Nastavljena rasprodaja globalnih obveznica, dionice padaju, nafta raste

Rasprodaja globalnih obveznica se nastavila jer je pat-pozicija oko rata s Iranom pogurala cijene nafte prema gore, potičući zabrinutost zbog inflacije i povećavajući opklade da će centralne banke morati nastaviti pooštravanje monetarne politike.

Američki trezorski zapisi pali su duž cijele krivulje prinosa, pri čemu je prinos na 30-godišnje obveznice porastao na najviši nivo u gotovo tri godine uslijed straha ulagača od ubrzanja inflacije. Japanski desetogodišnji prinosi skočili su za 10 baznih bodova na nivoe koji su posljednji put viđeni 1996. godine, dok je 30-godišnji prinos te zemlje skočio za 20 baznih bodova na najviši nivo od svog uvođenja 1999. godine. Obveznice su također pale u Australiji i Novom Zelandu.

Kako su prinosi na obveznice naglo porasli, dionice su nastavile pad s povijesno najviših nivoa. Azijske dionice pale su za 0,8 posto, iako je južnokorejski Kospi – dionički indeks s najboljim rezultatima na svijetu ove godine – izbrisao ranije gubitke i porastao za jedan posto nakon oporavka dionica Samsung Electronics Co. Terminski ugovori (futuresi) na dioničke indekse ukazivali su na nove gubitke u Evropi i SAD-u.

Dolar, koji je omiljeno sigurno utočište tokom sukoba na Bliskom istoku, porastao je šesti dan zaredom. Dodatno opterećujući tržišno raspoloženje, sirova nafta tipa Brent porasla je za oko dva posto, na više od 111 dolara po barelu, nakon što je prošle sedmice dobila gotovo osam posto, budući da nema napretka u naporima da se ponovo otvori vitalni Hormuški moreuz. Predsjednik Donald Trump također je poručio da Iranu "sat otkucava" za postizanje dogovora.

 

Tržišni prevrat u ponedjeljak uslijedio je nakon rasprodaje dionica i obveznica u petak, dok raste strah da će učinkovito zatvaranje Hormuškog moreuza zadržati cijene nafte visokima, potaknuti inflaciju i uvjeriti centralne banke da zadrže kamatne stope na višim nivoima. Ključni test za ulagače ove sedmice bit će poslovni rezultati kompanije Nvidia Corp., nakon što su dionice mjesecima ignorirale rastuće makroekonomske rizike, oslanjajući se na opklade da će milijarde dolara potrošene na uvođenje umjetne inteligencije potaknuti rast korporativnih zarada.

"Zabrinutost zbog inflacije zahvatila je globalna tržišta obveznica", rekao je Frederic Neumann, glavni ekonomist za Aziju u HSBC Holdings Plc. "S malim izgledima za brzu obnovu energetskih tokova iz Zaljeva, i dok proizvodni lanci opskrbe signaliziraju neumoljiv rast cjenovnih pritisaka, inflacija diljem svijeta spremna je rasti u predstojećim mjesecima. To će prisiliti centralne banke da pooštre politiku."

Pažnja je čvrsto usmjerena na tržište obveznica, uz promjenu u predviđanjima vezanim uz Federalne rezerve (Fed). Trgovci sada vide povećanje kamatnih stopa kao gotovu stvar do marta, što naglašava kako je rat s Iranom potpuno preokrenuo narativ na tržištu obveznica od kraja februara, kada su se očekivala dva smanjenja od po četvrtinu postotnog boda za 2026. godinu.

Fed mora uhvatiti korak s tržištima obveznica ili riskira gubitak kontrole nad troškovima zaduživanja jer ulagači postaju sve zabrinutiji zbog inflacije, navodi Yardeni Research.

Ako Fed ne ukloni svoju sklonost ublažavanju monetarne politike, "ulagači će zaključiti da centralna banka zaostaje za inflacijskom krivuljom i zahtijevat će veću premiju za rizik od inflacije", napisao je Ed Yardeni, predsjednik i glavni investicijski strateg. "Očekujemo da će Fed ostaviti stope nepromijenjenima na sastanku u junu i preći na restriktivniji smjer politike."

Ključni problemi

Glavni problem leži u nedostatku napretka na Bliskom istoku, pri čemu SAD i Iran ne uspijevaju postići pomak oko svog krhkog sporazuma o prekidu vatre.

Washington nije ponudio "nikakve opipljive ustupke", dok istovremeno pokušava "ishoditi ustupke koje nije uspio dobiti tokom rata, što će dovesti do zastoja u pregovorima", objavila je iranska poluslužbena novinska agencija Mehr.

U međuvremenu, napad dronom izazvao je požar u nuklearnoj elektrani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ističući rizike za krhko primirje.

Ministri finansija skupine G7 raspravljat će o rasprodaji duga kada se sastanu ove sedmice, iako ostaje za vidjeti kako mogu ublažiti pritisak. Glavno pitanje i dalje ostaje tranzit nafte kroz Hormuški moreuz, vitalnu arteriju za protok nafte i plina s Bliskog istoka.