.webp){kind=icon}
Cijena rada u zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope (CESEE) u posljednjoj deceniji raste i to mnogo više nego u zemljama Adrija regije, pokazuje najnovija analiza Analitičkog tima Bloomberg Adrije, koji je detaljno razmotrio razvoj konkurentnosti zemalja regije, u kojima tranzicija traje više od 20 godina, u odnosu na zemlje CESEE.
Pored već dostupnih rangiranja koja se odnose na poslovno okruženje, Analitički tim sagledao je značajne makro pokazatelje koji odražavaju konkurentnost regije.
"Kroz bruto dodatu vrijednost po zaposlenom i bruto profit kompanija posmatrali smo uspjeh cijele ekonomije. Iako su ovi indikatori rezultat same konkurentnosti, mi ih takođe vidimo kao element koji pokreće investicije, jer investitore privlače priče o uspjehu", navode analitičari.
Da li je plaćena veća produktivnost radnika
Analitičari dodaju da su sve zemlje Adria regije zabilježile rast bruto dodate vrijednosti po zaposlenom tokom posljednje decenije, s tim da je Slovenija u vrhu zemalja CESEE. S druge strane, povećanje produktivnosti rada bilo je mnogo jače u drugim zemljama CESEE nego u Adria zemljama. Jedino je Slovenija u sredini među zemljama CESEE po rastu produktivnosti rada.
Bloomberg Adria
Troškovi rada u privatnom sektoru su različiti. "Vidimo da cijena rada raste u zemljama CESEE u posljednjoj deceniji i to mnogo više nego u Adria regionu. To znači da je pomenuto povećanje produktivnosti dovelo do napretka privatnog sektora, što je potom podstaklo tražnju za većim platama", utvrdili su analitičari.
Da se zaključiti da su kompanije u Adria regionu zadržale profitabilnost tako što su se oduprle povećanju plata radnicima, dok je dobit firmi u evropskim zemljama, većinom, "pojelo" povećanje plata i naknada.
Bloomberg Adria
Istraživanje i razvoj
Analitički tim sagledao je i koliko se troši na istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru, koliko taj sektor ima zaposlenih u istraživanju i razvoju u odnosu na ukupan broj zaposlenih, kao i koliki udio imaju ti troškovi u bruto domaćem proizvodu (BDP). Rezultati su različiti, od svih zemalja Adria regije samo Slovenija generiše veće izdatke za istraživanje i razvoj u odnosu na 27 zemalja EU i nadmašuje sve zemlje CESEE. Takav razvoj u Sloveniji rezultat je činjenice da je ekonomija te zemlje na najvišem nivou tranzicije među zemljama CESEE i da se približava najjačim ekonomijama evrozone.
Bosna i Hercegovina (BiH) i Sjeverna Makedonija imaju daleko najnižu potrošnju na istraživanje i razvoj u CESEE, što dovodi do relativno slabe proizvodnje koju bi odlikovala visoka dodatna vrijednost te posljedično do neuspjeha u privlačenju stranih investicija u oblast istraživanja i razvoja.
Bloomberg Adria
Hrvatska i Srbija su negdje u sredini CESEE po troškovima za istraživanje i razvoj, što znači da im je nivo i dinamika potrošnje na istraživanje i razvoj u posljednjih deset godina, u najboljem slučaju, u prosjeku CESEE.
Udio istraživača u ukupnom broju zaposlenih snažno korelira sa ciframa potrošnje za istraživanje i razvoj, pri čemu je Slovenija nadmašila i zemlje CESEE i prosjek 27 članica EU. Ostatak Adria regiona je pri kraju liste zemalja koje imaju mali broj ljudi koji rade u istraživanju i razvoju.
Bloomberg Adria
Otpornost novoformiranih preduzeća
Iznenađujuće su pozitivni pokazatelji o preživljavanju novoformiranih preduzeća u zemljama Adrija regije. Naime, prema podacima Eurostata, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Slovenija su u vrhu zemalja CESEE po opstanku preduzeća u prvih pet godina nakon osnivanja.
Bloomberg Adria
"U narednih nekoliko godina ne očekujemo bilo kakav napredak konkurentnosti Adria regiona u odnosu na CESEE region", navode analitičari.
Razlozi za stagnaciju konkurentnosti:
- ekonomsko okruženje se pogoršalo uz štetnu mješavinu produženog perioda visoke inflacije i povećanih geopolitičkih rizika;
- navedeni elementi doprinose samozadovoljstvu vlasti u više oblasti – najbolji primjer je da promjena ekonomskog okruženja (npr. visoka inflacija) gura vlade ka kratkoročnoj fiskalnoj pomoći i ignorisanju prijeko potrebnih srednjoročnih i dugoročnih reformi za unapređenje konkurentnosti; pojednostavljeno, nijednoj od ekonomija Adrija regije nije cilj da iskoristi privredno okruženje i sprovede ekonomske reforme, već se radije opredjeljuje za kratkoročna socijalna rješenja i/ili prilagođavanje nametnutim rješenjima (npr. zelena tranzicija EU);
- Slovenija i Hrvatska su najbolji primjeri s obzirom na to da su ostvarile ključne nacionalne ciljeve (npr. članstvo u EU, EZ, Šengenu, NATO-u...), što ublažava motivaciju za reforme; Hrvatska ima izvjestan potencijal da se pridruži OECD-u, međutim to ne vidimo kao spektakularan element koji bi podstakao masivan rast konkurentnosti u odnosu na CESEE u narednih nekoliko godina.
Najveći potencijal ima Sjeverna Makedonija
Najveći potencijal u Adria regionu Analitički tim vidi za Sjevernu Makedoniju jer ima relativno nisku ekonomsku bazu, a racionalni razlog je i otvaranje pregovora o pristupanju EU, koji su pozitivno uticali na konkurentnost zemalja koje su već ranije prošle taj proces. Postoji potencijal za Bosnu i Hercegovinu koji ima slične osnove, ne samo zahvaljujući izgledima za pristupanje EU i maloj ekonomskoj bazi, već i zbog nedavnog formiranja vlasti na različitim nivoima, što će podstaći dugo zanemarene reforme u mnogim ekonomskim i društvenim oblastima.
Pored navedenih ekonomskih izazova, Srbija je najveća misterija s obzirom na najveći ekonomski potencijal (ne samo zbog niske tranzicione baze, već i zbog ukupne ekonomske veličine) s jedne strane, i dugoočekivanih neophodnih reformi koje se odgađaju, s druge strane. Ekonomija se u nekom trenutku mora transformisati od toga da je centar jeftine radne snage ka tome da je centar koji stvara vrijednost.
Depositphotos
Suština je da će, bar u narednih nekoliko godina, najrazvijeniji dijelovi Adria regiona (Slovenija i Hrvatska) vjerovatno nastaviti stagnaciju na rang-listi ekonomija s visokim dohotkom. Ostatak Adria regiona će se fokusirati na ispunjavanje što je moguće više zahtjeva EU za restrukturiranje, što će donijeti određene pozitivne rezultate u pogledu konkurentnosti. Pozitivan efekat biće vidljiv na prosječnom nivou prihoda u tim ekonomijama, međutim analitičari ne vide da se prihodi penju na ljestvici prihoda CESEE prostora.
"Kao rezultat toga, za kompanije u Adria regionu ne vidimo mnogo potencijala za poboljšanje profitabilnosti (barem ne na opštem ekonomskom nivou), a najvjerovatniji je scenario zastoja profitabilnosti. Kompanije iz Slovenije i Hrvatske nose teret ograničene pregovaračke moći u odnosu na kolege iz CESEE zemalja, što utiče na njihovu profitabilnost uopšte. Loši demografski trendovi su takođe važan element, posebno u Adria zemljama koje nisu članice EU, gdje emigracije dovode do smanjenja radne snage i povećanja troškova za plate s obzirom na jačanje pregovaračke moći radnika", ističu analitičari.
Dok je približavanje članstvu u EU ključni potencijal za Adria zemlje koje nisu članice EU, za Sloveniju i Hrvatsku analitičari vide prilike u fondovima EU, sve dok se ta sredstva ne posmatraju kao lak novac, već usmjeravaju u izvore visokog prinosa, npr. uspostavljanje centara za istraživanje kompetencija te motivisanje preseljenja proizvodnih pogona na njihovu teritoriju.
