.webp){kind=icon}
Vanjskotrgovinska robna razmjena u Adria regiji bila je vrlo intenzivna u 2022. godini, uglavnom zbog rasta cijena, naročito cijena energenata koje su povećale vrijednost uvezene robe. To je imalo značajan utjecaj na povećanje trgovinskog deficita koji su ostvarile sve zemlje regije, navodi se u najnovijoj analizi analitičara Bloomberg Adrije.
Međutim, prema podacima statističkih zavoda u regiji za siječanj primjećuje se da zemlje regije bilježe rast izvoza, a naši analitičari ukazuju da je to, iako raste sporije u odnosu na 2022. godinu, i dalje "ohrabrujuće s obzirom na pogoršane vanjske ekonomske uvjete". Ističu i da je uvoz podržan velikom domaćom potražnjom, što predstavlja, kako navode, zdrav razvoj tržišta rada.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je tijekom 2022. godine zabilježila rast uvoza od 32,6 posto i rast izvoza od 25,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime je povećan trgovinski deficit ove zemlje Adria regije.
Obje strane trgovine bile su u porastu tijekom prošle godine, zbog porasta cijena gotovo svih vrsta robe. Međutim, rast cijena potaknuo je i izvoz, jer su aluminij, željezo, čelik, kao i proizvodi od njih, činili petinu izvoza u 2022. godini, dok su energenti imali značajan udio na strani uvoza.
Podaci za siječanj ove godine pokazuju da se tempo vanjskotrgovinske razmjene smiruje. Uvoz je porastao za 7,6 posto međugodišnje, a izvoz 5,9 posto uslijed pada cijena na tržištu robe, a došlo je i do značajnog baznog efekta.
Hrvatska
Od svih zemalja u regiji, Hrvatska je ostvarila najveći trgovinski deficit u 2022. godini, potaknut međugodišnjim rastom uvoza od 46,4 posto prema rastu izvoza od 30,4 posto. Na oba aspekta trgovine utjecale su veće cijene energenata, navodi analitički tim BBA.
Prema podacima za siječanj, uvoz je usporio i iznosio 19,8 posto međugodišnje, dok je izvoz zabilježio međugodišnji rast od 13,1 posto.
Glavni hrvatski trgovinski partneri su zemlje EU-a, uglavnom Italija, Njemačka, Slovenija i Mađarska, a ekonomske veze postaju sve čvršće ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen. To će olakšati trgovinsku razmjenu Hrvatske s ostalim zemljama, s obzirom na to da više neće biti valutnih razlika, a ubrzat će se i transport robe.
Srbija
Vanjskotrgovinska razmjena Srbije pokazuje izvjesne znakove smirivanja, nakon što je u prvoj polovici prošle godine imala skok rasta uvoza. Tijekom 2022. uvoz je porastao za 34,8 posto na međugodišnjem nivou, dok je izvoz porastao samo za 26,3 posto, što se odrazilo na povećanje trgovinskog deficita.
Analitički tim BBA zapazio je da je od studenog do kraja 2022. izvoz počeo brže rasti, a podaci za siječanj 2023. pokazuju da je uvoz povećan za 12,5 posto međugodišnje, dok je izvoz u istom periodu povećan za 21,1 posto.
Glavni trgovinski partneri za Srbiju su zemlje Europske unije (EU) na koje otpada čak 60 posto izvoza, a najviše je izvezeno u Njemačku, Italiju i Mađarsku. Zbog toga naši analitičari ukazuju na to da će se usporavanje ekonomija EU preliti na vanjsku potražnju, što će smanjiti uvoz i izvoz.
Uz zemlje EU-a, sve važniji trgovinski partner za Srbiju postaje i Kina. Ova zemlja je u posljednje vrijeme bila jedan od najvećih stranih direktnih investitora u Srbiji, pretežno u sektor rudarstva. Zbog toga će, ističu naši analitičari, oporavak Kine pojačati buduću vanjsku trgovinu sa Srbijom.
Slovenija
Slovenija je najveći izvoznik u regiji jer je njena industrija pretežno izvozno orijentirana, s obzirom na to da je domaće tržište od dva milijuna stanovnika relativno malo. Zbog visokog izvoza, koji je iznosio 53 milijarde eura, Slovenija je imala najmanji deficit u 2022. godini u Adria regiji, navode analitičari BBA.
Uvoz Slovenije prošle godine je iznosio 36,6 posto međugodišnje, a izvoz 33,8 posto. Podaci za siječanj pokazuju nešto niže stope rasta uvoza od 27,2 posto međugodišnje, a rast izvoza iznosio je 31,1 posto.
Na trgovinski deficit Slovenije utjecale su, kao i u slučaju Srbije i Hrvatske, cijene energenata. Slovenija je tijekom prošle godine povećala uvoz ugljena, plina i sirove nafte. S druge strane, izvoz su dominantno pokretale kemikalije i farmaceutski proizvodi.
U odnosu na ostale zemlje regije, analitičari BBA navode da je Slovenija jedina zemlja koja je u prethodnih 10 godina smanjila svoj udio u izvozu u zemlje EU.
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je također zabilježila veći rast uvoza prošle godine koji je iznosio 25,8 posto u usporedbi s izvozom od 19,9 posto.
Podaci za siječanj pokazuju da se ovaj trend mijenja. Rast uvoza je u tom razdoblju iznosio pet posto međugodišnje, a rast izvoza 13,7 posto.
Sjeverna Makedonija ima najmanji udio u izvozu u okviru Adria regije, navodi analitički tim BBA, od čega polovica otpada na Srbiju. Najveći udio u izvozu odlazi u zemlje EU-a, prije svega u Njemačku, Bugarsku i Grčku.
Prognoze za 2023. godinu
Što se tiče prognoza za 2023. godinu, analitički tim BBA predviđa negativne vanjskotrgovinske trendove u cijeloj Adria regiji, pri čemu je, kako navode, najjači faktor visoki bazni efekt.
Ostali čimbenici koji pridonose pogoršanju prognoza uključuju usporavanje ukupnog ekonomskog rasta glavnih trgovinskih partnera regije i slabiju domaću potražnju u odnosu na 2022.
Uz to, analitičari još uvijek vide veliki utjecaj cijena robe kako na uvoz tako i na izvoz, te dodaju da će globalna stabilizacija cijena očigledno morati sačekati geopolitički stabilnija vremena.
Po pitanju izvoza, naš analitički tim smatra da može doći do pada zbog usporavanja gospodarstva u glavnim trgovinskim partnerima zemalja Adria regije. PMI Manufacturing za Njemačku je u zoni kontrakcije i bilježi 46,3 u veljači 2023., što je pad u usporedbi s podacima iz prosinca prošle i siječnja ove godine, a to, pak, ukazuje da se očekivanja za proizvodni sektor pogoršavaju.
Bloomberg
Očekivanja proizvođača u Adria regiji po pitanju razine izvoznih narudžbi također su pesimistična jer su u veljači 2023. objavili negativne međugodišnje razine (osim u slučaju Sjeverne Makedonije, koja pokazuje blagi rast), što ukazuje na pogoršanje prognoza izvoza.
Što se uvoza tiče, analitičari ukazuju na to da je usporavanje tempa vezano za slabije trendove izvoza za 2023. Također očekuju i pogoršanje domaće potrošnje u cijeloj regiji (nagriženo visokom inflacijom i troškovima financiranja) te smanjenje potražnje za uvozom za finalnu potrošnju.
Pozitivni aspekti povezani su sa stranim ulaganjima u regiji, što ukazuje na daljnji proizvodni i izvozni potencijal, posebno u zemljama koje nisu članice EU-a i koje su još uvijek u tranzicijskoj fazi pa imaju veći broj nezaposlenih za angažman na projektima. Ponovno otvaranje kineske ekonomije jedan je primjer pozitivnog rizika, s obzirom na potencijal potražnje i ulaganja.
