Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) na predstojećem sastanku smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova, čime bi kamatna stopa na depozitne olakšice iznosila 2,25 posto.Uzimajući u obzir sve relevantne faktore, trenutni je kontekst povoljan za smanjenje kamatnih stopa.
Prema Anketi o kreditnoj aktivnosti za prvo tromjesečje 2025., standardi za odobravanje kredita stabilizirali su se nakon znatnog pooštravanja u protekle dvije godine, što upućuje na to da je ključna kamatna stopa ECB-a blizu svog konačnog nivoa, moguće i unutar neutralnog područja.
Većina banaka trenutno smatra da kamatna stopa ne igra presudnu ulogu u određivanju potražnje poduzeća za kreditima, dok je i dalje značajan faktor kada je riječ o potražnji domaćinstava. Potražnja poduzeća za kreditima zabilježila je blagi pad, dok je više banaka izvijestilo o porastu potražnje domaćinstava.
Promatramo li inflaciju – ključni cilj monetarne politike ECB-a – najnoviji podaci pokazuju njeno usporavanje, pri čemu se nivo inflacije približava ciljanom iznosu. Preliminarni podaci o inflaciji u eurozoni za mart pokazuju godišnju stopu od 2,2 posto, što je blago ispod nivoa iz februara, kada je iznosila 2,3 posto. Inflacija u sektoru usluga i dalje je iznad prosječne stope inflacije, iznoseći 3,4 posto u martu, no primjetni su znakovi usporavanja u odnosu na 3,7 posto u februaru 2025.
Prognoze kretanja kamata
Do kraja godine očekujem još dva smanjenja kamatnih stopa, uz oprezan pristup centralne banke. S obzirom na to da se između dvaju sastanaka ECB-a situacija promijenila zbog uvođenja carina američke administracije, povećava se vjerovatnoća alternativnog scenarija koji uključuje dodatne mjere monetarne relaksacije, osobito ako carine negativno utječu na ekonomski rast i potražnju.
U uvjetima smanjene potražnje očekujem i niže inflacijske pritiske, među ostalim i u energetskom sektoru, ali i zbog jačanja eura, što bi moglo neutralizirati inflacijski učinak samih carina.
Ovisno o daljnjoj implementaciji carinskih mjera i njihovom utjecaju na trgovinske tokove te inflaciju, moguće je da se kamatna stopa na depozite snizi i na 1,5 posto, što bi značilo izlazak iz neutralne zone. Ipak, riječ je zasad o alternativnom scenariju, s obzirom na to da se odluke o carinama i izuzećima često mijenjaju.
Ne treba zanemariti ni smanjenje viškova likvidnosti unutar ECB-a. Iako su ti viškovi i dalje značajni, njihovo postupno smanjenje imat će restriktivan učinak, a kako se nivo likvidnosti bude dodatno smanjivao, to će pružiti dodatnu potporu ECB-u u procesu daljnjeg ublažavanja kamatnih stopa.
.webp){kind=icon}
