećima rezultira velikim rastom cijena kvadrata. Ne čude stoga pokazatelji da je regija među najgorima na kontinentu po postotku mladih koji žive s roditeljima.
Naši analitičari ističu kako bi se to moglo popraviti uvođenjem progresivnog poreza na nekretnine koji se ne bi primjenjivao na prvu stambenu jedinicu. "Time bi postalo manje privlačno imati u vlasništvu veliki broj stanova i ne aktivirati ih na tržištu, što bi u konačnici trebalo rezultirati većom ponudom i snižavanjem cijena. Drugi korak bi trebao biti reguliranje dugoročnog najma od država jer domaće stanovništvo ispašta zbog kratkoročnog turističkog najma", zaključuje analitički tim BBA.
