Regija

Regionalna prognoza: Inflacija i u 2023. iznad višegodišnjeg prosjeka

Autor: Teo Zorić

21. septembar 2022, 06:58

Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje je negativna

Slabljenje gospodarske aktivnosti djelovat će kao otpor profilu inflacije

Očekuje se rast kamata u poslovnim bankama.

Regionalna prognoza: Inflacija i u 2023. iznad višegodišnjeg prosjeka

Depositphotos

Potrošačka inflacija je na vrhuncu ili blizu vrhunca u ovim mjesecima, pri čemu se međugodišnja stopa inflacije smanjuje u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, dok trendovi u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji također ukazuju na sličnu dinamiku, navode analitičari Bloomberg Adrije. Fokus je sada više na temeljnoj inflaciji (inflacija bez hrane i energije), što je više odraz čimbenika potražnje budući da se temeljne stope inflacije sada približavaju glavnim ekvivalentima. 

Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje je negativna, što ukazuje na kontinuirane pritiske na profitne marže trgovaca. Unatoč nedavnim nepovoljnim vremenskim uvjetima u regiji, globalni trendovi i dalje pokazuju pad cijena prehrambenih proizvoda, jer se slabljenje aktivnosti i neki učinci ponude (npr. otvaranje ukrajinskog izvoza) materijaliziraju u cijenama poljoprivrednih proizvoda.

Naši izgledi za inflaciju su niže međugodišnje stope u budućnosti, uglavnom zbog visokih baznih učinaka, vladinih antiinflacijskih programa i općeg slabljenja gospodarske aktivnosti, rekli su analitičari Bloomberg Adrije. Dodali su da još uvijek vidimo da je inflacija iznad višegodišnjih prosjeka s obzirom na dugotrajne učinke prelijevanja na elemente temeljne inflacije (kategorije koje su više potaknute čimbenicima potražnje). 

Sve u svemu, analitičari Bloomber Adrije vide još povećanja kamatnih stopa središnje banke, što će završiti višim kamatama na kredite privatnom sektoru.

Vlada Slovenije s efikasim mjerama

Inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih (HICP) cijena u Sloveniji iznosila je 11,5 posto na međugodišnjoj razini u kolovozu 2022. Slovenija bilježi pad od rekordno visokih 11,7 posto u srpnju 2022. Kao glavni razlog pada inflacije analitičari Bloomberg Adrije navode sporiji rast cijena goriva za automobile (+29,4 posto naspram +40,7 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).

Vrhunac inflacije započeo je u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će pasti krajem ove godine, uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima. Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su na najnižoj razini od veljače 2022. i znatno niže u usporedbi s povijesno visokom razinom u ožujku ove godine (78,5 bodova).

ECB je podigao stopu u rujnu za 75 baznih poena, bilježeći drugo povećanje u 2022. (pri čemu je prvo bilo za 50 bp u srpnju), kako bi se izborio s naglim povećanjem cijena, dok Bloomberg Adria analitičari očekuju dodatno povećanje od 1,5 procentnih poena u sljedećih 6 mjeseci.

Nakon što je provela mjere za ublažavanje rasta cijena u prvoj polovici 2022., a najviše je pridonijelo oslobađanje od plaćanja naknade za električnu mrežu, Vlada Slovenije najavila je novi niz mjera za rujan, uključujući smanjenje poreza na dodanu vrijednost za neke vrste proizvoda, kao i ograničenja cijena električne energije i plina za kućanstva.

Hrvatski paket mjera

Inflacija u Hrvatskoj prema HICP-u u kolovozu 2022. iznosila je 12,6 posto na međugodišnjoj razini, što je niže od rekordne razine od 12,7 posto mjesec ranije. Kao i u Sloveniji, pad inflacije je uslijedio usred sporijeg rasta cijena goriva za automobile, +20,1 posto naspram +32,0 posto u srpnju 2022. godine, na međugodišnjoj razini.

Dodatak stvarnim kretanjima cijena tijekom ljeta bili su loši vremenski uvjeti koji su utjecali na poljoprivrednu proizvodnju i nestašice određenih prehrambenih proizvoda, počevši od rujna, s obzirom na ograničenje cijena određenih prehrambenih proizvoda. Ovakva atmosfera ukazuje na to da će cijene hrane ostati visoke i u četvrtom kvartalu 2022.

Očekivanja potrošača u vezi s cijenama za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su pala (na 51,9 bodova) drugi mjesec zaredom u skladu s ukupnim očekivanjima o potpori Vlade i za poduzeća i za građane.

Ne očekuje se da će Hrvatska narodna banka učiniti mnogo s obzirom na približavanje ulaska u eurozonu.

Vlada Hrvatske u rujnu je provela novi set mjera vrijedan cca 21 milijardu kuna (2,8 milijardi eura), među kojima su, što se tiče kućanstava, najvažnije bile ograničenje cijene električne energije na 59 i 88 eura po mWh, ovisno o šestomjesečnoj potrošnji, do 31. ožujka 2023. Vlada je ograničila i cijene na određene prehrambene proizvode (šećer, ulje, svinjetina, piletina...), na prirodni plin, do 31. ožujka 2023. godine, kao i povećani neoporezivi primici, isplate umirovljenicima, bonovi i jednokratne isplate nezaposlenima, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine.

NBS nastavlja podizati kamate

HICP inflacija u Srbiji u kolovozu 2022. iznosila je 12,8 posto na međugodišnjoj razini. Srbija bilježi porast inflacije u odnosu na srpanj kada je bila 12,5 posto. Među glavnim razlozima je snažniji rast cijena električne energije, plina i ostalih goriva (+13,5 posto naspram +8,6 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).

Inflatorni pritisci su na vrhuncu u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će pasti krajem 2022. uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima (visoka baza iz stopa inflacije u drugoj polovici 2021.).

Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su se smanjila na 50,4 boda, što je niže od rekordne razine u prošlom mjesecu - u skladu s odlukom Vlade o produljenju antiinflacijskih mjera za rujan.

Narodna banka Srbije podigla je referentnu kamatnu stopu za 50 bp na 3,5 posto i obećala da će stope nastaviti rasti dok se ne postigne silazna putanja inflacije. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju povećanje od barem 1 pp u sljedećih 6 mjeseci.

Vlada Srbije je u rujnu produžila set mjera, poput ograničenja cijena goriva, kruha, mlijeka i šećera, kao i ograničavanje cijena struje za kućanstva na sadašnjim razinama, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja pri kraju 2022. i početkom 2023. godine.

Bosna i Hercegovina 'žmiri' i čeka

Podatci za kolovoz 2022. godine nisu dostupni za BiH. Inflacija od 16,7 posto na međugodišnjoj razini u srpnju 2022. predstavlja porast od prethodne razine (15,8 posto) na međugodišnjoj razini u lipnju.

Cijene hrane i energije glavni su pokretači ukupnog rasta cijena, što implicira da je inflacija u velikoj mjeri potaknuta učincima ponude.

Iako nije precizno usporediv s drugim zemljama, s obzirom na to da je dostupan samo ukupni PPI (za razliku od PPI-ja za pokazatelj domaćeg tržišta za ostatak regije), ipak je očito da zbog razlike od 6,3 pp u odnosu na ukupnu inflaciju postoji mnogo slobodnog kapaciteta da trgovci/proizvođači prenesu troškove na potrošače.

Vrhunac inflacije očekuje se u trećem tromjesečju 2022. Bez provedenih vladinih mjera inflacija se očekuje na rekordno visokoj razini u kolovozu. Međugodišnje stope inflacije će pasti krajem 2022. uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima.

Uz trenutne pokretače inflatornih pritisaka, blagi, ali primjetan uzlazni doprinos očekuje se od duhanskih proizvoda, usljed zatvaranja posljednjeg pogona za proizvodnju duhana u zemlji (Fabrika duhana Sarajevo).

Centrana banka BiH ima ograničenu fleksibilnost za poteze monetarne politike zbog valutnog odbora. Do sada nisu provedene nikakve značajne Vladine mjere protiv inflacije i malo je vjerojatno da će biti objavljene do kraja 2022. godine, posebno u kontekstu izbora 2. listopada.

Sjeverna Makedonija očekuje mjere za ranjive kategorije

HICP inflacija u kolovozu 2022. iznosila je 16,7 posto na međugodišnjoj razini te je dosegla rekordnu razinu, uglavnom zbog snažnijeg rasta cijena smještajnih usluga u odnosu na srpanj 2022. (+47,1 posto prema +16,3 posto na međugodišnjoj razini).

Inflacijski pritisci na vrhuncu su u trećem tromjesečju 2022. Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su pala (na 17,6 bodova), odnosno drugi mjesec zaredom i u odnosu na dosad najvišu razinu u listopadu 2021. - u skladu s odlukom Vlade o usvajanju nacrta rebalansa proračuna za 2022.

Dodatno monetarno pooštravanje dogodilo se u rujnu, ukupno peto u 2022. Narodna banka Republike Makedonije (NBRM) je podigla referentnu stopu za 50 bp na 3 posto, nakon što je u kolovozu ostala nepromijenjena na 2,5 posto. NBRM je obećala da će se i dalje boriti s inflatornim pritiscima.

Vlada S. Makedonije usvojila je nacrt rebalansa proračuna za 2022. godinu, s ciljem pomoći ranjivim kategorijama stanovništva protiv inflacije, kao i prikupljanja sredstava za umirovljenike, poljoprivrednike te za nove antiinflacijske mjere za kućanstva i poduzeća, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine. Mjere pritom još nisu precizno navedene.

-- uz pomoć Vladimira Nikoloskog

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza