text size
Osiguravajuće kuće sve češće koriste katastrofalne obveznice (engl. catastrophe bonds) kako bi vrlo visok rizik od šumskih požara prebacile na tržišta kapitala.
Emisija katastrofalnih obveznica koje pokrivaju rizik od šumskih požara ove godine već je premašila pet milijardi dolara, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavio specijalizovani portal Artemis. Time se gotovo dostigao rekord iz cijele 2025. godine, kada je emitovano približno dvostruko više ovih hartija od vrijednosti nego godinu dana ranije.
Iako tržištem i dalje dominira Kalifornija, osiguravači i investitori s kojima je razgovarao Bloomberg smatraju da će i Evropa morati da pronađe način da rizike od šumskih požara prebaci na privatne investitore. To je posljedica činjenice da se najbrže zagrijavajući kontinent suočava sa sve učestalijim i razornijim požarima.
Katastrofalne obveznice osmišljene su kako bi osiguravačima omogućile da dio teško upravljivih rizika prenesu na tržište kapitala. Ako se dogodi unaprijed definisana katastrofa, investitori mogu snositi finansijske gubitke, dok u suprotnom ostvaruju prinos.
Rizik od šumskih požara danas je najbrže rastuća kategorija prirodnih katastrofa na globalnom nivou, pri čemu osigurani gubici rastu oko 12 odsto godišnje, prema podacima kompanije KatRisk, koja se bavi modeliranjem rizika. Istovremeno, investitori imaju sve više povjerenja u finansijske modele koji procjenjuju i mapiraju ove rizike.
"Ključni preduslov je pouzdana procjena rizika", rekao je Tyson Vickery, izvršni direktor i rukovodilac plasmana za Evropu u kompaniji Marsh, najvećem svjetskom brokerskom društvu za osiguranje.
"Investitori moraju imati povjerenje u podatke o prirodnim opasnostima i modele koji procjenjuju rizik od katastrofa."
Bloomberg
U Evropi osiguravači ističu da je još prerano za procjenu ukupne štete koju su izazvali ovogodišnji požari. Region takođe ima dug put prije nego što njegovo tržište katastrofalnih obveznica dostigne razvijenost američkog, ocjenjuje Will Bruce, globalni direktor za konsultantske usluge u oblasti klimatskih rizika u kompaniji Aon.
"Da li će se razviti posebno tržište za evropski rizik od šumskih požara zavisiće od više faktora, uključujući rast izloženosti, potražnju za zaštitom, interesovanje investitora, kao i dalji napredak u modeliranju i analitici", rekao je on.
Vickery dodaje da modeli za procjenu rizika od šumskih požara u Evropi napreduju, ali da su "i dalje manje razvijeni nego na tržištima poput Kalifornije".
Emisija katastrofalnih obveznica snažno raste
Nagli rast emisije katastrofalnih obveznica vezanih za šumske požare prati i širenje ukupnog tržišta ovih instrumenata. Prošle godine nova izdanja porasla su 45 odsto, čime je ukupna vrijednost tržišta dostigla rekordnih 61 milijardu dolara. Rizik od uragana i dalje je ubjedljivo najzastupljenija kategorija.
Balz Grollimund, direktor za rizike od prirodnih katastrofa u Swiss Re, kaže da, iako raste interesovanje za prenos rizika od šumskih požara na tržište kapitala, "ukupan rizik za osiguravajuću industriju i dalje je mali u poređenju sa najvećim globalnim rizicima koji se obično pokrivaju katastrofalnim obveznicama".
Istovremeno, očekuje se da će uslijed stalnog rasta temperatura šumski požari postajati sve češći i razorniji oblik prirodnih katastrofa. Do sada su investitori uglavnom preuzimali ovaj rizik kroz obveznice koje pokrivaju više različitih katastrofa, ali emisije koje se odnose isključivo na rizik od šumskih požara postaju sve češće.
Požari koji su u januaru 2025. godine pogodili šire područje Los Anđelesa uništili su više od 16.000 objekata i izazvali rekordnih 40 milijardi dolara osiguranih gubitaka. Pošto u posljednjih nekoliko godina više od milion polisa osiguranja od požara nije obnovljeno, naglo je porasla zavisnost od državnog programa California FAIR Plan. Izloženost tog programa značajno je povećana, uključujući rast od više od 50 odsto samo u okrugu Los Angeles između 2024. i 2025. godine. Program je prošle godine prvi put izašao na tržište katastrofalnih obveznica.
Modeliranje rizika i dalje predstavlja izazov
Katastrofalne obveznice povezane sa šumskim požarima nose niz izazova kada je riječ o procjeni rizika. Predviđanje pravca i vremena širenja požara zahtjeva precizno modeliranje temperature, vegetacije, brzine vjetra i konfiguracije terena.
To je ujedno jedna od rijetkih vrsta prirodnih katastrofa kod kojih ljudska intervencija – poput uklanjanja guste i suhe vegetacije prije početka sezone – može značajno promuheniti procenu rizika na kojoj se zasniva obveznica.
Dirk Schmelzer, viši portfolio menadžer u kompaniji Plenum Investments AG, smatra da su šumski požari postali dovoljno značajan rizik da se mogu osiguravati i kroz samostalne emisije katastrofalnih obveznica. Istovremeno, kompanije Verisk i Moody's razvijaju nove modele prochene rizika koji investitorima pružaju pouzdaniju osnovu za donošenje odluka.
Reosiguravajući broker Acrisure Re navodi da su modeli za prochenu rizika od šumskih požara ranije "sistematski" potchenjivali opasnost, ali da danas sve više uključuju najnovije podatke o požarima i klimatskim trendovima, zbog čega postaju znatno pouzdaniji.
Iz ugla tržišta hartija od vruhednosti povezanih sa osiguranjem, "uticaj boljih modela je ogroman", navodi se u izvheštaju Acrisure Re.
"To se već odražava i na formiranje cuhena: emitenti koji raspolažu kvalitetnim podacima i pažljivo osmišljenom strukturom obveznica lakše pronalaze investitore, dok rizici od šumskih požara koji nisu dovoljno dobro procuhenjeni i dalje nose znatno višu cijenu kapitala."
.webp){kind=icon}
