Rat paralizuje Hormuz, Brent ponovo iznad 100 dolara

Brent je ponovo skočio iznad 100 dolara po barelu nakon što je rat u Iranu izazvao nove poremećaje u pomorskom saobraćaju na Bliskom istoku, dok je Kina dodatno pooštrila ograničenja izvoza goriva kako bi ublažila posljedice sukoba.

Globalni referentni indeks nafte porastao je do 10 odsto, na 101,59 dolara po barelu, dok je West Texas Intermediate (WTI) skočio blizu 96 dolara. Oman je evakuisao sve brodove iz svog ključnog izvoznog terminala izvan Hormuskog moreuza, dok su dva tankera napadnuta u iračkim vodama, što naglašava dalekosežnost posljedica u regionu i zasjenjuje rekordno oslobađanje strateških rezervi koje je provela IEA u pokušaju da obuzda rast cijena.

Dodatni pritisak stvaraju kineske rafinerije koje su počele da otkazuju već ugovorene isporuke rafinisanih goriva za izvoz, uključujući benzin i dizel. Najvećim prerađivačima u zemlji prošle nedjelje je naloženo da prestanu da potpisuju nove ugovore, a najnovija direktiva predstavlja pooštravanje ranijih smjernica.

Ključni Hormuski moreuz, kroz koji obično prolazi oko 20 odsto globalnog transporta nafte, i dalje je praktično zatvoren, što je dovelo do smanjenja proizvodnje kod velikih proizvođača iz Persijskog zaliva. Cijene prirodnog gasa i proizvoda poput dizela porasle su zajedno sa sirovom naftom, pri čemu su se brent i WTI u ponedjeljak nakratko približili 120 dolara po barelu, a onda je došlo do povlačenja. Tržište je ove nedjelje pogođeno naglim i dramatičnim oscilacijama cijena.

Bloomberg

 

Goldman Sachs Group je upozorio da bi cijene nafte mogle premašiti rekord iz 2008. godine, ako tokovi kroz Hormuski moreuz ostanu ograničeni do marta, navodi se u analizi banke, u okviru koje su ažurirane prognoze cijena. Te godine je brent dostigao maksimum od 147,50 dolara po barelu uslijed snažne potražnje i stagnirajuće ponude.

"Jedina stvar koja zaista može da spusti cijene nafte jeste da ponovo vidimo otvaranje Hormuza", rekao je Neil Beveridge, direktor istraživanja u Sanford C. Bernstein & Co., u intervjuu za Bloomberg TV. Dodao je da su količine nafte koje dolaze iz strateških rezervi "ništa" u poređenju sa oko 20 miliona barela dnevno, koliko iznosi poremećaj u snabdijevanju uslijed zatvaranja moreuza.

Oman je iz predostrožnosti evakuisao sve brodove iz luke Mina Al Fahal, rekli su izvori upoznati sa situacijom, što je jedna od rijetkih preostalih luka kroz koje nafta s Bliskog istoka može da se transportuje na globalna tržišta. Irak je, takođe, obustavio operacije na svojim naftnim terminalima nakon što su brodovi bili meta napada, rekao je za državne medije direktor General Company for Ports Iraq.

Irak je bio jedan od prvih proizvođača iz Persijskog zaliva koji je počeo da smanjuje proizvodnju nakon gotovo potpunog zatvaranja Hormuskog moreuza, a zatim su ga slijedili Kuvajt i Saudijska Arabija. Ova smanjenja primorala su IEA-u da reaguje koordinisanim oslobađanjem 400 miliona barela - istorijskim povlačenjem rezervi koje su znatno veće od količina oslobođenih nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Sjedinjene Države su saopštile da planiraju da oslobode 172 miliona barela u okviru globalnog napora država da obuzdaju rast cijena. Globalna potrošnja nafte iznosi nešto više od 100 miliona barela dnevno, a proizvođači iz Persijskog zaliva do sada su morali da smanje proizvodnju za oko šest odsto tog iznosa. Smanjenja proizvodnje na Bliskom istoku mogla bi dodatno da se prodube.

"Upravo ovoga sam se plašio kada je riječ o oslobađanju rezervi IEA - tržište je to potpuno ignorisalo, a cijene su sada još više", rekao je Darrell Fletcher, direktor za robna tržišta u Bannockburn Capital Marketsu. "Možda je poslata pogrešna poruka. Šta oni znaju što mi ne znamo?", dodao je.

Nafta je u srijedu porasla i zbog zaoštravanja retorike. Iran je regionalnim posrednicima poručio da bi svaki prekid vatre zahtijevao da SAD garantue da ni on ni Izrael ubuduće neće napasti tu zemlju. Malo je vjerovatno da će Washington prihvatiti takve uslove, što dodatno smanjuje očekivanja da bi rat uskoro mogao da se završi.

U govoru u srijedu, održanom u saveznoj državi Kentaki, američki predsjednik Donald Trump ponovio je da će rat uskoro biti završen, ali je nagovijestio da će SAD ostati onoliko dugo koliko bude potrebno da ostvari svoje ciljeve.

"Ne želimo da odemo prerano, zar ne?", rekao je okupljenima.